{"id":43027,"date":"2024-10-31T17:22:46","date_gmt":"2024-10-31T17:22:46","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=43027"},"modified":"2024-11-25T11:31:50","modified_gmt":"2024-11-25T11:31:50","slug":"ana-rajkovic-pejic-plave-kute-idu-na-more","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=43027","title":{"rendered":"Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107, &#8220;Plave kute idu na more&#8221;. Svakodnevica radnika u Hrvatskoj tijekom druge polovice 20. stolje\u0107a na primjeru tvornice \u201e\u0110uro \u0110akovi\u0107&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p><em>Plave kute idu na more<\/em> jedinstvena je knjiga u na\u0161oj historiografiji pa je zbog toga va\u017ean doprinos povijesti radni\u0161tva koja kod nas ve\u0107 desetlje\u0107ima ne postoji niti se itko sustavno bavi tim va\u017enim segmentom modernizacije dru\u0161tva, \u017eivotima milijuna koji su bili tvorni\u010dki radnici i izvukli zemlju iz agrarne u (polu)industrijaliziranu. U zemlji bez industrije, koja je gotovo isklju\u010divo orijentirana na turizam, ovo je knjiga koja pokazuje dana\u0161njim generacijama kako su njihovi preci \u010desto prvi put po\u010dinjali putovati, kako su se oni koji su zara\u0111ivali malo mogli prvi put uputiti na more, oti\u0107i na odmor, kako su oni koji si to financijski nisu mogli priu\u0161titi ili nisu imali poticaja odlazili na izlo\u017ebe ili koncerte. Osim povjesni\u010darima, knjiga je va\u017eno vrelo informacija onima koji \u017eele saznati kako se nekada \u017eivjelo i koji \u017eele razumjeti za\u0161to su nekada skromni radnici, majstori, \u010dista\u010dice imali \u017eivopisna sje\u0107anja na more, neke krajeve, kompozicije ili pjevanje u zboru.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Tvrtko Jakovina<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga predstavlja va\u017ean prilog dru\u0161tvenoj istoriji Jugoslavije, ali i istoriji radni\u0161tva, fabrika, \u017eenskoj istoriji, i istoriji lokalnih zajednica. Bazirana na bogatoj arhivskoj gra\u0111i (od privatnih i lokalnih arhiva, do Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva), periodici (veliki broj dnevnih listova i tjednika i fabri\u010dkih listova), usmenoj istoriji i stru\u010dnoj literaturi, uz kori\u0161\u0107enje multidisciplinarnog pirstupa, ova knjiga je osim hrvatskoj va\u017ean doprinos i evropskoj dru\u0161tvenoj istoriji druge polovine 20. veka. Od posebnog je zna\u010daja kori\u0161\u0107enje metodolo\u0161kih pristupa i teorijskih okvira istorije radni\u0161tva (<em>labor history<\/em>), istorije svakodnevice i istorije \u201eodozdo\u201c, koji su autorki omogu\u0107ili da pru\u017ei sveobuhvatan pogled na istoriju radnika fabrike \u201e\u0110uro \u0110akovi\u0107\u201c, a kroz nju i na istoriju radni\u0161tva, ali i dru\u0161tvenu istoriju socijalisti\u010dke Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Radina Vu\u010deti\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Studija se temelji na obimnim povijesnim izvorima me\u0111u kojima su periodika, koja uz niz lokalnih i nacionalnih naslova uklju\u010duje i tvorni\u010dko glasilo <em>\u0110uro \u0110akovi\u0107<\/em>, potom dokumentacija iz Dr\u017eavnog arhiva u Slavonskom Brodu, Dr\u017eavnog arhiva u Osijeku i Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva, me\u0111u kojom su posebno va\u017eni sindikalni arhivski fondovi, zatim statisti\u010dki godi\u0161njaci i drugo gradivo, pa i ono iz privatnih arhiva, neizostavno povezano s usmeno-povijesnim intervjuiranjem nekolicine slavonskobrodskih aktera. Autorica u tekst uklju\u010duje i popularnokulturne i knji\u017eevne izvore. Njezino poznavanje literature iznimno je temeljito, toliko da bi popis s vi\u0161e od stotinu bibliografskih jedinica lak\u0161e bilo skra\u0107ivati nego \u0161iriti novima.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Igor Duda<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Izdava\u010di: <\/strong>Durieux, Zagreb; Hrvatski institut za povijest &#8211; Podru\u017enica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema, Slavonski Brod, 2024.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107 diplomirala je hrvatski jezik i knji\u017eevnost i povijest na Filozofskom fakultetu u Osijeku 2007. godne. Godine 2020. doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2019. godine zaposlena je na Hrvatskom institutu za povijest \u2014 Podru\u017enici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. U\u017ee znanstveno podru\u010dje interesa joj je socijalna i rodna povijest izme\u0111u dvaju svjetskih ratova. Organizirala je te izlagala na brojnim doma\u0107im i me\u0111unarodnim znanstvenim skupovima. Jedna je od inicijatorica i organizatorica znanstvenog skupa <em>Isti rod, razli\u010dite sudbine<\/em>. Suautorica je studije <em>Povijest neostvarenih mogu\u0107nosti. Socijaldemokracija i nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.\u20131921.)<\/em> te autorica publikacije <em>\u0160irenje bludnih ideja u Slavoniji. Pojava anarhisti\u010dkih ideja u radni\u010dkom pokretu Slavonije<\/em> (\u0160to \u010dita\u0161, 2016.) kao i monografije <em>Dugi \u017eenski mar\u0161. Polo\u017eaj radnica i \u017eenski aktivizam u Hrvatskoj izme\u0111u dvaju svjetskih ratova<\/em> (DAF, 2021.). Suautorica je dviju izlo\u017ebi: \u00bbStolje\u0107e giganta uz Savu \u2014 100 godina tvornice \u0110uro \u0110akovi\u0107\u00ab te \u00bb\u0110uro \u0110akovi\u0107 \u2014 portreti rada\u00ab. Dobitnica je nagrade Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Dru\u0161tva za hrvatsku povjesnicu \u00bbVjekoslav Klai\u0107\u00ab. \u010clanica je Centra za \u017eenske studije u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvori:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/knjige\/esejistika-publicistika\/plave-kute-idu-na\/\">http:\/\/durieux.hr\/wordpress\/knjige\/esejistika-publicistika\/plave-kute-idu-na\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hrvatski-institut-za-povijest\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"bzNCgv9yRF\"><a href=\"https:\/\/hipsb.hr\/proizvod\/plave-kute-idu-na-more-svakodnevica-radnika-u-hrvatskoj-tijekom-druge-polovice-20-stoljeca-na-primjeru-tvornice-dure-dakovic\/\">Plave kute idu na more. Svakodnevica radnika u Hrvatskoj tijekom druge polovice 20. stolje\u0107a na primjeru tvornice \u201e\u0110ure \u0110akovi\u0107\u201c<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Plave kute idu na more. Svakodnevica radnika u Hrvatskoj tijekom druge polovice 20. stolje\u0107a na primjeru tvornice \u201e\u0110ure \u0110akovi\u0107\u201c&#8221; &#8212; Hrvatski institut za povijest\" src=\"https:\/\/hipsb.hr\/proizvod\/plave-kute-idu-na-more-svakodnevica-radnika-u-hrvatskoj-tijekom-druge-polovice-20-stoljeca-na-primjeru-tvornice-dure-dakovic\/embed\/#?secret=bzNCgv9yRF\" data-secret=\"bzNCgv9yRF\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/zivot-radnika-u-socijalizmu\">https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/zivot-radnika-u-socijalizmu<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/otkazi-su-bili-rijetki-skijalo-se-u-cehoslovackoj-ljetovalo-na-jadranu-nestasnu-mariju-uhvatili-su-u-sobi-drugog-radnika-15525766\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/otkazi-su-bili-rijetki-skijalo-se-u-cehoslovackoj-ljetovalo-na-jadranu-nestasnu-mariju-uhvatili-su-u-sobi-drugog-radnika-15525766<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":43028,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-43027","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Plave-kute-idu-na-more.jpg?fit=450%2C650&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":43027,"position":0},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":43027,"position":1},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":43027,"position":2},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":43027,"position":3},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":43027,"position":4},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54238,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54238","url_meta":{"origin":43027,"position":5},"title":"Umrla Slavenka Drakuli\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 77. godini umrla je knji\u017eevnica, publicistkinja i novinarka Slavenka Drakuli\u0107 (1949-2026). Posebnu javnu pa\u017enju izazvale su njezina knjiga Smrtni grijesi feminizma u kontekstu povijesti feminizma u Jugoslaviji te knjige o \u017eivotu u socijalizmu i postsocijalizmu Kako smo pre\u017eivjeli, U kavani Europa: \u017eivot poslije socijalizma, Ponovo u kavani Europa: kako\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drakulic.jpg?fit=640%2C499&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43027","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=43027"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43027\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43554,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/43027\/revisions\/43554"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/43028"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=43027"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=43027"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=43027"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}