{"id":43143,"date":"2024-11-08T19:15:15","date_gmt":"2024-11-08T19:15:15","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43143"},"modified":"2024-11-08T19:15:49","modified_gmt":"2024-11-08T19:15:49","slug":"vladan-vuklis-jugosloveni-i-spanski-gradanski-rat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43143","title":{"rendered":"Vladan Vukli\u0161, \u201eJugosloveni i \u0160panski gra\u0111anski rat\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Iz \u0161tampe je iza\u0161la knjiga\u00a0Jugosloveni i \u0160panski gra\u0111anski rat<\/strong><\/em> dr Vladana Vukli\u0161a<\/strong>. Radi se o dopunjenom tekstu doktorske disertacije<\/strong> odbranjene na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci<\/strong> 2022. godine, koji sada predstavlja prvu sveobuhvatnu monografsku nau\u010dnu studiju o u\u010de\u0161\u0107u Jugoslovena u \u0160panskom gra\u0111anskom ratu i odnosu politi\u010dkih elita i javnog mnjenja Kraljevine Jugoslavije prema ovom epohalnom doga\u0111aju. Nastaju\u0107i na materijalima koji se \u010duvaju u arhivskim ustanovama od Moskve, preko biv\u0161e Jugoslavije, do Amsterdama i Pariza, ovu monografiju \u010dini 656 stranica knji\u0161kog bloka sa bogatim nau\u010dnim aparatom. Izdanje je ilustrovano kartama i fotografijama. Izdava\u010di studije su Arhiv Republike Srpske<\/strong>, \u010cigoja \u0161tampa<\/strong> (Beograd) i Udru\u017eenje arhivskih radnika Republike Srpske<\/strong>. Recenzenti izdanja su prof. dr Milan Ristovi\u0107<\/strong> (Univerzitet u Beogradu), dr Olga Manojlovi\u0107 Pintar<\/strong> (Institut za noviju istoriju Srbije) i prof. dr Vjeran Pavlakovi\u0107<\/strong> (Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci).<\/p>\n\n\n\n

Struktura ove knjige je sljede\u0107a: tekst je podijeljen u osam poglavlja, pri \u010demu prvo slu\u017ei kao istorijski uvod, dok posljednje slu\u017ei kao pregledni epilog, pra\u0107en kra\u0107im zaklju\u010dkom. Prvo po\u00adglavlje, \u201cDaleki horizonti\u201d, daje pregled istorije odnosa Ju\u017enih Slovena i naroda na Iberijskom poluostrvu. Kra\u0107im ekspozeom po\u00adkriven je period od dolaska Sefarda na Balkan, preko habsbur\u0161ko\u2013osmanske ere, do ostvarivanja kulturnih kontakata u 19. vijeku. Tu se tretira i uzajamna percepcija, kako kroz skromne napise u \u0161tampi, tako i kroz ostvarenja prvih putopisaca s po\u010detka 20. vi\u00adjeka. Detaljniji je opis diplomatskih i trgovinskih veza tokom prve polovine stolje\u0107a, sve do izbijanja rata 1936. godine. Nasta\u00advak ovog poglavlja donosi pregled \u0161panske istorije od pada impe\u00adrije potkraj 19. vijeka do stvaranja Republike. Tu se u fokus stavlja politi\u010dka i dru\u0161tvena istorija, sa posebnim osvrtom na dru\u00ad\u0161tvene klase, radni\u010dki pokret i politi\u010dke stranke, koje je va\u017eno razumjeti kao subjekte ratne predistorije. Kona\u010dno, ovdje je opisan po\u010detak rata i njegovo trajanje do uklju\u010denja stranaca u sukob.<\/p>\n\n\n\n

Drugo poglavlje, \u201cIntervencija i solidarnost\u201d, hronolo\u00ad\u0161ki pokriva vrijeme od intervencije stranih sila u \u0161panskom konfliktu do zavr\u0161etka prve bitke za Madrid u novembru 1936. go\u00addine. Ovdje se problematizuje pitanje stranih u\u010desnika, njihovih motiva, kao i ulaska Italije i Njema\u010dke u ovaj rat. Tako\u0111e, daje se istorijska perspektiva Sovjetskog Saveza, Kominterne i komuni\u00adsti\u010dkog pokreta, sa ciljem razumijevanja uloge \u0161panskih komuni\u00adsta. Uz radni\u010dke milicije, opisuju se i prvi jugoslovenski dobro\u00advoljci u ratu. Poglavlje potom obra\u0111uje istoriju KPJ, njeno uklju\u010de\u00adnje u \u0161pansku kampanju i osnivanje punkta u Parizu. Ovdje se poseb\u00adno obra\u0111uje i odlazak prvih grupa politi\u010dkih emigranata iz So\u00advjetskog Saveza.<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107e poglavlje, \u201cJugoslovensko predrati\u0161te\u201d, po\u010dinje opi\u00adsom pozicije re\u017eima Milana Stojadinovi\u0107a, a nastavlja se ana\u00adlizom javnog mnjenja, prevenstveno, pisanja \u0161tampe. Tako\u0111e, obra\u00ad\u0111uje se rad diplomatske slu\u017ebe Kraljevine Jugoslavije, odnosno Po\u00adslanstva u Madridu. Najve\u0107i dio ovog poglavlja posve\u0107en je orga\u00adnizaciji punktova za slanje dobrovoljaca iz Jugoslavije u \u0160paniju, a detaljno je opisana propala akcija slanja ve\u0107eg broja ljudi brodom koji je rukovodstvo KPJ unajmilo u Francuskoj. Ovim dijelom tek\u00adsta mogu\u0107e je pratiti postepeno pomjeranje pozicija Stojadino\u00advi\u0107eve vlade, sa deklarativne neutralnosti prema represivnom mo\u00addelu djelovanja, kojim se najavljuje pribli\u017eavanje dr\u017eave fa\u0161i\u00adsti\u010dkom bloku.<\/p>\n\n\n\n

\u010cetvrto poglavlje, \u201cIberijski rovovi\u201d, tretira jugoslo\u00advensko u\u010de\u0161\u0107e u ratu u \u0160paniji od nove 1937. godine. Hro\u00adnolo\u0161ki, ono pokriva period bitaka oko Malage, Harame i Gvada\u00adlahare, do prolje\u0107a iste godine. Poglavlje po\u010dinje analizom moti\u00adva, socijal\u00adne pozadine i politi\u010dkih profila dobrovoljaca. Poseb\u00adno se obra\u00ad\u0111uju motivi onih koji iz Sovjetskog Saveza odlaze u tre\u00adnutku ja\u010da\u00adnja Staljinovog terora, kao i na\u010din na koji je ovaj proces dotaknuo \u0160pansku Republiku. Ovdje se obra\u0111uje i ulazak Jugoslove\u00adna u slu\u017ebe baze Interbrigada u Albaseti. Dosta je prostora posve\u00ad\u0107eno i pita\u00adnju grupisanja Jugoslovena u dvije jedinice, bataljonima \u201cDimi\u00adtrov\u201d i \u201c\u0110akovi\u0107\u201d, radu Blagoja Parovi\u0107a kao predstavnika KPJ i pokretanju novina Dimitrovac<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Peto poglavlje, \u201cSumnja i povjerenje\u201d, hronolo\u0161ki pokriva ne\u0161to \u0161iri period, mada te\u017ei\u0161te ostaje na ljetu 1937. godine, sa posebnim osvrtom, \u0161to se vojne istorije ti\u010de, na pad sjeverne zone i bitku za Brunete. Ovdje se opisuje odnos Jugoslovena prema unu\u00adtra\u0161njem rascjepu u Republici, tretira pitanje Jugoslovena me\u0111u \u0161panskim anarhistima i daje pregled jugoslovenskih boraca po ra\u00adzli\u010ditim rodovima vojske i jedinicama. Posebno je obra\u0111eno pi\u00adtanje rada kontraobavje\u0161tajnih slu\u017ebi, dok se uz njega tretira i problematika represije.<\/p>\n\n\n\n

\u0160esto poglavlje, \u201cMagla i povla\u010denje\u201d, po\u010dinje sa padom Milana Gorki\u0107a, dotada\u0161njeg generalnog sekretara KPJ, u ljeto 1937. godine. Ovo poglavlje najvi\u0161e je posve\u0107eno politi\u010dkoj isto\u00adriji koja se nastavlja u tonovima posljedica ovog doga\u0111aja, posebno iz perspektive Bo\u017eidara Maslari\u0107a, tada Parovi\u0107evog nasljedni\u00adka na mjestu predstavnika KPJ u \u0160paniji. Pored opisa istorije sa\u00adniteta i rada Jugoslovena u toj slu\u017ebi, u ovom poglavlju obra\u0111en je i du\u017ei odmor jugoslovenskih jedinica u Aragonu tokom zime 1937\u20131938. godine. \u0160to se ti\u010de vojne istorije, ona po\u010dinje Saragoskom operacijom u avgustu 1937, a zavr\u0161ava se povla\u010denjem internacio\u00adnalaca u jesen 1938. godine. Kona\u010dni poraz Republike kratko je opi\u00adsan u narednom poglavlju.<\/p>\n\n\n\n

Sedmo poglavlje, \u201cNeutralna diktatura?\u201d, nastavlja pri\u010du o poja\u010davanju cenzure u Kraljevini Jugoslaviji, odnosno okretanju zemlje ka bloku fa\u0161isti\u010dkih dr\u017eava. Na ove procese vezana je re\u00adporterska i obavje\u0161tajna misija Milo\u0161a Crnjanskog u Frankovoj, nacionalisti\u010dkoj \u0160paniji, kao i posjeta opozicionog politi\u010dara Dragoljuba Jovanovi\u0107a, vo\u0111e \u201clijevih\u201d zemljoradnika, \u0160panskoj Re\u00adpublici. Ovo poglavlje tako\u0111e tretira sljede\u0107e teme: publikacije i propaganda politi\u010dke ljevice tokom 1937\u20131938, propaganda Ka\u00adtoli\u010dke crkve i hrvatkih desni\u010dara, odnos Vlatka Ma\u010deka, vo\u0111e naj\u00adve\u0107e opozicione stranke, prema ratu u \u0160paniji, pitanje ratova\u00adnja jugoslovenskih desni\u010dara na strani generala Franka i pitanje narodnofrontovske i nacionalne propagande KPJ. Najva\u017enije, ovo poglavlje razmatra odnos re\u017eima prema ratu u \u0160paniji sve do nje\u00adgovog zavr\u0161etka, \u0161to se odnosi na razvoj slu\u017ebenih stavova, trgo\u00advinu sa zara\u0107enim stranama, pitanje diplomatskih predstavni\u00ad\u0161tava i problem kona\u010dnog priznanja \u201cNacionalne\u201d \u0160panije.<\/p>\n\n\n\n

Posljednje poglavlje teksta, pod naslovom \u201cRatna emigra\u00adcija\u201d, odnosi se na sve ono \u0161to dolazi nakon zavr\u0161etka \u0160panskog gra\u0111anskog rata. Hronolo\u0161ki, radi se o tri razli\u010dite faze: period do po\u010detka okupacije Jugoslavije, vrijeme Drugog svjetskog rata i poslijeratna epoha. Nekoliko aktera djeluje kroz ove etape: vetera\u00adni \u0160panskog rata, republikanska emigracija i nekoliko dr\u017eavnih formacija \u2014 dvije Jugoslavije, okupacioni re\u017eimi i Frankova \u0160panija. Naravno, ovaj dio teksta odnosi se na posljedice rata u njihovom dugom trajanju, bez pretenzije da rekonstrui\u0161e totalitet ovih kombinovanih istorija, ali je i ovdje dat detaljniji fokus u nekoliko elemenata. To su, posebno, boravak \u0161panskih boraca u francuskim logorima, akcija za njihov povratak u Jugoslaviju, njihovo u\u010de\u0161\u0107e u kreiranju i vo\u0111enju Narodnooslobodila\u010dke vojske, u\u010de\u0161\u0107e u pokretu otpora u Francuskoj, kao i njihova uloga u izgradnji socijalisti\u010dke Jugoslavije, uz prate\u0107i istorijat odnosa u trouglu izme\u0111u zvani\u010dnog Beograda, Frankovog Madrida i \u0161panske republikanske emigracije.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\n
\u0408\u0443\u0433\u043e\u0441\u043b\u043e\u0432\u0435\u043d\u0438 \u0438 \u0428\u043f\u0430\u043d\u0441\u043a\u0438 \u0433\u0440\u0430\u0452\u0430\u043d\u0441\u043a\u0438 \u0440\u0430\u0442<\/a><\/blockquote>