{"id":42994,"date":"2024-10-30T21:31:11","date_gmt":"2024-10-30T21:31:11","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42994"},"modified":"2024-10-30T21:35:48","modified_gmt":"2024-10-30T21:35:48","slug":"u-zagrebu-obiljezena-150-godisnjica-rodenja-marije-radic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42994","title":{"rendered":"U Zagrebu obilje\u017eena 150. godi\u0161njica ro\u0111enja Marije Radi\u0107"},"content":{"rendered":"\n

Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo, Klub studenata bohemistike \u0158\u00cdP, Klub studenata povijesti ISHA Zagreb i Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije organizirali su 28. listopada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavanje posve\u0107eno Mariji Radi\u0107 povodom 150. godi\u0161njice ro\u0111enja. O privatnom \u017eivotu Marije Radi\u0107 i njenoj ljubavi i braku sa Stjepanom Radi\u0107em govorio je Marijan Lipovac, a o njenom javnom i politi\u010dkom djelovanju Bruno \u0160agi. Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo u posljednjih desetak godina organiziralo je nekoliko predavanja u vi\u0161e hrvatskih gradova posve\u0107enih Mariji Radi\u0107 i tako pridonijelo popularizaciji ove istaknute hrvatske \u010cehinje. To je rezultiralo i postavljanjem spomen-plo\u010de na zgradi u Zagrebu gdje je Marija Radi\u0107 provela zadnje godine \u017eivota i umrla te imenovanjem ulice s njenim imenom u naselju \u0160pansko. U Pragu je pak Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo postavilo spomen-plo\u010du u crkvi svetog Norberta u Pragu na mjestu vjen\u010danja Marije i Stjepana Radi\u0107a te iniciralo imenovanje Radi\u0107eve ulice (pod nazivom Radi\u010dova) u pra\u0161kom predjelu B\u0159evnov. Interes za neobi\u010dnu \u017eivotnu pri\u010du Marije Radi\u0107 o\u010dito postoji i me\u0111u mladom generacijom, \u0161to se potvrdilo ovim predavanjem. Marija Radi\u0107 ro\u0111ena je 1874. kao Marie Dvo\u0159\u00e1kov\u00e1\u00a0 u Pragu gdje je 1894. zavr\u0161ila u\u010diteljsku akademiju. Iste godine upoznala je studenta iz Hrvatske Stjepana Radi\u0107a, kasnije vode\u0107eg hrvatskog politi\u010dara, s kojim se vjen\u010dala 1898. i do\u0161la \u017eivjeti u Hrvatsku. Prije toga radila je kao u\u010diteljica u Kutnoj Hori, Metylovicama, Taboru i Jistebnicama. Marija i Stjepan Radi\u0107 u braku su dobili dvije k\u0107eri i dva sina koje su odgojili i u hrvatskom i u \u010de\u0161kom duhu.<\/p>\n\n\n\n

\u201eBez svoje supruge Stjepan Radi\u0107 ne bi postao ono \u0161to je bio, vode\u0107i hrvatski politi\u010dar svoga doba, legitimni vo\u0111a hrvatskog naroda, izabran na izborima, i u kona\u010dnici jedna od najzna\u010dajnijih osoba iz hrvatske povijesti, jedan od vizionara slobodne Hrvatske koju nije do\u017eivio, ali je projicirao kakva bi trebala biti, na kojim bi vrijednostima trebala po\u010divati. Iako rodom \u010cehinja, Marija Radi\u0107 Hrvatsku je u potpunosti prihvatila kao svoju domovinu, sa svim njenim prednostima i manama, i doprinosila njenoj slobodi i napretku\u201c, kazao je Lipovac. Citirao je i pismo koje je Radi\u0107 poslao supruzi 1919. iz zatvora u kojem je sa\u017eeo \u0161to mu je zna\u010dila u \u017eivotu: \u201eTi si stalnim svojim zna\u010dajem stvorila korito bujici moga temperamenta, ti si dubokim svojim osje\u0107ajem za pravicu stvorila korenje mojim mislima za slobodom i napredkom.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo zapa\u017eanje o Mariji Radi\u0107 u svom \u010dlanku iz 1928. je dala istaknuta novinarka i knji\u017eevnica Marija Juri\u0107 Zagorka: \u201eRazumljivo je dakle, da je gospodja Radi\u0107 na\u0161la u svojem mu\u017eu tako veliko uva\u017eavanje: on nikad ni \u010dasa nije zaboravio, da mu je ona uvijek bila ljube\u0107om suprugom, najvjernijom drugom, najizdr\u017eljivijim supatnikom, a po tome oslonom, izvorom nove snage \u2013 da je ona nosila s njime mu\u010deni\u010dki kri\u017e kao \u2013 diamantni bo\u017ei\u0107ni dar!\u201c<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to je Stjepan Radi\u0107 s bratom Antunom 1904. osnovao Hrvatsku pu\u010dku selja\u010dku stranku u \u010dijem programu je bila i ravnopravnost mu\u0161karaca i \u017eena, i Marija Radi\u0107 uklju\u010duje se u politi\u010dko djelovanje te je objavljivala \u010dlanke o \u017eenama i \u017eenskom pokretu u kojima je pokazala dobro poznavanje sufra\u017eetskih ideja i pokreta u SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj i \u0160vedskoj. Ciljevi njenog dru\u0161tvenog i politi\u010dkog anga\u017emana bila su jednaka prava \u017eena u javnom \u017eivotu, zapo\u0161ljavanju i obrazovanju. Od 1911. Marija Radi\u0107 vodila je obiteljsku Slavensku knji\u017earu. Nakon 1918., kad je osnutkom Jugoslavije Hrvatska po prvi put u povijesti izgubila svoju vi\u0161estoljetnu dr\u017eavnost, HSS je dobio potporu ve\u0107ina hrvatskog naroda, a Radi\u0107 postao hrvatski politi\u010dki vo\u0111a i predvodnik borbe za obnovu hrvatske dr\u017eavnosti i ravnopravnost Hrvata u jugoslavenskoj dr\u017eavi. Nastupi Marije Radi\u0107 prilagodili su se tada novim okolnostima u kojima vi\u0161e nije pisala za malobrojnu obrazovanu elitu, nego za \u0161iroke slojeve kojima su zahtjevi za ravnopravno\u0161\u0107u \u017eena bili previ\u0161e revolucionarni. Objavljivala je \u010dlanke o politici, ali nije zaboravila \u017eene. Stavljanje nacionalnih interesa u prvi plan i stalno spominjanje maj\u010dinske uloge \u017eena bili su takti\u010dki potezi kako bi radikalni zahtjevi za punom \u017eenskom ravnopravno\u0161\u0107u postali prihvatljivi svima. Osim toga, kako je sama zapisala, propagirati \u017eensko pravo glasa bilo je te\u0161ko u dr\u017eavi u kojoj nije bilo \u201eelementarnih ljudskih i narodnih prava\u201c, a u politici nije vladao zakon nego \u201egruba sila\u201c. I sama je 1919. vi\u0161e od pola mjeseca provela u zatvoru. Marija Radi\u0107 supruga je pratila na politi\u010dke skupove u zemlji i inozemstvu, a od 1927. bila je na \u010delu \u017eenskih organizacija HSS. Stjepan Radi\u0107 umro je 1928. mjesec i pol nakon atentata koji je u Narodnoj skup\u0161tini u Beogradu po\u010dinio radikalni srpski zastupnik. I kao Radi\u0107eva udovica Marija Radi\u0107 ostala je neformalna prva dama Hrvatske, po\u0161tovana od naroda koji ju je, kao \u010cehinju, zvao Mar\u017eenka. To su prepoznali i u inozemstvu pa je Mariju Radi\u0107 nakon 1935. tijekom svog boravka u Zagrebu u njenoj ku\u0107i posjetio francuski politi\u010dar Robert Schuman, kasnije premijer i ministar vanjskih poslova te jedan od utemeljitelja Europske zajednice za ugljen i \u010delik, prethodnice Europske unije. Budu\u0107i da je ostala politi\u010dki aktivna bila je \u017ertva progona vladaju\u0107eg re\u017eima. Od 1936. Marija Radi\u0107 bila je predsjednica \u017eenske zadruge HSS-a Hrvatsko srce. Na sastancima i u novinama promicala je ideje o nenadomjestivoj ulozi \u017eene, njenom pravu na obrazovanje, na rad i na punu ravnopravnost. Tijekom Drugog svjetskog rata kad je HSS bio zabranjen, njena Slavenska knji\u017eara bila je centar ilegalne djelatnosti stranke. Hrabrost je pokazala kad je nakon ulaska okupacijske njema\u010dke vojske u Zagreb 1941. u izlogu knji\u017eare izlo\u017eila knjigu Petra Zrinskog u kojoj se nalazio stih \u201eViruj Nimcu kako suncu zimsku.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Nakon Drugog svjetskog rata HSS je formalno dobio slobodu djelovanja, no sve je bilo o\u010ditije da komunisti namjeravaju potpuno preuzeti vlast i uvesti jednostrana\u010dki komunisti\u010dki sustav kao u SSSR-u. Marija Radi\u0107 pokrenula je novine Narodni glas \u010dovje\u010dnosti, pravice i slobode u kojima je otvoreno kritizirala komuniste, pozvala narod na bojkot izbora za Ustavotvornu skup\u0161tinu Jugoslavije. List je zabranjen, komunisti su Slavensku knji\u017earu demolirali i kasnije u njoj postavili bombu, a 1948. nacionalizirali. Mariju Radi\u0107 napadalo se u komunisti\u010dkoj propagandi, a u sije\u010dnju 1946., na ogradi preko puta njene obiteljske ku\u0107e osvanuo je natpis na \u010de\u0161kom \u201eRozmysli si, Ma\u0159enko, rozmysli\u201c. Radilo se o stihu iz Smetanine Prodane nevjeste, ali posrijedi je zapravo bila prijetnja. Marija Radi\u0107 umrla je 1954. i uz posebnu dozvolu Josipa Broza Tita pokopana je uz svog supruga na zagreba\u010dkom groblju Mirogoj uz nazo\u010dnost velikog broja gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n

Marija Radi\u0107 nikad nije po\u017ealila \u0161to je, unato\u010d otporu obitelji, pristala udati se za Radi\u0107a i iz svoje domovine \u010ce\u0161ke doseliti se u Hrvatsku. U svojim uspomenama zapisala je: \u201eI makar bio moj \u017eivot \u010ditav pun muke i \u017ealosti, ne mogu nikako re\u0107i, da \u017ealim, \u0161to sam taj sudbonosni korak napravila. Jer tolike ljubavi i po\u0161tovanja, \u0161to sam do\u017eivjela od moga supruga to daleko nadvisuje sve pretrpljene boli du\u0161evne i razna stradanja. Svaka njegova blaga rije\u010d bila je melem na moje du\u0161evne rane, koje su kao \u010dudom odmah zacijelile\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Marijan Lipovac<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":42995,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-42994","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/mradic5.jpg?fit=2048%2C1533&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":42994,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":42994,"position":1},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":42994,"position":2},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":42994,"position":3},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":42994,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":42994,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42994","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42994"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42994\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":43000,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42994\/revisions\/43000"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42995"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42994"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42994"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42994"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}