U \u010detvrtak, 17. listopada 2024., u Puli \u0107e se odr\u017eati program povodom obilje\u017eavanja 95. godi\u0161njice pogibije antifa\u0161ista Vladimira Gortana. U okviru programa s po\u010detkom u 18 sati u Domu antifa\u0161ista u Puli (Emova 1, kraj Arene), odr\u017eat \u0107e se javno predavanje dr. sc. Milana Rado\u0161evi\u0107a \u201cVladimir Gortan (1904. \u2013 1929.): simbol nepokorene Istre\u201d. Organizatori su Udruga antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista grada Pule i Istarsko povijesno dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n
O predavanju:<\/p>\n\n\n\n
Vladimir Gortan (Beram 1904. \u2013 Pula 1929.), istaknuti \u010dlan grupe gortanovaca i Tajne organizacije Borba, postao je simbol antifa\u0161isti\u010dkog otpora poku\u0161avaju\u0107i sabotirati odr\u017eavanje izbora za parlament Kraljevine Italije 24. o\u017eujka 1929. godine. Izbori, odnosno plebiscit kontroliran od Mussolinijevog re\u017eima, nije nudio stvarnu politi\u010dku slobodu \u2013 kandidate je predlagalo Veliko fa\u0161isti\u010dko vije\u0107e, \u010dime je onemogu\u0107ena bilo kakva stvarna demokracija. Gortanovci su, u znak protesta, organizirali sabota\u017eu podno Berma s ciljem rastjerivanja bira\u010da. Epilog je bio tragi\u010dan i neo\u010dekivan, zavr\u0161iv\u0161i pogibijom jedne osobe. Fa\u0161isti\u010dke vlasti odmah su reagirale \u2013 Gortan je uhi\u0107en, osu\u0111en na smrt i strijeljan u Puli 17. listopada 1929. Smrtna presuda izazvala je sna\u017ean medijski i politi\u010dki odjek diljem Europe i svijeta. Osim \u0161to je postao simbol nepokorene Istre i otpora fa\u0161izmu, Gortan je ostao zapam\u0107en i kao borac za nacionalna prava istarskih Hrvata, bore\u0107i se protiv prisilne talijanizacije i fa\u0161isti\u010dkog ugnjetavanja. Njegova hrabrost i prkos nadahnuli su Istrane u godinama Drugoga svjetskog rata, a njegovo ime ostalo je do danas urezano u kolektivnoj memoriji kao predvodnika borbe za slobodu.<\/p>\n\n\n\n
O predava\u010du:<\/p>\n\n\n\n
Dr. sc. Milan Rado\u0161evi\u0107 (Pula, 1983.), vi\u0161i znanstveni suradnik Zavoda za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU u Rijeci, Podru\u010dne jedinice u Puli. U okviru znanstvenoga i stru\u010dnog djelovanja prou\u010dava povijest Istre i Kvarnerskog primorja u XX. stolje\u0107u, posebno politi\u010dku povijest s naglaskom na antifa\u0161izam te socijalnu povijest s naglaskom na javnozdravstvene procese. Sudjelovao u vi\u0161e bilateralnih znanstvenoistra\u017eiva\u010dkih projekata te bio suvoditeljem projekta \u201eStolje\u0107e europskog antifa\u0161izma. Istra izme\u0111u lokalnog i globalnog\u201c . Objavio je tri autorske i tri uredni\u010dke knjige te stotinjak stru\u010dnih i znanstvenih radova, osvrta, priop\u0107enja, prikaza, kataloga izlo\u017ebi. Autor je koncepta i postava Memorijalne ku\u0107e Joakima Rakovca. Vanjski je suradnik na doktorskim studijima na Sveu\u010dili\u0161tu u Kopru (Univerza na Primorskem), Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu i Sveu\u010dili\u0161tu u Dubrovniku pri ko-mentoriranju te ocjenjivanju doktorskih radova kandidata. Suosniva\u010d je Istarskog povijesnog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n