Serija seminara<\/p>\n\n\n\n
Antisemitizam, holokaust, stradanja \u2013 Pro\u0161lost u sada\u0161njosti<\/p>\n\n\n\n
Povijesni revizionizam, poricanje i iskrivljavanje holokausta<\/strong><\/p>\n\n\n\n Povodom sje\u0107anja na Kristalnu no\u0107<\/p>\n\n\n\n Kino Kinoteka, Kordunska 1,\u00a0 Zagreb, 11. studenog 2024., s po\u010detkom u 14 sati<\/p>\n\n\n\n Tijekom pro\u0161log desetlje\u0107a iskrivljavanje holokausta je poraslo. Manifestira se na vi\u0161e na\u010dina koji negativno utje\u010du na napore u suo\u010davanju s mr\u017enjom i ugro\u017eavaju dugoro\u010dnu odr\u017eivost relevantnosti holokausta kao teme zajedni\u010dkog promi\u0161ljanja. Stoga je bitno podignuti svijest o iskrivljenju te unaprijediti na\u010dine za prepoznavanje i odgovor na njega<\/p>\n\n\n\n Negiranje zlo\u010dina, genocida, holokausta prisutno je svakodnevno kako na dru\u0161tvenim mre\u017eama, tako i u medijskom prostoru. Zlouporaba holokausta i njegovog naslje\u0111a potkopava povjerenje u povijesnu znanost te prijeti dru\u0161tvenom, politi\u010dkom i kulturnom su\u017eivotu. Spominjanje holokausta u kojem se neispravno prikazuje i iskrivljuje njegova povijest i zna\u010daj, uvreda je kako sje\u0107anjima tako i iskustvima \u017ertava i pre\u017eivjelih. Iskrivljavanje istine o holokaustu umanjuje razumijevanje povijesti, poti\u010de teorije zavjere, opasne oblike nacionalizma, poricanje holokausta i antisemitizam.<\/p>\n\n\n\n Raspravom \u0107e se ukazati na niz poku\u0161aja negiranja i revizije povijesti, umanjivanja odgovornosti usta\u0161kog re\u017eima za zlo\u010dine po\u010dinjene u NDH, negiranja i umanjivanja broja \u017ertava, karaktera i doga\u0111aja u koncentracijskim logorima, otvaranja fokusa na neka druga pitanja i tra\u017eenja odgovornosti za doga\u0111aje koji \u0107e uslijediti. Revizionisti\u010dki poku\u0161aji dovode u pitanje broj stradalih \u017didova, Roma, Srba te se razlikama u procjenama stvara dojam o bezna\u010dajnom broju, relativiziraju uvjeti i na\u010dini \u017eivota i boravka u logorima, \u0161to bi u kona\u010dnici trebalo baciti sasvim drugu sliku na karakter usta\u0161kog re\u017eima u NDH. Povjesni\u010dari isti\u010du kako je povijesni revizionizam politi\u010dki program, a ne historiografska metoda, te da je sredi\u0161nji motiv revizionista rehabilitacije ideologije i re\u017eima pora\u017eenih snaga i ostvarenje kulturne dominacije revizionisti\u010dkog narativa.<\/p>\n\n\n\n Rasprava \u0107e tako\u0111er ukazati na ekstremisti\u010dke i ksenofobne politi\u010dke snage u Europi koje sve vi\u0161e pose\u017eu za iskrivljivanjem povijesnih \u010dinjenica te koriste simboliku i retoriku u kojoj se \u010duju odjeci nekih aspekata totalitarne propagande, uklju\u010duju\u0107i rasizam, antisemitizam i mr\u017enju prema drugima. Gostuju\u0107i inozemni povjesni\u010dari omogu\u0107it \u0107e usporedbu s revizionisti\u010dkim tendencijama u drugim europskim zemljama.<\/p>\n\n\n\n Javno doga\u0111anje posve\u0107eno temi povijesnog revizionizma, poricanja i iskrivljavanja holokausta zapo\u010det \u0107e panelom koji \u0107e okupiti pre\u017eivjele i pru\u017eiti im mogu\u0107nost ne samo da jo\u0161 jednom svjedo\u010de o stradanjima \u010ditavih obitelji, ve\u0107 i da, nakon desetlje\u0107a posve\u0107enih promicanju istine o zlo\u010dinima pru\u017ee svoj osvrt na tendencije poricanja i iskrivljavanja. Projekcijom filma Poricanje<\/strong> (Denial<\/em>, re\u017eija Mick Jackson, 2016) zaokru\u017eit \u0107emo doga\u0111anje umjetni\u010dkim prikazom sudskog postupka koji je vo\u0111en u Velikoj Britaniji u sklopu kojeg su povjesni\u010darka Deborah Lipstadt i niz povjesni\u010dara morali svjedo\u010diti o istinitosti holokausta i dokazivati metodi\u010dka iskrivljavanja \u010dinjenica u tekstovima revizionista Davida Irvinga.<\/p>\n\n\n\n Kreatori politika klju\u010dni su partneri u aktivnom nastojanju suzbijanja iskrivljavanju. Razumijevanje iskrivljavanja holokausta u svim njegovim konkretnim, nebuloznim i suptilnim oblicima mo\u017ee informirati i oja\u010dati kreiranje politike na vi\u0161e frontova, od kulturnog i obrazovnog do pravnog. Ipak, to nije samo odgovornost vlada i kreatora politika. Postoji hitna potreba za djelovanjem u medijima, dru\u0161tvenim medijima, partnerima iz civilnog dru\u0161tva, kao i za provedbom zakona na lokalnoj, nacionalnoj i me\u0111unarodnoj razini da pove\u0107aju svijest i oja\u010daju svoje odgovore na ovaj rastu\u0107i problem. \u0160kole i odgojno-obrazovni djelatnici tako\u0111er su jedan od klju\u010dnih partnera te trebaju posjedovati u\u010dinkovite alate za razumjevanje i prepoznavanje revizionisti\u010dkog diskursa, kako bi mlade u osjetljivom razdoblju u\u010dinili otpornim na ahistorijske i dru\u0161tveno \u0161tetne teorije i interpretacije pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n Program je dio serije interdisciplinarnih edukativnih seminara koje pod nadnaslovom \u201eAntisemitizam, holokaust i stradanja: pro\u0161lost u sada\u0161njosti\u201c Centar za promicanje tolerancije i o\u010duvanje sje\u0107anja na holokaust organizira od 2020. godine. Program istra\u017euje i nadopunjuje suvremene prakse pou\u010davanja o holokaustu. Od 2020. do 2023. godine odr\u017eano je 6 seminara i webinara na kojima je sudjelovalo vi\u0161e od 1800 medijskih djelatnika, u\u010ditelja i nastavnika i studenata iz Hrvatske, susjednih i ostalih europskih zemalja (webinari). Seminar pridonosi raspravi o medijskoj kulturi, eti\u010dnosti i eti\u010dkim standardima u medijskom izvje\u0161tavanju; detaljno i ilustrativno, suvremenim medijima i spoznajama pribli\u017eava prisutnost sadr\u017eaja i poruka holokausta i stradanja kroz kulturu i umjetnosti (film, kazali\u0161te, knji\u017eevnost, glazbu i druge primijenjene i audiovizualne umjetnosti, u europskom i hrvatskom kulturnom kontekstu tijekom zadnjih 70-tak godina te u nacionalsocijalisti\u010dkom i usta\u0161kom propagandnom stvarala\u0161tvu). Obra\u0111ene su i teme konferencije u Wannseeu te je ove godine tema poricanja holokausta. Tijekom godina uspostavljena je suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje te dio publike seminara koju \u010dine nastavnici dobivaju potvrdu za stru\u010dno usavr\u0161avanje za pou\u010davanje o holokaustu.<\/p>\n\n\n\n Program:<\/u><\/strong><\/p>\n\n\n\n 14:00 \u2013 15:40<\/strong><\/p>\n\n\n\n I. dio: PRO\u0160LOST U SADA\u0160NJOSTI \u2013 razgovor s pre\u017eivjelima i povijesnim svjedocima (1h30)<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kako se s vremenom smanjuje broj ljudi koji su pre\u017eivjeli holokaust i stradanja u Drugom svjetskom ratu, va\u017eno je dati im prostor i priliku da jo\u0161 jednom svjedo\u010de protiv svakog oblika mr\u017enje i netolerancije, posebice u svjetlu protoka vremena, nestajanja komunikacijskog (izravnog) sje\u0107anja i glasnih poku\u0161aja trivijalizacije ovih tragi\u010dnih povijesnih doga\u0111aja. Kako poricanje i iskrivljavanje istine o holokaustu do\u017eivljavaju posljednji pre\u017eivjeli, misle li da postoje alati da se te pojave sprije\u010de ili barem umanje njihov utjecaj, tko bi to u\u010dinio i na koji na\u010din \u2013 neka su od pitanja za sugovornike, pre\u017eivjele iz holokausta i svjedoke povijesti.<\/p>\n\n\n\n Sudjeluju: Vesna Domany Hardy, Nevenka Kon\u010dar, Darko Fischer i Oleg Mandi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Moderator: Seid Serdarevi\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n 16:00 \u2013 17:40<\/strong><\/p>\n\n\n\n II. dio : REVIZIONIZAM U POVIJESNIM NARATIVIMA O DRUGOM SVJETSKOM RATU \u2013 okrugli stol uz pitanja iz publike (1h40)<\/strong><\/p>\n\n\n\n U raspravi \u0107e biti rije\u010di o povijesnom revizionizmu, nizu poku\u0161aja poricanja i umanjivanja odgovornosti usta\u0161kog re\u017eima za zlo\u010dine po\u010dinjene u NDH, negiranju i umanjivanju broja \u017ertava te zna\u010daja doga\u0111anja u koncentracijskim logorima. Revizionisti, izme\u0111u ostalog, poku\u0161avaju osporiti broj \u017ertava \u017didova, Roma i Srba, relativizirati uvjete boravka u logorima, umanjiti unutarnju motivaciju za progon i zlo\u010dine, \u0161to bi trebalo dati druga\u010diju sliku o karakteru usta\u0161kog re\u017eima u NDH te u krajnjoj instanci ostvariti kulturnu dominaciju revizionisti\u010dkog narativa. Govornici su istaknuti stru\u010dnjaci koji \u0107e pru\u017eiti kontekst za razumijevanje fenomena povijesnog revizionizma i sredi\u0161njeg motiva revizionista \u2013 rehabilitacije ideologije i re\u017eima pora\u017eenih snaga. Isti\u010de se kako je povijesni revizionizam politi\u010dki program, a ne historiografska metoda. Gostuju\u0107i stru\u010dnjaci iz inozemstva omogu\u0107it \u0107e usporedbu sa slu\u010dajevima poricanja i odnosom prema holokaustu i drugim zlo\u010dinima po\u010dinjenim u Drugom svjetskom ratu u Rumunjskoj, Njema\u010dkoj i drugim zemljama.<\/p>\n\n\n\n Sudjeluju:<\/p>\n\n\n\n Prof. dr. Ivo Goldstein<\/strong> (Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu),<\/p>\n\n\n\n Prof. dr. Alexander Martin Korb<\/strong> (Memorium N\u00fcrnberger Prozesse, N\u00fcrnberg),<\/p>\n\n\n\n Doc. dr. Goran Hutinec<\/strong> (Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu) i<\/p>\n\n\n\n Emanuel Marius Grec<\/strong> (Sveu\u010dili\u0161te u Heidelbergu), rumunjski povjesni\u010dar.<\/p>\n\n\n\n Moderator: Dario \u0160peli\u0107<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n 18:00 \u2013 19:50<\/strong><\/p>\n\n\n\n III. dio:<\/strong> projekcija filma PORICANJE <\/strong>(Denial, 109 min., redatelj Mick Jackson, premijerno prikazan na Toronto International Film Festivalu 2016.).<\/p>\n\n\n\n Film se temelji na istinitoj pri\u010di opisanoj u knjizi Deborah Lipstadt History on Trial: My Day in Court with a Holocaust Denier<\/em> (Povijest na su\u0111enju: Moj dan na sudu s poricateljem holokausta). Nakon \u0161to je objavio knjigu o poricanju holokausta (Penguin Books, 1993.), engleski pisac David Irving tu\u017eio je Lipstadt za klevetu i uni\u0161tavanje njegove karijere povjesni\u010dara jer ga je optu\u017eila za namjerno iskrivljavanje povijesnih \u010dinjenica. U sudskom postupku njezin je pravni tim morao dokazati da se holokaust stvarno dogodio. Sudska presuda u korist Deborah Liptstadt, a potom i snimljeni film, zadali su va\u017ean udarac poricanju holokausta.<\/p>\n\n\n\n * * *<\/strong><\/p>\n\n\n\n Program se provodi uz podr\u0161ku Grada Zagreba, Veleposlanstva Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske i Veleposlanstva Savezne Republike Njema\u010dke.<\/p>\n\n\n\n * * *<\/strong><\/p>\n\n\n\n Podaci o sudionicima prvog panela \u2013 pre\u017eivjelima:<\/strong><\/p>\n\n\n\n Vesna Domany Hardy<\/strong> ro\u0111ena je 1941. u Zagrebu u \u017eidovskoj obitelji. Nedugo nakon ro\u0111enja ostaje bez oca Rudolfa Domanyja i djeda koju su bili streljani u usta\u0161kim masovnim egzekucijama. Ostali \u010dlanovi obitelji deportirani su 1942. u Auschwitz gdje im se gubi trag. Majka Eva (kasnije Grli\u0107) uspjela je izbje\u0107i deportaciju pridru\u017eiv\u0161i se na vrijeme NOP-u, dok je Vesna pre\u017eivjela Holokaust skrivena kod zagreba\u010dke obitelji Fuchs. Od cijele \u0161ire obitelji pre\u017eivjele su samo majka i Vesna. G\u0111a Ru\u017ea Fuchs primila je od Yad Vashema 1988. priznanje kao Pravednica me\u0111u narodima. Vesna Domany diplomirala je i magistrirala povijest umjetnosti. Sa suprugom Malcolmom Hardyjem, zaposlenikom British Councila, \u017eivjela je u Pakistanu, Francuskoj i Italiji, a od 1991. do danas \u017eive u Londonu. Po\u010detkom 1990-ih aktivirala se na projektima pomo\u0107i djeci bez pratnje iz biv\u0161e Jugoslavije i djelovala je kao prevoditeljica u istragama zlo\u010dina za ICTY i publicistica. Anga\u017eirana je i u radu s mladima za Holocaust Education Trust u Londonu.<\/p>\n\n\n\n Nevenka Kon\u010dar <\/strong>pro\u0161la je strahote dje\u010djeg logora u Sisku kao djevoj\u010dica od 4-5 godina. Rodom je iz Milo\u0161evog Brda kod Bosanske Gradi\u0161ke. Nekoliko mjeseci bila je zato\u010dena u usta\u0161kom koncentracionom logoru u Sisku, odnosno \u201cPrihvatili\u0161te za djecu izbjeglice\u201d u kojem je od gladi i bolesti svakodnevno umiralo po nekoliko desetina djece s podru\u010dja koje su 1942. opusto\u0161ili usta\u0161e progone\u0107i srpsko stanovni\u0161tvo. Broj \u017ertava bio bi ve\u0107i da nije bilo akcije koju je pokrenula Diana Budisavljevi\u0107. Nevenka je bila udomljena, no njezina mla\u0111a sestra nije pre\u017eivjela. Nakon djetinjstva provedenog u udomiteljskim obiteljima i dje\u010djim domovima, Nevenka Kon\u010dar u odrasloj je dobi radila u sisa\u010dkoj \u017deljezari. Bila je predsjednica sekcije pre\u017eivjelih logora\u0161a u Sisku, a prije 15-ak godina inicirala je obnovu komemoracija za \u017ertve dje\u010djeg logora u Sisku. \u017divi u Mo\u0161\u0107enici.<\/p>\n\n\n\n Darko Fischer<\/strong> umirovljeni je profesor elektrotehnike, ro\u0111en u Osijeku 1938. godine u \u017eidovskoj obitelji, koja je usljed usta\u0161kih progona ratne godine provela skrivaju\u0107i se na razli\u010ditim lokacijama u Bosni i Ma\u0111arskoj. Otac Alfred, osje\u010dki odvjetnik, ubijen je u Budimpe\u0161ti po\u010detkom 1945. godine, a Darko se s majkom i sestrom nakon oslobo\u0111enja uspio vratiti u Osijek gdje je zapo\u010deo \u0161kolovanje. Doktorirao je na podru\u010dju ra\u010dunarstva i predavao na vi\u0161e osje\u010dkih fakulteta. Od 2005. do\u017eivotni je po\u010dasni predsjednik \u017didovske op\u0107ine Osijek. Za vrijeme skrivanja u Ma\u0111arskoj, Darkov otac pisao je dnevnik koji je 2022. objavljen u izdanju Disputa: Alfred Fischer, Jo\u0161 nekoliko dana<\/em>. Ugledni osje\u010dki odvjetnik Kamilo Firinger posmrtno je 2023. dobio priznanje Yad Vashema kao Pravednik me\u0111u narodima zbog pomaganja obitelji Fischer da izbjegnu preko Drave u Ma\u0111arsku.<\/p>\n\n\n\n Oleg Mandi\u0107<\/strong> ro\u0111en je 1933. na Su\u0161aku. Kao dje\u010dak bio je s majkom zato\u010den u logoru Auschwitz-Birkenau, kojeg je kao jedan od posljednjih oslobo\u0111enika napustio kao jedanaestogodi\u0161njak. Diplomirao je pravo i bavio se novinarstvom. Nakon umirovljenja, posvetio se radu s mladima i svjedo\u010denju o strahotama logora. Dobitnik je vi\u0161e nagrada, poput nagrade Grada Opatije i Primorsko-goranske \u017eupanije za \u017eivotno djelo. Objavio je i niz knjiga: Kronika obitelji Mandi\u0107<\/em>, Posljednji dje\u010dak Auschwitza<\/em> te \u017divot obilje\u017een Auschwitzom<\/em>, u kojoj je prikupio niz tekstova i javnih nastupa u kojima je svjedo\u010dio o Auschwitzu i promicao mir i toleranciju. \u017divi u Opatiji.<\/p>\n\n\n\n Sudionici okruglog stola:<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prof. dr. sc. Ivo Goldstein<\/strong>, umirovljeni je profesor povijesti, nekada profesor na Odsjeku za povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Od 2012. do 2017. bio je veleposlanik Hrvatske u Francuskoj i UNESCO-u. Samostalno ili s ocem Slavkom Goldsteinom, objavio je niz knjiga posve\u0107enih temi holokausta i povijesti \u017didova: Holokaust u Zagrebu<\/em> (2001, 2024), \u017didovi u Zagrebu: 1918-1941.<\/em> (2004), Zagreb: 1941-1945.<\/em> (2011), Jasenovac i Bleiburg nisu isto<\/em> (2011), Jasenovac: tragika, mitomanija, istina<\/em> (2016), Jasenovac<\/em> (2018), Antisemitizam u Hrvatskoj od srednjeg vijeka do danas<\/em> (2022). Ivo Goldstein autor je knjige Povijesni revizionizam i neousta\u0161tvo \u2013 Hrvatska 1989. \u2013 2022.<\/em> (2023) te \u0107e na okruglom stolu govoriti o klju\u010dnim tezama iz knjige.<\/p>\n\n\n\n Prof.dr. Alexander Martin Korb<\/strong>, njema\u010dki je povjesni\u010dar specijaliziran za holokaust, genocid, antisemitizam i srodne masovne zlo\u010dine u srednjoj i isto\u010dnoj Europi. Od 2010. bio je predava\u010d moderne europske povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu u Leicesteru (Velika Britanija) i zamjenik direktora Stanley Burton Centre for Holocaust and Genocide Research. Od 2024. ravnatelj je dokumentacijskog centra posve\u0107enog N\u00fcrnber\u0161kim procesima, Memorium N\u00fcrnberger Prozesse, u N\u00fcrnbergu. Koautor je knjige Mass Violence and Genocide in Eastern Europe and the Balkans: The Second World War and its Aftermath (Comparative Genocide)<\/em> (2017).<\/p>\n\n\n\n Doc.dr.sc. Goran Hutinec<\/strong> docent je na Odsjeku za povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je na istom fakultetu 2011. godine. Bavi se povije\u0161\u0107u Drugog svjetskog rata i holokausta, vojnom i urbanom povije\u0161\u0107u te Domovinskim ratom. Autor je knjige Usta\u0161ki teror u Velikoj \u017eupi Zagorje 1941-1945.<\/em> (2023).<\/p>\n\n\n\n Emanuel Marius Grec<\/strong> rumunjski je povjesni\u010dar, doktorski istra\u017eiva\u010d na Sveu\u010dili\u0161tu Heidelberg u Njema\u010dkoj. Istra\u017euje povijest holokausta u Rumunjskoj, tranzicijsku pravdu i povijest isto\u010dnoeuropskih \u017didova. Diplomirao povijest na Sveu\u010dili\u0161tu Vasile Goldi\u0219 u Aradu, magistrirao komparativnu povijest na Central European University u Budimpe\u0161ti i magistrirao \u017eidovske studije na Hochschule f\u00fcr J\u00fcdische Studien u Heidelbergu.<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
\n\n\n\n