{"id":42959,"date":"2024-10-28T14:45:16","date_gmt":"2024-10-28T14:45:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42959"},"modified":"2024-10-28T14:46:28","modified_gmt":"2024-10-28T14:46:28","slug":"zoran-jekic-prikaz-knjige-vinko-tadic-dijalog-u-sumskoj-dvorani-tragovima-paroha-pozeskih-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42959","title":{"rendered":"Zoran Jeki\u0107 &#8211; prikaz knjige &#8211; Vinko Tadi\u0107, &#8220;Dijalog u \u0161umskoj dvorani \u2013 tragovima paroha po\u017ee\u0161kih&#8221;, 2024."},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Vinko Tadi\u0107, <em>Dijalog u \u0161umskoj dvorani \u2013 tragovima paroha po\u017ee\u0161kih<\/em>, Povijesno dru\u0161tvo Po\u017eega i Institut za migracije i narodnosti, Po\u017eega \u2013 Zagreb 2024, 139 str. \u00a0<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Pravo na izra\u017eavanje vjerskih osje\u0107aja uvijek je bilo jedan od pokazatelja stupnja slobode gra\u0111ana na odre\u0111enom podru\u010dju. S obzirom na bremenitu povijest pravoslavne vjerske zajednice na podru\u010dju grada Po\u017eege i \u0161ire okolice, potreba za pisanim djelima, koja \u0107e na\u0161e suvremenike, ali i budu\u0107e generacije upoznati s njezinim dru\u0161tvenim razvojem i djelovanjem, \u010dini se izuzetno va\u017enom. \u010cesto mi se nametalo pitanje: kada \u0107e i pravoslavna vjerska zajednica dobiti ukori\u010deni pisani rad koji \u0107e pouzdano prikazati njezinu pro\u0161lost i sada\u0161njost? Ta je zajednica u dana\u0161njem vremenu broj\u010dano mala, ali ukorijenjena u kulturni identitet Zlatne doline.<\/p>\n\n\n\n<p>Odgovor na moje pitanje stigao je sredinom 2024. godine objavom knjige Vinka Tadi\u0107a. Iako sam bio upu\u0107en u autorove namjere, a djelomi\u010dno i u tijek nastanka njegovog pisanog djela, ipak sam ostao ugodno iznena\u0111en kada sam u ruke dobio otisnuto izdanje knjige <em>Dijalog u \u0161umskoj dvorani \u2013 tragovima paroha po\u017ee\u0161kih <\/em>na 139 stranica. Nakon predgovora urednice dr. sc. Mihaele Markovac slijedi autorov uvodni dio. U njemu jasno i precizno obrazla\u017ee motive za nastanak, ciljeve i namjenu ove publikacije te na sljede\u0107ih nekoliko stranica utvr\u0111uje vremenski okvir pra\u0107enja povijesti srpske pravoslavne parohije u Po\u017eegi. Na kraju uvoda obja\u0161njen je i nastanak prvog dijela naslova ovog rada. Saznajemo da je izraz <em>\u0161umska dvorana<\/em> sintagma sada\u0161njeg paroha po\u017ee\u0161kog Nikole Petrovi\u0107a koji njime ozna\u010dava malu \u0161umu smje\u0161tenu na parohijskom posjedu u Po\u017eegi, sa stolovima i stolicama, na kojem se u brojnim vjerskim, ali i drugim prilikama, okupljaju vjernici i drugi gra\u0111ani te razgovaraju o duhovnim, kao i drugim temama.<\/p>\n\n\n\n<p>Poglavlje koje slijedi nosi naziv <em>Temelji vi\u0161estoljetnoga postojanja<\/em> i daje kra\u0107i pregled djelovanja pravoslavne vjerske zajednice, po\u010dev\u0161i od vremena prije osmanske vladavine Po\u017eegom (1537.), zatim samog tog razdoblja (do 1691. g.), ali i razdoblja 18. st. te vremena vladavine Marije Terezije. Posebno se isti\u010de selo Crkveni Vrhovci na Po\u017ee\u0161koj gori koje je bilo sjedi\u0161te parohije do 1815. g. Ondje je izgra\u0111ena crkva kasnije posve\u0107ena Uspeniju Presvete Bogorodice. Novo poglavlje <em>Parohija u Vrhovcima<\/em> donosi dokumente i druge zapise koji potvr\u0111uju Vrhovce kao parohijsko sredi\u0161te, ali dosta pozornosti posve\u0107uje se opisu spomenute crkve. Ona je posve\u0107ena sredinom 18. st., bila je drvena, a u drugoj polovici sedamdesetih godina 19. st. podignuta je nova crkva. Ondje je stajala sve do Spasovdana 1992. g., kada je sru\u0161ena uslijed ratnih sukoba u Republici Hrvatskoj. Nakon teksta, na vi\u0161e stranica prikazane su fotografije crkve prije i poslije njezina ru\u0161enja. Sljede\u0107im se poglavljem spu\u0161tamo s brda u Po\u017eegu i upoznajemo s pro\u0161lo\u0161\u0107u sredi\u0161njeg objekta za sve po\u017ee\u0161ke pravoslavne vjernike, a to je ujedno i njegov naslov \u2013 <em>Hram svetoga velikomu\u010denika Georgija<\/em>. Nastojanja za izgradnju zidanoga hrama u Po\u017eegi datiraju jo\u0161 u 1792. g., no do potpune izgradnje pravoslavne crkve u Po\u017eegi trebalo je pri\u010dekati gotovo do pred po\u010detak revolucionarnih zbivanja 1848. g. Detaljno je predstavljen vanjski i unutarnji izgled hrama, a isti\u010de se da je potpuno sru\u0161en u doba usta\u0161kog re\u017eima. Nakon rata liturgija te druge crvene slu\u017ebe i obredi obavljali su se u parohijskom domu. Temelji nove crkve posve\u0107eni su 1989. g., a interijer nije ni do danas potpuno ure\u0111en. Ovom poglavlju tako\u0111er je pridru\u017eeno vi\u0161e fotografija toga hrama.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon pregleda sakralne arhitekture autor Tadi\u0107 vodi nas i do drugog neizostavnog stupa za uspje\u0161no egzistiranje svake vjerske zajednice, a to je sve\u0107enstvo. U poglavlju <em>Duhovni pastiri<\/em> predstavljen je niz crkvenih dostojanstvenika koji su obavljali du\u017enosti paroha hrama svetog Georgija u Po\u017eegi od 1815. g. pa nadalje. O svakom od njih napisane su brojne zanimljivosti i \u017eivotopisni detalji koje, zbog opsega ovoga rada, nije mogu\u0107e istaknuti. Ipak, primjetan je autorov kriti\u010dki odnos prema njihovu djelovanju s posebnim osvrtom na odnos pojedinih paroha s du\u017enosnicima socijalisti\u010dkih vlasti, ali i predstavnicima novih politi\u010dkih elita tijekom i nakon rata u Republici Hrvatskoj. Tu su i brojna svjedo\u010danstva Po\u017ee\u017eanki i Po\u017ee\u017eana koji su ih poznavali ili sura\u0111ivali s njima, popra\u0107ena fotografijama pojedinih paroha i njihovih supruga u razli\u010ditim \u017eivotnim situacijama. Iza toga, poglavljem <em>Domovi i du\u0161e<\/em>, kao tre\u0107im najva\u017enijim stupom svake religijske zajednice, \u010ditatelja se upu\u0107uje u detaljnije podatke o nekada\u0161njim parohijama po\u017ee\u0161koga kraja, njihovim teritorijalnim opsezima tijekom posljednja tri stolje\u0107a, ali se precizno odre\u0111uje i dana\u0161nje podru\u010dje koje opslu\u017euje paroh po\u017ee\u0161ki. Ovaj opis zaklju\u010duje vi\u0161e fotografija pravoslavnih crkava diljem Po\u017ee\u0161ke kotline i na\u0161i\u010dkog kraja.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Mitovi i argumenti <\/em>polemi\u010dki je vjerojatno najzna\u010dajnije poglavlje ove knjige. U njemu autor otvara niz razli\u010ditih pitanja: za\u0161to pravoslavni vjernici iz Po\u017eege i okolice u izrazito malom broju dolaze na nedjeljne liturgije? Je li to\u010dno da ve\u0107ina po\u017ee\u0161kih Srba nije \u017eeljela da im djeca budu kr\u0161tena u vrijeme socijalizma? Jesu li zbog toga imali ve\u0107e pote\u0161ko\u0107e? Jesu li pravoslavne crkve u Po\u017ee\u0161koj kotlini bile pune tijekom nedjeljnih liturgija u doba Kraljevine Jugoslavije? Kako je bilo biti pravoslavni vjernik u socijalisti\u010dkoj Slavonskoj Po\u017eegi? Kao odgovore na ova pitanja Tadi\u0107 je \u010ditatelju podastro konkretne podatke o broju kr\u0161tenih, vjen\u010danih, sahranjenih te ih usporedio s razdobljem nakon 2000. g., ali i iznio niz svjedo\u010danstava pravoslavnih vjernika koji su imali ne\u0161to druga\u010dija iskustva prakti\u010dnih vjernika u doba socijalizma od onih uvrije\u017eenih. Zavr\u0161no poglavlje prije zaklju\u010dka naslovljeno je rije\u010dima <em>Promatranje sa sudjelovanjem<\/em> referiraju\u0107i se na Bronislawa Malinowskog. U njemu autor izla\u017ee svoje kontakte s pravoslavljem, Pravoslavnom crkvom i njezinim vjernicima, po\u010dev\u0161i jo\u0161 od svojih studentskih dana. Poseban naglasak stavljen je na njegova zapa\u017eanja o istaknutim Po\u017ee\u017eanima koji su dolazili na vjerske obrede u hram svetog Georgija u Po\u017eegi. Isti\u010de da se me\u0111u pravoslavnim vjernicima uvijek osje\u0107ao prihva\u0107eno, ne propu\u0161taju\u0107i istaknuti i neke uo\u010dene probleme me\u0111u njima, sli\u010dno kao i kod rimokatoli\u010dkih vjernika. Na kraju autor iznosi niz zaklju\u010daka, ali i otvorenih pitanja. Pita se mogu li pravoslavni Srbi o\u010duvati svoj vjerski i etni\u010dki identitet? Kakva je mogu\u0107nost njihova opstanka? Racionalno poentira zaklju\u010dkom da ostaje niz dilema i pitanja o njihovim budu\u0107im danima u Zlatnoj dolini.<\/p>\n\n\n\n<p>Pri kraju knjige donosi se popis stalnih paroha po\u017ee\u0161kih, zemljovid podru\u010dja u dana\u0161njoj nadle\u017enosti paroha po\u017ee\u0161koga, popis kratica, sa\u017eetak i klju\u010dne rije\u010di. Detaljno je predstavljen popis kori\u0161tenih izvora i literature. Recenzenti publikacije su dr. sc. Dragutin Babi\u0107 s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Aleksandra Ku\u010dekovi\u0107 s Fakulteta likovnih umetnosti Univerziteta u Beogradu i prof. dr. sc. Zlata \u017divakovi\u0107-Ker\u017ee, znanstvena savjetnica u miru Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon \u010ditanja ove knjige name\u0107e se niz pitanja. \u0160to smo njome dobili kao zajednica u cjelini? Kako \u0107e ona doprinijeti o\u010duvanju i opstanku pravoslavne zajednice u Po\u017eegi i \u0161iroj okolici? Mo\u017ee li pribli\u017eiti gra\u0111ane razli\u010ditih nacionalnosti, vjeroispovijesti, svjetonazora i usmjeriti ih prema zajedni\u010dkom cilju razvijanja boljeg razumijevanja, prevladavanja ratnih i drugih trauma te izgradnji prosperitetnije budu\u0107nosti? &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Autor u knjizi otvara niz izazovnih pitanja. Iz argumenata koje nudi kao odgovore na njih, jasno se mo\u017ee zaklju\u010diti da Tadi\u0107 ne robuje stereotipnim prikazima pro\u0161losti i dru\u0161tvenih fenomena, ne priklanja se nu\u017eno ve\u0107inskom mi\u0161ljenju niti zauzima strane. Nastoji objektivnim analiziranjem izvora, razgovorom sa svjedocima vremena ili pozivanjem na druge autore proniknuti u dubinu problema. Tek nakon temeljitog izu\u010davanja i saslu\u0161avanja svih argumenata, spreman je zauzeti stav, ali uvijek dopu\u0161ta mogu\u0107nost druk\u010dije interpretacije ili tuma\u010denja nekog fenomena.<\/p>\n\n\n\n<p>Imaju\u0107i u vidu sve dosad izre\u010deno, publikacija <em>Dijalog u \u0161umskoj dvorani \u2013 tragovima paroha po\u017ee\u0161kih<\/em> &nbsp;trajan je, vrijedan te ubudu\u0107e neizostavan dio bilo kakve polemike, pisanog rada ili promi\u0161ljanja o pro\u0161losti, sada\u0161njosti ili budu\u0107nosti pravoslavnih vjernika Zlatne doline. Ovim djelom autor Tadi\u0107 otrgnuo je zaboravu dio povijesti po\u017ee\u0161koga kraja i hrabro ga objelodanio budu\u0107im istra\u017eiva\u010dima i drugim \u010ditateljima. Time je podigao razinu dijaloga i razumijevanja \u201edrugog i druga\u010dijeg\u201c u Po\u017eegi i okolici.<\/p>\n\n\n\n<p>Zoran Jeki\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em>Zoran Jeki\u0107, mag.educ. phil. croat. et mag. educ. hist.<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-42959","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42959","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42959"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42959\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42963,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42959\/revisions\/42963"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42959"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42959"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42959"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}