{"id":43091,"date":"2024-11-06T17:00:47","date_gmt":"2024-11-06T17:00:47","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43091"},"modified":"2024-11-06T17:00:47","modified_gmt":"2024-11-06T17:00:47","slug":"izlozba-africka-zbirka-franjevackog-muzeja-tomislavgrad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43091","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eAfri\u010dka zbirka Franjeva\u010dkog muzeja Tomislavgrad\u201c"},"content":{"rendered":"\n

9. 11. 2024. – 31. 1. 2025.<\/strong>
Galerija AMZ
Ulica Pavla Hatza 6, Zagreb<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Otvorenje izlo\u017ebe u petak 8. 11. 2024. u 19 sati<\/p>\n\n\n\n

“Zahvaljuju\u0107i misionarima rodom iz Tomislavgrada i njihovom po\u017ertvovnom radu na dugogodi\u0161njem prikupljanju predmeta tradicionalne afri\u010dke kulture, danas u Franjeva\u010dkom muzeju Tomislavgrad postoji impozantna zbirka koja je jedinstvena u cijeloj Bosni i Hercegovini. Naime, franjeva\u010dki misionari su ve\u0107inu svog sve\u0107eni\u010dkog \u017eivota proveli u DR Kongo kod naroda Luba i prilikom svakog povratka u samostan u Tomislavgradu sa sobom su donosili odre\u0111ene predmete tradicionalne afri\u010dke kulture. Te su predmete uglavnom dobivali na poklon od domoroda\u010dkog stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to se u samostanu skupila velika koli\u010dina predmeta, rodila se ideja da se formira jedna samostanska zbirka. Nakon formiranja zbirke, misionari su predmete nastavili ciljano donositi za njeno upotpunjavanje.<\/p>\n\n\n\n

Osnivanjem Franjeva\u010dkog muzeja Tomislavgrad, ta zbirka 2013. g. postaje sastavni dio stalnog postava muzeja i danas se ona sastoji od preko 1000 eksponata, 10.000 fotografija i preko 10 sati videozapisa. Osim DR Konga, u zbirci tako\u0111er ima ne\u0161to predmeta raznih etni\u010dkih skupina iz Ruande, Kenije i Benina. Cijelim afri\u010dkim kontinentom rasprostranjeno je pribli\u017eno tri tisu\u0107e etni\u010dkih skupina i svaka od tih skupina ima svoja jedinstvena obilje\u017eja \u2013 ovo dovoljno govori o kompleksnosti i te\u017eini tuma\u010denja tradicionalne umjetnosti Afri\u010dkog kontinenta.<\/p>\n\n\n\n

Tradicionalni predmeti zauzimaju zna\u010dajnu ulogu u oblikovanju kulture naroda Luba, jer su pro\u017eeti spiritualno\u0161\u0107u i ezoteri\u010dno\u0161\u0107u. U te predmete su utkane uspomene, povijest i prakti\u010dnost Luba naroda. Ve\u0107ina njih slu\u017eila je za magijske obrede i usko je povezana s tradicionalnim vjerovanjem Luba naroda. Ta vjerovanja sadr\u017ee zajedni\u010dke kozmolo\u0161ke i temeljne religijske sadr\u017eaje, kao i ve\u0107ina tradicionalnih afri\u010dkih religija. Oni vjeruju u univerzalnog tvorca, zatim u \u017eivot poslije smrti, povezanost izme\u0111u \u017eivota i smrti i odr\u017eavanje dobrog eti\u010dkog pona\u0161anja. Glavno kulturolo\u0161ko obilje\u017eje predmeta tradicijske kulture je simboli\u010dka povezanost onoga koji posjeduje taj predmet s plemenom i sa svemirom, te sna\u017ena prisutnost emocija i duhovne dubine izme\u0111u predmeta i vlasnika.<\/p>\n\n\n\n

Zbirka Franjeva\u010dkog muzeja Tomislavgrad va\u017ena je ne samo zbog toga \u0161to prikazuje tradicionalno afri\u010dko stvarala\u0161tvo, nego se kroz nju \u0161ira javnost tako\u0111er educira o nevjerojatnom trudu i po\u017ertvovnosti kojima su misionari ostavili neizbrisiv trag kod domoroda\u010dkog afri\u010dkog stanovni\u0161tva Luba. Osim duhovnoga, oni su zna\u010dajno utjecali i na postizanje visokog stupnja urbanizacije tog starosjedila\u010dkog stanovni\u0161tva u DR Kongu.” (Stipan Dilber, autor izlo\u017ebe<\/em>)<\/p>\n\n\n\n

Impresum:<\/p>\n\n\n\n

Organizacija izlo\u017ebe: Arheolo\u0161ki muzej u Zagrebu, Franjeva\u010dki muzej Tomislavgrad<\/p>\n\n\n\n

Autor izlo\u017ebe: Stipan Dilber<\/p>\n\n\n\n

Likovni postav izlo\u017ebe: Filip Beusan, Stipan Dilber, Hana Ivezi\u0107 (AMZ)<\/p>\n\n\n\n

Kustosice izlo\u017ebe: Hana Ivezi\u0107, Jana Kopa\u010dkova (AMZ)<\/p>\n\n\n\n

Tehni\u010dki postav izlo\u017ebe: Davor Fakle\u0161 (AMZ), Tin Toma\u0161kovi\u0107, Filip Beusan<\/p>\n\n\n\n

Oblikovanje i grafi\u010dka priprema izlo\u017ebe: Sre\u0107ko \u0160krinjari\u0107 (AMZ)<\/p>\n\n\n\n

Priprema video materijala: Igor Krajcar (AMZ)<\/p>\n\n\n\n

Marketing i odnosi s javno\u0161\u0107u: Davorka Mara\u010di\u0107 (AMZ)<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.amz.hr\/hr\/izlozbe\/izlozba-africka-zbirka-franjevackog-muzeja-tomislavgrad-u-galeriji-amz\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":43092,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-43091","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/plakat-izlozbe.jpg?fit=188%2C500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54822,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54822","url_meta":{"origin":43091,"position":0},"title":"Kasimma, \u201ePortret za dar-mar\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbirka pri\u010da nigerijske spisateljice Kasimme prikazuje \u017eivot u za\u010dudnoj svevremenskoj perspektivi koja supostavlja povijesnu tradiciju, mitologiju i obi\u010daje nigerijskog naroda Ibo uz sliku suvremene Nigerije, najmnogoljudnije afri\u010dke zemlje koju je ve\u0107 minula panika postkolonijalnog pusto\u0161enja prirodnih resursa i poni\u017eavanja, te je zapala u duboku ekonomsku i politi\u010dku depresiju. Zemlja je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Portret-za-dar-mar.jpg?fit=296%2C468&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54947,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54947","url_meta":{"origin":43091,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eNa Sljeme! Pri\u010de sa Zagreba\u010dke gore\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto: Muzej grada ZagrebaVrijeme otvorenja: petak, 15. svibnja 2026., u 18 satiTrajanje izlo\u017ebe: 15. svibnja \u2013 20. rujna 2026.Autorica izlo\u017ebe: Milena Bu\u0161i\u0107Oblikovanje izlo\u017ebe:\u00a0Studio Ra\u0161i\u0107 + Vrabec Medvednica, Sljeme, Zagreba\u010dka gora \u2013\u00a0 sinonimi su za na\u0161u, \u201egradsku\u201c planinu, zelenu za\u0161titnicu Zagreba.\u00a0 Odluka o izletu na Medvednicu uvijek je laka jer je,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":43091,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54630,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54630","url_meta":{"origin":43091,"position":3},"title":"Zbirka \u201cHomo Climaticum: Balkan\u201d: Manifest regionalne knji\u017eevnosti o klimatskoj krizi","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Zbirka Homo Climaticum pribli\u017eava autenti\u010dne perspektive onih koji \u017eive u klimatskoj krizi, a pritom i na Balkanu. Nastala u okviru europskog projekta STORY posve\u0107enog glasovima mladih, zbirka je svjedo\u010danstvo i manifest generacije koja preuzima odgovornost za budu\u0107nost planeta. Na poziv da zamisle svjetove koji dolaze (ili koji su mo\u017eda ve\u0107\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Climaticum.png?fit=1080%2C807&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":43091,"position":4},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54692","url_meta":{"origin":43091,"position":5},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (2)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu preno\u0161enja polemi\u010dkih reakcija na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, nakon kriti\u010dkih sada upu\u0107ujemo na afirmativne priloge o njoj. Stefan Gu\u017evica \"Naravno, svojevrsni \u201cizvorni grijeh\u201d historiografije je metodolo\u0161ki nacionalizam i etnocentrizam, jer je povijest i nastala kao znanost koja je trebala legitimizirati novonastale nacije\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43091"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43091\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43093,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43091\/revisions\/43093"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43092"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}