Brojna pitanja mati\u010dara i na\u0161ih gra\u0111ana o gledi\u0161tima Matice hrvatske o stanju u na\u0161oj zemlji i budu\u0107nosti Hrvatske poti\u010du nas na promi\u0161ljanje o zajedni\u010dkome djelovanju. <\/p>\n\n\n\n
\u017delja nam je da Hrvatska u jo\u0161 ve\u0107oj mjeri postane zemlja obrazovanih ljudi, zemlja znanja i poduzetni\u0161tva, dru\u0161tvo jednakih mogu\u0107nosti za sve. Povrh svega zemlja u kojoj se po\u0161tuju demokracija, civilizacijska na\u010dela i zakoni. \u017delimo da se u na\u0161oj dr\u017eavi po\u0161tuje i provodi trodioba vlasti. \u017delimo da dr\u017eavne slu\u017ebe i njezine institucije slu\u017ee svim hrvatskim gra\u0111anima. \u017delimo Hrvatsku neupitne sigurnosti i gospodarskoga blagostanja, a ustrajemo na ve\u0107em ulaganju u znanje i kulturu jer samo to jam\u010di o\u010duvanje na\u0161ega nacionalnog identiteta.<\/p>\n\n\n\n
PRO\u0160LOST I POVIJEST<\/p>\n\n\n\n
Pozivamo hrvatske intelektualce i umjetnike, znanstvenike, posebice povjesni\u010dare, u prvom redu nastavnike na svim \u0161kolskim razinama, sve one koji svojom profesijom dolaze u dodir s mladim nara\u0161tajima da na\u0161u dru\u0161tvenu i politi\u010dku pro\u0161lost bez predrasuda podvrgnu znanstvenoj analizi. Samo nepristrana znanstvena analiza mo\u017ee donijeti objektivan cjelovit sud.<\/p>\n\n\n\n
Matica hrvatska kao najstarija kulturna ustanova u Hrvata \u2013 posve\u0107ena skrbi za hrvatski jezik i knji\u017eevnost, umjetnost, znanost i gospodarstvo \u2013 najo\u0161trije osu\u0111uje svaki oblik veli\u010danja totalitarnih re\u017eima i ideologija. Ta carstva jednoumlja do\u017eivjela su svoje civilizacijsko poni\u017eenje, a na\u0161emu hrvatskom narodu priu\u0161tila neizmjerne patnje i uzastopne poraze.<\/p>\n\n\n\n
Moderna Hrvatska nastala je u okrilju pobjeda u Domovinskom ratu i stoljetnome htijenju hrvatskoga naroda za obnovom vlastite dr\u017eavnosti. Nemojmo zaboraviti da sljede\u0107e godine slavimo 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. To nas posebno obvezuje da sve one koji su svoj \u017eivot \u017ertvovali za ostvarenje hrvatske neovisnosti trajno pamtimo i po\u0161tujemo.<\/p>\n\n\n\n
Matica hrvatska na svojim tribinama, okruglim stolovima i znanstvenim skupovima, te u svojoj nakladni\u010dkoj djelatnosti, nastavit \u0107e raditi na rasvjetljavanju na\u0161e pro\u0161losti, imaju\u0107i na umu izazove koji nas o\u010dekuju.<\/p>\n\n\n\n
DEMOKRACIJA I ZAJEDNI\u010cKE VRIJEDNOSTI<\/p>\n\n\n\n
Neprijeporno je da smo proteklih desetak godina uspjeli u\u0107i u sve bitne integracije slobodnoga svijeta, \u0161to sa zadovoljstvom pozdravljamo. No kao dio judeokr\u0161\u0107anske uljudbe znamo da za sre\u0107u \u010dovjeka i naroda nisu dovoljne samo materijalne pretpostavke. Unato\u010d materijalnim probitcima svjedo\u010dimo dubokoj dru\u0161tvenoj krizi u kojoj se, osim Hrvatske, nalaze i neke od najrazvijenijih europskih zemalja. Budu\u0107nost jednoga naroda gradi se na o\u010duvanju i njegovanju njegovih tradicionalno ovjerenih vrijednosti, na svim pozitivnim sastavnicama njegove pro\u0161losti i na ostvarenju njegovih nacionalnih interesa, nipo\u0161to na poni\u017eavaju\u0107im kompromisima.<\/p>\n\n\n\n
Mi\u0161ljenja smo da je dru\u0161tveno stanje u Hrvatskoj nezdravo i dugoro\u010dno opasno. Na\u017ealost, ideolo\u0161ki prijepori postoje u gotovo svim zemljama, osobito u onima gdje je vladao komunizam, i po tome Hrvatska nije iznimka. Me\u0111utim, u Hrvatskoj su svjetonazorski sukobi prerasli u pravi politi\u010dki kulturni rat koji je po svojoj naravi poguban. U Hrvatskoj se ne uva\u017eava druk\u010dije mi\u0161ljenje i nema pribli\u017eavanja stavova ni toliko nu\u017enih politi\u010dkih ciljeva. Taj se sukob stalno u medijima nagla\u0161ava i zanemaruje ono malo preostale dobronamjernosti, a gra\u0111ane dovodi u stanje apatije i tjeskobe.<\/p>\n\n\n\n
Svjesni smo da je za boljitak i ozdravljenje svake zajednice bitno u\u010dinkovito i pravedno funkcioniranje politi\u010dkogasustava, ali su jednako va\u017eni i dru\u0161tveni i kulturni \u010dimbenici. Kulturno ozra\u010dje, zbir ukorijenjenih ideja i \u010dinjenica koje \u010dine bit, duh odre\u0111ene kulture (tzv. paideuma<\/em>), odgaja ljude te iste kulture i stvara najobrazovaniji segment dru\u0161tva bilo da je rije\u010d o intelektualcima, umjetnicima, znanstvenicima, medijima ili udrugama gra\u0111ana. Stoga pozivamo na dijalog sve one koji prihva\u0107aju razli\u010dita mi\u0161ljenja i valjane argumente. Apeliramo na sve koji dobronamjerno i znanstveno nastoje raspravljati o na\u0161oj pro\u0161losti i budu\u0107nosti, o obrazovnom i politi\u010dkom sustavu, gospodarstvu i o duhovnom stanju nacije. Pozivamo sve mati\u010dare i ljude dobre volje da svojim djelovanjem u\u010dine na\u0161u zemlju po\u017eeljnim mjestom za \u017eivot i odgoj mladih nara\u0161taja.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska je suverena dr\u017eava parlamentarne demokracije, no ipak se \u010desto uo\u010dava nametanje takvoga dru\u0161tvenog poretka u kojemu za drugu stranu\/stranku nema mjesta. Vidljivi su pojedinci i skupine, recidivi jugokomunisti\u010dkih vremena, koji taj dru\u0161tveni jaz nastoje produbiti i inicirati sukobe do razine mr\u017enje. Demokratska zrelost mjeri se sposobno\u0161\u0107u dr\u017eave i njezinih institucija (od politi\u010dkih do akademskih, kulturnih i medijskih) da dru\u0161tvene suprotstavljenosti i konflikte rje\u0161avaju unutar svojih institucija, a ne na ulici. Svi smo odgovorni graditi dru\u0161tveno ozra\u010dje u kojemu \u0107e uzajamna tolerancija i uva\u017eavanje argumenata biti temelj svake plodonosne javne rasprave. Neprihvatljivo je javno prihva\u0107anje govora i rje\u010dnika isklju\u010divosti karakteristi\u010dnog za nedemokratske re\u017eime.<\/p>\n\n\n\n GOSPODARSTVO, DEMOGRAFIJA I \u0160KOLSTVO<\/p>\n\n\n\n U vremenu kada umjetna inteligencija postaje dionikom na\u0161e stvarnosti \u2013 a nove tehnologije iz temelja mijenjaju na\u0161 \u017eivot i obi\u010daje, ali i potrebe tr\u017ei\u0161ta rada \u2013 moramo razmisliti koliko na\u0161 obrazovni sustav odgovara izazovima vremena i jesu li na\u0161e znanstveno-obrazovne institucije opremljene i pripremljene dati gra\u0111anima primjerena znanja i suvislu potporu. \u017delimo li da hrvatski narod u budu\u0107nosti ne bude ni\u010diji objekt, nego aktivan i suveren \u010dimbenik, moramo u\u010diniti sve \u0161to je potrebno da hrvatska nacija bude svjesna sebe, svojih kvaliteta i manjkavosti, kao i svojega polo\u017eaja u neposrednom susjedskom okru\u017eenju, u Europi i svijetu.<\/p>\n\n\n\n Na tr\u017ei\u0161tu rada doga\u0111aju se veliki potresi s dalekose\u017enim posljedicama za sve hrvatske gra\u0111ane. Svjedo\u010dimo stihijskom i profiterskom uvozu radne snage iz drugih vrlo udaljenih zemalja, a istodobno smo svjedoci odljeva pismenih i radno najspremnijih stanovnika, \u010dime se smanjuje na\u0161 radni i znanstveni potencijal. Ubrzano se raslojava na\u0161a demografska struktura, pa se hrvatsko stanovni\u0161tvo suo\u010dava s ozbiljnim prijetnjama eksponencijalnog starenja, gubitka sigurnosti i gubitka identiteta.<\/p>\n\n\n\n Nakon dr\u017eavnog osamostaljenja Hrvatska se opet suo\u010dava, kao i tijekom cijeloga 20. stolje\u0107a, s velikim iseljeni\u010dkim valom. U odnosu na broj stanovnika Hrvatska je zabilje\u017eila, samo u posljednjih desetak godina, oko 400 000 iseljenih osoba. Projekcije stanovni\u0161tva u budu\u0107nosti kazuju da \u0107e Hrvatska do 2051. imati milijun stanovnika manje, ali i daleko manje Hrvata. Ta bi \u010dinjenica trebala zabrinuti sve sudionike hrvatske vlasti.<\/p>\n\n\n\n Ozbiljne analize pokazuju da mladi ljudi vi\u0161e ne odlaze iz Hrvatske samo zbog ekonomskih razloga, nego zbog neu\u010dinkovitoga i korumpiranog pravosu\u0111a, nepovjerenja u institucije i politiku; zbog prezasi\u0107enosti op\u0107om dru\u0161tvenom klimom bezna\u0111a i politikantstva, te stalnoga nagla\u0161avanja sukoba iz pro\u0161losti. Demografski slom kojemu svakodnevno svjedo\u010dimo rezultat je lo\u0161ih politika u proteklih vi\u0161e od stotinu godina.<\/p>\n\n\n\n Kako rije\u0161iti pitanje manjka na\u0161ega stanovni\u0161tva? Mi\u0161ljenja smo da \u201ezamjena stanovni\u0161tva\u201c mo\u017ee imati nesagledive posljedice. Stoga Europska unija i Republika Hrvatska moraju izna\u0107i nove strategije kako bi se to pitanje moglo rije\u0161iti. Matica hrvatska ne \u017eeli biti sudac u ideolo\u0161kim i politi\u010dkim prijeporima. \u017deljeli bismo otvoriti prostor za objektivan dijalog o imigracijama i inzistirati na iznala\u017eenju najboljih rje\u0161enja. Smatramo da dr\u017eava u tome smislu mora biti vrlo konkretna i mnogo aktivnija nego \u0161to je dosada bila.<\/p>\n\n\n\n Neprestano se pi\u0161e i govori o nesta\u0161ici radne snage, dok se u vrijeme velikih iseljavanja iz Hrvatske taj problem pre\u0161u\u0107ivao, a odlazak obja\u0161njavao kao na\u010din rje\u0161avanja problema nezaposlenosti. Sve je ve\u0107i pad broja \u017eivoro\u0111enih i posvema\u0161na depopulacija ruralnih naselja, malih gradova, gradova srednje veli\u010dine, a sada je depopulacija zahvatila i velike gradove. Nu\u017ena je strategija demografske politike koja \u0107e jam\u010diti ostanak Hrvata u domovini i u\u010dinkovit povratak na\u0161ih iseljenika i njihove djece iz inozemstva. Dr\u017eava mora poticajnim mjerama pomagati u vra\u0107anju nedavno iseljenoga stanovni\u0161tva i dovo\u0111enju radnika iz tradicionalnih hrvatskih iseljeni\u010dkih sredina. Stoga je nu\u017ena dugoro\u010dna pronatalitetna i povratni\u010dka politika koja uklju\u010duje konkretna zakonska rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n ZAKLJU\u010cAK<\/p>\n\n\n\n Duboko smo uvjereni da uo\u010davaju\u0107i stanje u hrvatskoj zbilji i uva\u017eavaju\u0107i znanstvena istra\u017eivanja \u2013 a uz nesebi\u010dno zauzimanje akademske, politi\u010dke, civilne i medijske zajednice \u2013 mo\u017eemo i moramo preokrenuti negativne trendove u pozitivne, provesti nu\u017ene reforme i na\u0161u zemlju u\u010diniti prosperitetnom i sigurnom. Treba nam dru\u0161tvena paradigma koja \u0107e jam\u010diti prosperitet svakomu pojedincu, obitelji, svakoj manjinskoj skupini i cijelomu hrvatskom narodu.<\/p>\n\n\n\n Glavni odbor Matice hrvatske
Zagreb, 7. listopada 2024.<\/p>\n\n\n\n