{"id":43027,"date":"2024-10-31T17:22:46","date_gmt":"2024-10-31T17:22:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43027"},"modified":"2024-11-25T11:31:50","modified_gmt":"2024-11-25T11:31:50","slug":"ana-rajkovic-pejic-plave-kute-idu-na-more","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43027","title":{"rendered":"Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107, “Plave kute idu na more”. Svakodnevica radnika u Hrvatskoj tijekom druge polovice 20. stolje\u0107a na primjeru tvornice \u201e\u0110uro \u0110akovi\u0107”"},"content":{"rendered":"\n

Plave kute idu na more<\/em> jedinstvena je knjiga u na\u0161oj historiografiji pa je zbog toga va\u017ean doprinos povijesti radni\u0161tva koja kod nas ve\u0107 desetlje\u0107ima ne postoji niti se itko sustavno bavi tim va\u017enim segmentom modernizacije dru\u0161tva, \u017eivotima milijuna koji su bili tvorni\u010dki radnici i izvukli zemlju iz agrarne u (polu)industrijaliziranu. U zemlji bez industrije, koja je gotovo isklju\u010divo orijentirana na turizam, ovo je knjiga koja pokazuje dana\u0161njim generacijama kako su njihovi preci \u010desto prvi put po\u010dinjali putovati, kako su se oni koji su zara\u0111ivali malo mogli prvi put uputiti na more, oti\u0107i na odmor, kako su oni koji si to financijski nisu mogli priu\u0161titi ili nisu imali poticaja odlazili na izlo\u017ebe ili koncerte. Osim povjesni\u010darima, knjiga je va\u017eno vrelo informacija onima koji \u017eele saznati kako se nekada \u017eivjelo i koji \u017eele razumjeti za\u0161to su nekada skromni radnici, majstori, \u010dista\u010dice imali \u017eivopisna sje\u0107anja na more, neke krajeve, kompozicije ili pjevanje u zboru.<\/p>\n\n\n\n

–       Tvrtko Jakovina<\/p>\n\n\n\n

Knjiga predstavlja va\u017ean prilog dru\u0161tvenoj istoriji Jugoslavije, ali i istoriji radni\u0161tva, fabrika, \u017eenskoj istoriji, i istoriji lokalnih zajednica. Bazirana na bogatoj arhivskoj gra\u0111i (od privatnih i lokalnih arhiva, do Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva), periodici (veliki broj dnevnih listova i tjednika i fabri\u010dkih listova), usmenoj istoriji i stru\u010dnoj literaturi, uz kori\u0161\u0107enje multidisciplinarnog pirstupa, ova knjiga je osim hrvatskoj va\u017ean doprinos i evropskoj dru\u0161tvenoj istoriji druge polovine 20. veka. Od posebnog je zna\u010daja kori\u0161\u0107enje metodolo\u0161kih pristupa i teorijskih okvira istorije radni\u0161tva (labor history<\/em>), istorije svakodnevice i istorije \u201eodozdo\u201c, koji su autorki omogu\u0107ili da pru\u017ei sveobuhvatan pogled na istoriju radnika fabrike \u201e\u0110uro \u0110akovi\u0107\u201c, a kroz nju i na istoriju radni\u0161tva, ali i dru\u0161tvenu istoriju socijalisti\u010dke Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n

–       Radina Vu\u010deti\u0107<\/p>\n\n\n\n

Studija se temelji na obimnim povijesnim izvorima me\u0111u kojima su periodika, koja uz niz lokalnih i nacionalnih naslova uklju\u010duje i tvorni\u010dko glasilo \u0110uro \u0110akovi\u0107<\/em>, potom dokumentacija iz Dr\u017eavnog arhiva u Slavonskom Brodu, Dr\u017eavnog arhiva u Osijeku i Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva, me\u0111u kojom su posebno va\u017eni sindikalni arhivski fondovi, zatim statisti\u010dki godi\u0161njaci i drugo gradivo, pa i ono iz privatnih arhiva, neizostavno povezano s usmeno-povijesnim intervjuiranjem nekolicine slavonskobrodskih aktera. Autorica u tekst uklju\u010duje i popularnokulturne i knji\u017eevne izvore. Njezino poznavanje literature iznimno je temeljito, toliko da bi popis s vi\u0161e od stotinu bibliografskih jedinica lak\u0161e bilo skra\u0107ivati nego \u0161iriti novima.<\/p>\n\n\n\n

–       Igor Duda<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izdava\u010di: <\/strong>Durieux, Zagreb; Hrvatski institut za povijest – Podru\u017enica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema, Slavonski Brod, 2024.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107 diplomirala je hrvatski jezik i knji\u017eevnost i povijest na Filozofskom fakultetu u Osijeku 2007. godne. Godine 2020. doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2019. godine zaposlena je na Hrvatskom institutu za povijest \u2014 Podru\u017enici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. U\u017ee znanstveno podru\u010dje interesa joj je socijalna i rodna povijest izme\u0111u dvaju svjetskih ratova. Organizirala je te izlagala na brojnim doma\u0107im i me\u0111unarodnim znanstvenim skupovima. Jedna je od inicijatorica i organizatorica znanstvenog skupa Isti rod, razli\u010dite sudbine<\/em>. Suautorica je studije Povijest neostvarenih mogu\u0107nosti. Socijaldemokracija i nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.\u20131921.)<\/em> te autorica publikacije \u0160irenje bludnih ideja u Slavoniji. Pojava anarhisti\u010dkih ideja u radni\u010dkom pokretu Slavonije<\/em> (\u0160to \u010dita\u0161, 2016.) kao i monografije Dugi \u017eenski mar\u0161. Polo\u017eaj radnica i \u017eenski aktivizam u Hrvatskoj izme\u0111u dvaju svjetskih ratova<\/em> (DAF, 2021.). Suautorica je dviju izlo\u017ebi: \u00bbStolje\u0107e giganta uz Savu \u2014 100 godina tvornice \u0110uro \u0110akovi\u0107\u00ab te \u00bb\u0110uro \u0110akovi\u0107 \u2014 portreti rada\u00ab. Dobitnica je nagrade Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Dru\u0161tva za hrvatsku povjesnicu \u00bbVjekoslav Klai\u0107\u00ab. \u010clanica je Centra za \u017eenske studije u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvori:<\/p>\n\n\n\n

http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/knjige\/esejistika-publicistika\/plave-kute-idu-na\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n
Plave kute idu na more. Svakodnevica radnika u Hrvatskoj tijekom druge polovice 20. stolje\u0107a na primjeru tvornice \u201e\u0110ure \u0110akovi\u0107\u201c<\/a><\/blockquote>