Galerija Klovi\u0107evi dvori u suradnji s Muzejom lijepih umjetnosti \/ Ma\u0111arskom nacionalnom galerijom iz Budimpe\u0161te predstavlja zajedni\u010dki izlo\u017ebeni projekt pod naslovom \u201eIdeal i stvarnost: Prvo zlatno doba ma\u0111arskog slikarstva i za\u010deci hrvatske moderne umjetnosti\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Izlo\u017eba se odr\u017eava u prigodi predsjedanja Ma\u0111arske Vije\u0107em Europske unije, a traje od 23. listopada 2024. do 19. sije\u010dnja 2025. godine.<\/p>\n\n\n\n
Reprezentativnim izborom od 80-ak remek-djela ma\u0111arskog slikarstva 19. stolje\u0107a iz stalnog postava najzna\u010dajnijih muzejskih institucija Ma\u0111arske (Muzeja lijepih umjetnosti i Ma\u0111arske nacionalne galerije) izlo\u017eba predstavlja zlatno doba ma\u0111arskog slikarstva u \u0161irokom stilskom i tematskom presjeku razdoblja kroz djela slavnih umjetnika: Mih\u00e1lyja Munk\u00e1csyja, P\u00e1la Szinyeija Mersea, L\u00e1szla Medny\u00e1nszkyja, Viktora Madar\u00e1sza, Gyule Bencz\u00fara, Bertalana Sz\u00e9kelyja, K\u00e1rolya Lotza, L\u00e1szla Pa\u00e1la, Lajosa De\u00e1ka-\u00c9bnera i Tivadara Zempl\u00e9nyija.<\/p>\n\n\n\n
Ma\u0111arskim umjetnicima pridru\u017eeni su i hrvatski umjetnici druge polovice 19. stolje\u0107a (Antun Aron, Joso Bu\u017ean, Ivan Ti\u0161ov, Nikola Ma\u0161i\u0107, Bela Csikos Sesia, Vlaho Bukovac, Mato Celestin Medovi\u0107, Emanuel Vidovi\u0107, Menci Clement Crn\u010di\u0107, Dragan Melkus, Oton Ivekovi\u0107) koji su postavili temelje razvoja slikarskoga modernizma u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n
Odabrani umjetnici u ma\u0111arskoj i hrvatskoj selekciji te njihova djela svjedo\u010de o neponovljivom razdoblju kulturnog prosperiteta kada su Be\u010d, Budimpe\u0161ta pa i Zagreb postajali prave kulturne prijestolnice te kako su lokalni ukusi i teme o\u017eivjeli pod europskim utjecajima, stvaraju\u0107i raznolikost tako karakteristi\u010dnu za umjetnost Srednje Europe.<\/p>\n\n\n\n
Posjetitelji \u0107e imati priliku upoznati se s monumentalnim remek-djelima iz najzna\u010dajnijih muzejsko-galerijskih institucija koja su u prigodi ove kulturne razmjene ekskluzivno napustila svoje ma\u0111arske prostore, a posebna nam je \u010dast \u0161to se izlo\u017ebom uklju\u010dujemo u obilje\u017eavanje 180. obljetnice ro\u0111enja velikog ma\u0111arskog umjetnika svjetskoga glasa Mih\u00e1lyja Munk\u00e1csyja.<\/p>\n\n\n\n
Autorice izlo\u017ebe su R\u00e9ka Krasznai iz Muzeja lijepih umjetnosti u Budimpe\u0161ti i dr. sc. Petra Vugrinec iz Galerije Klovi\u0107evi dvori, a kustosica izlo\u017ebe Iva Sudec Andreis.<\/p>\n\n\n\n
O IZLO\u017dBI<\/strong><\/p>\n\n\n\n Izlo\u017eba predstavlja sedam tematskih cjelina \u2013 povijest i romanticizam, mitologiju i arkadiju, Munk\u00e1csyja i tradiciju realizma, prizore ruralnog \u017eivota, Szinyeija Mersea i uvod u modernu, veli\u010danstvene krajolike i cjelinu manifest ljepote u okviru kojih \u0107e se otkriti sli\u010dnosti i posebnosti ma\u0111arskog i hrvatskog slikarstva te razvoja u vrijeme Dualizma, kada je umjetnost postajala sredi\u0161njim podru\u010djem nacionalnog integriteta i srednjoeuropskog identiteta.<\/p>\n\n\n\n KONTEKST RAZDOBLJA<\/strong><\/p>\n\n\n\n MA\u0110ARSKA<\/strong><\/p>\n\n\n\n Po\u010detkom stolje\u0107a, Kraljevina Ugarska bila je dio Habsbur\u0161ke Monarhije. Reformisti\u010dki pokret u Ma\u0111arskoj, koji je zapo\u010deo u 1820-im godinama, potaknuo je razvoj nacionalne svijesti. Tijekom razdoblja reformi postavljeni su zahtjevi za niz va\u017enih promjena, koje su zakonodavno potvr\u0111ene 1848. godine (Travanjski zakoni). Ostale zna\u010dajne prekretnice uklju\u010duju 1823. godinu, kada je napisana ma\u0111arska nacionalna himna, i 1844. godinu, kada je ma\u0111arski usvojen kao slu\u017ebeni jezik.<\/p>\n\n\n\n Tijekom revolucije 1848. \u2013 1849., ma\u0111arska borba za neovisnost od Austrije ugu\u0161ena je od strane Habsburgovaca, uz podr\u0161ku Rusije. Nakon toga je uslijedilo razdoblje apsolutisti\u010dke vladavine, sve dok Nagodba iz 1867. nije Ma\u0111arskoj osigurala unutarnju autonomiju i ravnopravan status s Austrijom. Godinu dana kasnije, 1868., sklopljena je Hrvatsko-ugarska nagodba, kojom je ma\u0111arska politi\u010dka elita priznala Hrvatsku kao politi\u010dku naciju. Hrvatska i Slavonija dobile su punu autonomiju na podru\u010dju unutarnjih poslova, hrvatski je postao slu\u017ebeni jezik u unutarnjoj javnoj upravi, a u Zagrebu je osnovana neovisna hrvatska vlada na \u010delu s banom. Ure\u0111enjem odnosa me\u0111u zemljama unutar carskog podru\u010dja, razdoblje Austro-Ugarske Monarhije (1867. \u2013 1918.) postalo je poznato kao \u201esretno doba mira\u201c, tijekom kojeg je Ma\u0111arska ostvarila zna\u010dajan napredak na raznim poljima.<\/p>\n\n\n\n HRVATSKA<\/strong><\/p>\n\n\n\n U posebnom odnosu prema Be\u010du i Budimpe\u0161ti, Zagreb se u drugoj polovini 19. stolje\u0107a, a to je vrijeme vi\u0161e-manje odre\u0111eno dvjema nagodbama, Austro- ugarskom (1867.) i Hrvatsko-ugarskom (1868.), unato\u010d politi\u010dkim prijeporima i nezadovoljstvima na \u0161irem politi\u010dkom planu, razvija u administrativno sredi\u0161te privla\u010de\u0107i mnoge stanovnike koji se iz redova obrtni\u0161tva i trgovine pretvaraju u gospodarsku elitu \u0161to \u0107e zapo\u010deti proces industrijalizacije, koja \u0107e za posljedicu imati promjene na urbanisti\u010dko-arhitektonskom, socijalno-ekonomskom, pa i kulturno-umjetni\u010dkom planu.<\/p>\n\n\n\n Za prepoznavanje Zagreba kao grada koji bezrezervno pripada fenomenu habsbur\u0161ke, tj. monarhijske, uljudbe i specifi\u010dnog duha vremena, Zeitgeista<\/em>, a njegovih protagonista kao pripadnika istog nara\u0161taja i srodnog Weltanschaunga<\/em>, iznimno su zna\u010dajne izlo\u017ebe koje uspore\u0111uju umjetni\u010dke pojave u istom razdoblju na razli\u010ditim mjestima, poput Zagreba i Be\u010da, Zagreba i Budimpe\u0161te, Zagreba i Praga i sli\u010dne, pru\u017eaju\u0107i to\u010dan uvid u komparativne istobitnosti dviju umjetni\u010dkih cjelina ili\/i autohtone neponovljivosti svake ponaosob.<\/p>\n\n\n\n Stoga, nakon izlo\u017ebe\u00a0Ars et virtus. Hrvatska \u2013 Ma\u0111arska. 800 godina zajedni\u010dke kulturne ba\u0161tine<\/em>\u00a0koja je pru\u017eila presjek kontinuiranih spona dviju zemalja tijekom kulturno-umjetni\u010dke pro\u0161losti, usporedbom tematsko-stilskih odrednica slikarstva Ma\u0111arske i Hrvatske uvi\u0111amo sli\u010dnosti i razlike percepcije istoga trenutka na razli\u010ditim prostorima, dobivaju\u0107i slikovit (u doslovnom smislu rije\u010di) uvid u stilsko-tematske istozna\u010dnosti dvaju umjetn(i\u010dk)ih svjetova.<\/p>\n\n\n\n Op\u0161irnije:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n