Obrazlo\u017eenja nagrada prenosimo u prilogu i pozivamo na sve\u010danu dodjelu nagrada povjesni\u010darima u petak (Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica u Zagrebu, 12.V.2017, 12 sati).<\/p>\n
\u00a0<\/strong><\/p>\n —<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Nagrada \u201eIvan Lu\u010di\u0107\u201c za \u017eivotno djelo <\/strong><\/p>\n prof. dr. sc. MIRA KOLAR-DIMITRIJEVI\u0106<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Profesorica Mira Kolar-Dimitrijevi\u0107<\/strong> ro\u0111ena je u Koprivnici 9. srpnja 1933. godine. Nakon zavr\u0161enog studija povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu radila je nekoliko godina u Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu i u Arhivu Instituta za historiju radni\u010dkog pokreta. Godine 1966. pre\u0161la je u znanstveni odjel toga Instituta, dana\u0161njega Hrvatskog instituta za povijest, gdje se bavila prou\u010davanjem radni\u0161tva u me\u0111ura\u0107u. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu 1978. radom o polo\u017eaju radni\u0161tva sjeverne Hrvatske od 1918. do 1941. godine. Pokrenula je znanstveni \u010dasopis Povijesni prilozi<\/em> i bila prva njegova urednica (1982-1988) te direktorica znanstvenog odjela Instituta sve do 1988. kada je izabrana za redovitu profesoricu na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Tamo je do odlaska u mirovinu 2003. godine predavala gospodarsku povijesti i svjetsku povijest 20. stolje\u0107a. Nakon toga nekoliko je godina na Hrvatskim studijima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu predavala povijest 19. stolje\u0107a. Utemeljila je Sekciju (Odjel) za gospodarsku i socijalnu povijest Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti (od 2002. do 2004. bila je voditeljica odnosno predsjednica). Osnovala je i Centar za ekonomsku povijest Filozofskog fakulteta.<\/p>\n Radovi Mire Kolar-Dimitrijevi\u0107 pravi su rudnik informacija o dru\u0161tveno-gospodarsko-upravnim kretanjima u odre\u0111enom vremenu pri \u010demu se zapa\u017ea da je najvi\u0161e istra\u017eivala \u0161ire zagreba\u010dko podru\u010dje i Podravinu. Bavila se prije svega gospodarskom povije\u0161\u0107u te nikada nije propu\u0161tala istra\u017eivati probleme hrvatske industrije, banaka, mnogostrukog djelovanja privrednika ili razli\u010ditih osoba iz politi\u010dkog \u017eivota Hrvatske u \u0161irem vremenskom i prostornom okviru. Hrvatsku je gospodarsku povijest op\u0107enito gledala kroz \u00abnao\u010dale\u00bb \u017eivog kolanja ljudi, robe i ideja, ne ispu\u0161taju\u0107i pritom sve oblike \u017eivotnih komunikacija kojima je posebno sjeverna Hrvatska bila \u00abuvu\u010dena\u00bb u srednjoeuropski krajolik. No, ono \u0161to \u0107e, uz ostalo, trajno obilje\u017eiti anga\u017eman Mire Kolar-Dimitrijevi\u0107 po pitanju \u0161ireg konteksta njenog rada jest pitanje veza na\u0161ih prostora s tradicionalnim i bliskim panonskim prostorom nakon sloma zajedni\u010dke Austro-Ugarske Monarhije, u turbulentnim i ideologiziranim vremenima \u00abkratkog\u00bb 20. stolje\u0107a. Osim brojnih znanstvenih radova utemeljenih na arhivskim izvorima, pisala je i stru\u010dne radove, preglede i prikaze, \u0161to pokazuje njezina bogata bibliografija.<\/p>\n Mira Kolar-Dimitrijevi\u0107 danas slovi za uva\u017eenu stru\u010dnjakinju za hrvatsku me\u0111uratnu povijest i najutjecajniju gospodarsku povjesni\u010darku u Republici Hrvatskoj. Osim znanstvenog, treba istaknuti i njezin plodan nastavni\u010dki rad. Predavala je na vi\u0161e poslijediplomskih studija (hrvatska povijest, europski studiji itd.) te bila mentorica desetaka magistarskih i diplomskih te vi\u0161e od stotinu diplomskih radova. Odgojila je niz sveu\u010dili\u0161nih nastavnika, istra\u017eiva\u010da u institutima, arhivista, muzealaca i nastavnika u \u0161kolama.<\/p>\n Na istra\u017eiva\u010dkom je polju i danas aktivna te redovito sura\u0111uje u razli\u010ditim stru\u010dnim i znanstvenim publikacijama, a ujedno sustavno radi na popularizaciji rezultata istra\u017eivanja. Uz to jo\u0161 uvijek povremeno sudjeluje na znanstvenim i stru\u010dnim skupovima, odnosno promocijama knjiga te u recenziranju knjiga i \u010dlanaka.<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Nagrada \u201eMirjana Gross\u201c za najbolju knjigu iz povijesti 2016. <\/strong><\/p>\n dr. sc. DAVOR MARIJAN za knjigu Domovinski rat<\/em><\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Davor Marijan <\/strong>zavr\u0161io je studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Na istom je fakultetu 2005. magistrirao s temom \u201eUsta\u0161ke vojne postrojbe 1941.-1945\u201c, a ve\u0107 je sljede\u0107e 2006. godine doktorirao s temom \u201eJugoslavenska narodna armija i raspad Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije 1987.-1992.\u201c.<\/p>\n Od 2001. radi u Hrvatskom institutu za povijest na razli\u010ditim znanstvenim projektima. Bavi se vojnom povije\u0161\u0107u Hrvatske i Jugoslavije u 20. stolje\u0107u, napose suvremenom povije\u0161\u0107u, raspadom SFRJ i postankom samostalne Republike Hrvatske. Vrstan je poznavatelj arhivskih izvora, autor desetak knjiga i brojnih \u010dlanaka o Domovinskom ratu i suvremenoj hrvatskoj i jugoslavenskoj povijesti.<\/p>\n Nagra\u0111ena knjiga Domovinski rat <\/em>opse\u017eno je djelo u kojem je predstavljena vojna povijest Hrvatske i Hrvata u ratu 1990\u20131995. godine. Predstavlja prvu cjelovitu sintezu o Domovinskom ratu u Republici Hrvatskoj i va\u017ean je doprinos prou\u010davanju i daljnjem znanstvenom istra\u017eivanju najnovije hrvatske povijesti. Autor daje op\u0161iran prikaz zbivanja u Hrvatskoj i dijelu Bosne i Hercegovine u kojem je djelovalo Hrvatsko vije\u0107e obrane. Sukobi u ostatku Bosne i Hercegovine prikazani su u kratkim crtama kao nu\u017ean kontekst za razumijevanje rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Djelo je pisano kronolo\u0161ki i tematski: kronolo\u0161ki je podijeljeno na temelju zbivanja u Hrvatskoj i sadr\u017ei sedam osnovnih tematskih cjelina.<\/p>\n Pristup najve\u0107em dijelu dokumenata autoru je bio omogu\u0107en odlukom Vlade Republike Hrvatske iz o\u017eujka 2001. o pokretanju znanstvenih istra\u017eivanja Domovinskog rata. Zbog va\u017enosti rata u stvaranju suvremene hrvatske dr\u017eave, hrvatska je vlada ocijenila da je potrebno poduzeti mjere kako bi se \u201eobjektivno i nepristrano\u201d provelo njegovo istra\u017eivanje, s \u201eposebnim naglaskom na uzroke i tijek\u201d te na \u201e\u017ertve stradale u tom ratu\u201d. Za nositelja projekta prou\u010davanja Domovinskog rata odre\u0111en je Hrvatski institut za povijest u Zagrebu, gdje je uskoro bio pokrenut znanstveni projekt \u201eStvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat 1991.-1995.-1998.\u201c. Davor Marijan bio je me\u0111u prvim znanstvenicima koji su radili na projektu. Nekoliko mu je godina pristup dokumentarnoj gra\u0111i o zbivanjima u Domovinskom ratu bio mogu\u0107 na temelju odobrenja ministara obrane i unutarnjih poslova, ali je kasnije ote\u017ean uvo\u0111enjem pojmova o klasificiranim<\/em> i deklasificiranim<\/em> dokumentima. Unato\u010d mnogim pote\u0161ko\u0107ama, zahvaljuju\u0107i tome \u0161to je velik dio dokumenata ipak dostupan na stranicama Me\u0111unarodnog suda za ratne zlo\u010dine u Haagu, a dio je autor prikupio iz privatnih izvora, dobili smo temeljit pregled zbivanja u ratu 1991-1995. i ujedno dobar temelj za cjelovito prou\u010davanje tog razdoblja suvremene hrvatske povijesti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c za popularizaciju povijesti <\/strong><\/p>\n BO\u017dIDAR DOMAGOJ BURI\u0106, prof.<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Bo\u017eidar Domagoj Buri\u0107<\/strong> diplomirao je studij povijesti i arheologije na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Od 1995. zaposlen je na Hrvatskoj radioteleviziji na kojoj je obna\u0161ao razli\u010dite du\u017enosti: urednik Znanstveno-obrazovnog programa; odgovorni urednik Programa za znanost, kulturu i obrazovanje HTV-a; direktor programa HTV-a, v. d. glavnog urednika.<\/p>\n Istaknuo se kao autor\u00a0 nekoliko serija u kojima se obra\u0111uje povijest starog, srednjeg i ranoga novog vijeka, a po svojim su dometima u samom vrhu produkcije u Hrvatskoj. Bio je autor (scenarist, redatelj i skladatelj glazbe) znanstveno-popularnog serijala Tajnoviti srednji vijek<\/em> (2001), u kojem istaknuti hrvatski medievisti na popularan na\u010din govore o raznim temama srednjovjekovlja. Pet godina kasnije bio je scenarist, redatelj i autor glazbe serijala Ludi rimski carevi<\/em>, u kojem je obradio vrlo zanimljiv segment rimske povijesti iznose\u0107i suprotstavljene ocjene o nekoliko rimskih careva koje su njihovi suvremenici ozna\u010davali kao umno poreme\u0107ene, \u0161to Buri\u0107 u suradnji s istaknutim doma\u0107im i svjetskim stru\u010dnjacima ovom serijom dovodi u pitanje.<\/p>\n Svoj dosad najve\u0107i uspjeh postigao je kao scenarist, redatelj i autor glazbe serijala Hrvatski kraljevi<\/em> (2011). Ponavljaju\u0107i model suradnje s doma\u0107im i stranim povjesni\u010darima, me\u0111u kojima su doista najbolji europski stru\u010dnjaci iz Oxforda, Cambridgea, Pariza i drugih va\u017enih znanstvenih sredi\u0161ta te koriste\u0107i najnovija dostignu\u0107a tehnologije, Buri\u0107 je uspio o\u017eivjeti hrvatsko rano srednjovjekovlje i zainteresirati ne samo doma\u0107u javnost, nego i inozemnu, pa je ovaj serijal postao najprodavaniji proizvod u povijesti HRT-a te se i dalje reprizira na popularnom kanalu Viasat History. Va\u017enost je serijala u tome \u0161to je javnost upoznao s najnovijim znanstvenim spoznajama o ranom srednjem vijeku, kao i s \u010dinjenicom da o mnogim aspektima tog razdoblja znamo premalo da bismo donosili kona\u010dne ocjene, pa se povjesni\u010darski diskurs \u010desto svodi na pretpostavke. Odli\u010dan odjek u javnosti bio je nagra\u0111en Godi\u0161njom nagradom HRT-a za 2012. godinu.<\/p>\n Drugi veliki uspjeh Bo\u017eidara Domagoja Buri\u0107a jest serijal Republika<\/em>, premijerno prikazan u Dubrovniku po\u010detkom 2016. Serija obra\u0111uje povijest Dubrova\u010dke Republike kroz nekoliko tematskih cjelina. Pro\u0161log je tjedna zapo\u010delo njezino prikazivanje na televizijskom kanalu Viasat History.<\/p>\n Dosada\u0161nja djelatnost Bo\u017eidara Domagoja Buri\u0107a, koji je povezao znanost s popularnim medijem televizije na na\u010din da su od toga koristi imale i znanost i televizija, kao i njegovo kontinuirano nastojanje na popularizaciji napose hrvatske povijesti, opravdavaju odluku da mu se dodijeli ovogodi\u0161nja nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c za popularizaciju povijesti.<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za diplomski rad <\/strong><\/p>\n LIDIJA KELEMEN, mag. hist. <\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Lidija Kelemen <\/strong>diplomirala je 2016. godine obraniv\u0161i diplomski rad \u201eIz privrednog \u017eivota hrvatskih i ugarskih trgovi\u0161ta na primjeru Krapine i Kotoribe prema zapisnicima trgovi\u0161ta od 1724. do 1804. godine\u201c. Rad je izra\u0111en pod mentorstvom prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n Diplomski rad Lidije Kelemen predstavlja izvorni znanstveni doprinos u podru\u010dju ekonomske povijesti. Autorica je napravila uspje\u0161nu analizu arhivskih izvora razli\u010ditog karaktera: protokola trgovi\u0161ta, mati\u010dnih knjiga, kartografskih izvora i ostalog arhivskog gradiva. Predstavila je funkcioniranja upravne strukture, socijalnih, demografskih i vjerskih prilika s ekonomskim \u017eivotom u trgovi\u0161tima Krapini i Kotoribi, od kojih se u istra\u017eivanom periodu prvo nalazilo u Hrvatsko-slavonsko(-dalmatinskom) kraljevstvu, a drugo u Ugarskoj, s izuzetkom kratkog perioda u vrijeme Josipa II.<\/p>\n Pristup koji je Lidija Kelemen ostvarila u diplomskom radu predstavlja zna\u010dajan pomak od dosad ustanovljenog obrasca u istra\u017eivanjima ekonomske historije trgovi\u0161ta. Svojim je diplomskim radom pokazala sposobnost da u konkretnu istra\u017eiva\u010dku praksu integrira znanja i vje\u0161tine ste\u010dene u okviru sveu\u010dili\u0161ne nastave, kao i opravdanost nastavnog koncepta koji te\u017ei tome da studiranje na diplomskom studiju povijesti ne bude \u201eraspr\u0161eno\u201c, nego fokusirano na u\u017ee problemske sklopove.<\/p>\n <\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Nagrada \u201eJaroslav \u0160idak\u201c inozemnom povjesni\u010daru <\/strong><\/p>\n docent DENIS J. ALIMOV<\/strong><\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Denis Jevgenjevi\u010d Alimov <\/strong>ruski je povjesni\u010dar. Diplomirao je 2001. godine na Fakultetu za povijest na Dr\u017eavnom sveu\u010dili\u0161tu u Sankt-Petersburgu, gdje je studirao na Odsjeku za povijest srednjeg vijeka. Na istom je sveu\u010dili\u0161tu 2005. obranio disertaciju \u201eHrvatsko dru\u0161tvo u doba pokr\u0161tenja (VII-IX. stolje\u0107e)\u201c. Radi kao profesor slavenske i balkanske povijesti na Institutu za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Sankt-Petersburgu.<\/p>\n Alimov se afirmirao i nametnuo kao jedan od autoriteta za hrvatsku ranosrednjovjekovnu povijest, uklapaju\u0107i se u ve\u0107 odavno uspostavljenu tradiciju sovjetskih\/ruskih eksperata za hrvatsku povijest. Objavljuju\u0107i cijeli niz vrlo kvalitetnih rasprava (gotovo isklju\u010divo na ruskom jeziku) o hrvatskoj ranosrednjovjekovnoj \u201eetnogenezi\u201c (problemu kojega ne bi bilo pretjerano nazvati \u201eznanstvenim \u017eivim blatom\u201c), Alimov je postupno stvarao vrlo solidan temelj za knjigu koju je kona\u010dno objavio 2016. godine pod naslovom Etnogeneza Hrvata: formiranje hrvatskoga etnopoliti\u010dkog dru\u0161tva u VII-IX. stolje\u0107u<\/em>.<\/p>\n Prethodne rasprave, a potom i monografija Denisa Alimova po\u010divaju u prvom redu na izvanredno dobrom poznavanju hrvatske historiografije, kao i vrela koja govore o problemu s kojim se uhvatio u ko\u0161tac. No, to je tek jedna dimenzija vrijednosti njegova rada. Druga, ni\u0161ta manje va\u017ena dimenzija, koja osigurava visoku razinu kvalitete i relevantnosti njegovih istra\u017eivanja, jest \u010dinjenica da Alimov isto tako dobro poznaje i antropolo\u0161ku, odnosno arheolo\u0161ku literaturu (i to kako onu anglofonu, tako i onu rusku, o kojoj se izvan samoga ruskog govornog podru\u010dja i ne zna previ\u0161e). To zna\u010di da je u stanju kombinirati \u201elokalno znanje\u201c oblikovano djelovanjem hrvatskih povjesni\u010dara i arheologa sa suvremenim teorijskim postavkama i oru\u0111ima neophodnim za potpunije razumijevanje ranosrednjovjekovnoga svijeta.<\/p>\n Oblikuju\u0107i se kao znanstvenik, Alimov je razvio vje\u0161tinu raspoznavanja va\u017enosti i relevantnosti ve\u0107 napisanoga te upravo zahvaljuju\u0107i tome uspijeva precizno odabrati iz hrvatske historiografije upravo ona djela na kojima se mo\u017ee graditi dalje istra\u017eivanje, bez obzira na to prihva\u0107a li ili osporava stajali\u0161ta i rje\u0161enja iznesena u njima (ponekad je, naime, upravo argumentirano osporavanje postoje\u0107ih prihva\u0107enih rezultata ponajbolji put do novih i relevantnih zaklju\u010daka). Na taj je na\u010din Denis Jevgenjevi\u010d Alimov uspio napisati djelo bez poziva na koje zadugo ne\u0107e biti mogu\u0107e bilo \u0161to relevantno i vrijedno napisati o najstarijem razdoblju hrvatske povijesti.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n