{"id":42701,"date":"2024-10-14T20:31:32","date_gmt":"2024-10-14T20:31:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42701"},"modified":"2024-10-14T20:31:56","modified_gmt":"2024-10-14T20:31:56","slug":"izlozba-marko-antun-de-dominis-pogled-u-novo-doba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42701","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eMarko Antun de Dominis \u2013 pogled u novo doba\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U povodu obilje\u017eavanja 400. obljetnice smrti Marka Antuna de Dominisa, hrvatskog humanista, teologa, znanstvenika i filozofa, jedne je od najzna\u010dajnijih duhovnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stolje\u0107e, projekt Upoznajmo hrvatsku znanstvenu ba\u0161tinu, koji djeluje u sklopu Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pokrenuo je ideju izlo\u017ebe Marko Antun de Dominis \u2013 pogled u novo doba (autorica izlo\u017ebe dr. sc. Marijana Bori\u0107).\u00a0 Izlo\u017eba je realizirana u organizaciji Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu uz suorganizatore Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu i Dru\u017ebu Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja, i uz potporu Zaklade HAZU.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017ebom se \u017eeljelo o\u017eivjeti sje\u0107anje i odati po\u010dast Dominisu za postignu\u0107a kojima je zadu\u017eio hrvatsku i europsku kulturnu i znanstvenu ba\u0161tinu. Stoga je izlo\u017eba zami\u0161ljena kao putuju\u0107a, s ciljem da se Dominisovo naslje\u0111e, kao va\u017ean dio hrvatske znanstvene ba\u0161tine afirmira u zemlji i na me\u0111unarodnoj razini, pa \u0107e izlo\u017eba prvo biti postavljena&nbsp; od 15. do 29. listopada 2024. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu u sklopu manifestacija Mjesec hrvatske knjige i Dani europske ba\u0161tine, a prilog je i obilje\u017eavanju 130. obljetnice Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu. Potom je dogovoreno izlo\u017ebu postaviti u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu uz prigodni znanstveni kolokvij posve\u0107en Dominisu, zatim u njegovom rodnom Rabu, Splitu, Sydneyu i drugdje, a na poslijetku biti \u0107e dio stalnog postava posve\u0107enog Dominisu.<\/p>\n\n\n\n<p>Sukladno \u0161irokom rasponu tema kojima se tijekom \u017eivota bavio Marko Antun de Dominis, prire\u0111ena izlo\u017eba obuhva\u0107a tematski raznolike priloge o njegovim intelektualnim interesima (teolo\u0161kim, filozofskim, fizikalnim \u2013 prirodnofilozofskim), o objavljenim djelima, diplomatskom djelovanju, \u017eivotnom putu i usponu u crkvenoj hijerarhiji, te o intelektualnoj i kulturnoj povijesti njegova doba. Obuhva\u0107en je i niz znanstveno relevantnih tema kao \u0161to su Dominisov doprinos novovjekovnim prirodnim znanostima i filozofiji, a osobito razvoju teolo\u0161ke misli. Izlo\u017eba je nastojala obuhvatiti ne samo zapa\u017eena Dominisova djela, ve\u0107 i ideje koje su ga pokretale i obilje\u017eile njegovo djelovanje. Namijenjena je \u0161irokom krugu posjetitelja i tematski podijeljena u tri dijela. Prvi dio donosi kronolo\u0161ki prikaz Dominisova \u017eivota i rada, drugi dio izlo\u017eenim pretiscima i prijevodima djela daje uvid u njegov opus, dok tre\u0107i dio predstavlja znanstvenu, stru\u010dnu i popularnu literaturu o njemu. Multimedijalni dio prire\u0111en za ovu izlo\u017ebu predstavlja Dominisova djela u digitalnome obliku i razli\u010dite edukativne igre strukturirane\u00a0 po temama iz Dominisova \u017eivota i raznolikog opusa. Dominisov prinos teoriji dalekozora, istaknut je uz opti\u010dke instrumente \u2013 odabrane najstarije primjerke dalekozora u Hrvatskoj iz zbirke \u201eBranko Han\u017eek\u201c. Dominis i njegov rad bili su izvor nadahnu\u0107a u mnogim podru\u010djima umjetni\u010dkog djelovanja. Umjetni\u010dki radovi kao rezultat tog djelovanja tako\u0111er su prona\u0161li mjesto na ovoj izlo\u017ebi. Izlo\u017eba je upotpunjena i vrijednim prilozima uglednih kulturnih i ba\u0161tinskih institucija i privatnih zbirki (Hrvatski dr\u017eavni arhiv, Dr\u017eavni arhiv u Zadru, Arheolo\u0161ki muzej u Splitu, Institut za filozofiju u Zagrebu), a me\u0111u njima neki su prilozi po prvi puta izlo\u017eeni javnosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hazu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"QwZFGqmGuT\"><a href=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/2024\/10\/izlozba-marko-antun-de-dominis-pogled-u-novo-doba\/\">Izlo\u017eba Marko Antun de Dominis \u2013 pogled u novo doba<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Izlo\u017eba Marko Antun de Dominis \u2013 pogled u novo doba&#8221; &#8212; HAZU\" src=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/2024\/10\/izlozba-marko-antun-de-dominis-pogled-u-novo-doba\/embed\/#?secret=QwZFGqmGuT\" data-secret=\"QwZFGqmGuT\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":42702,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-42701","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/dominis.jpg?fit=600%2C876&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":42701,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53573","url_meta":{"origin":42701,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c u Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0Aleksandrijskoj knji\u017enici u Egiptu 4. svibnja 2026.\u00a0sve\u010dano je otvorena\u00a0izlo\u017eba \u201eKlovi\u0107: Hrvatski renesansni san u Egiptu\u201c (\u201eKlovi\u0107: Croatian Renaissance Dream in Egypt\u201d ). Izlo\u017ebu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu, autor izlo\u017ebe je diplomatski savjetnik dr. Daniel Rafaeli\u0107, a izlo\u017eba je realizirana uz pomo\u0107 Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/aleksandrijska-knjiznica-klovic-1.jpg?fit=1024%2C632&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":42701,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54858,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54858","url_meta":{"origin":42701,"position":3},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eJadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. \u2013 1850.)\u201c u Trstu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Pomorski muzej u Trstu, Magazzino 26, prizemlje, 30. srpnja \u2013 20. rujna 2026. Izlo\u017eba je nastala na temelju analize pribli\u017eno 20.000 dokumenata iz 18. stolje\u0107a koje su izradile razli\u010dite jadranske i jonske kancelarije. Rije\u010d je o zapisima o ulascima i izlascima brodova iz luka, registrima bratov\u0161tina pomoraca, registrima kapetana i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54956,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54956","url_meta":{"origin":42701,"position":4},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto: Muzej grada ZagrebaVrijeme otvorenja: 14. srpnja 2026., 19 satiTrajanje izlo\u017ebe: \u00a014. srpnja \u2013 20. rujna 2026.Autorice: Aneta Bari\u0161i\u0107 i dr. sc. Ana \u0160eparovi\u0107Stru\u010dna suradnica: dr. sc. Tihana Puc U utorak, 14. srpnja 2026. godine, u Muzeju grada Zagreba otvorena je izlo\u017eba Umjetni\u010dkog paviljona u Zagrebu Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54583,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54583","url_meta":{"origin":42701,"position":5},"title":"Novi interaktivni sadr\u017eaj u Muzejskoj zoni Zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man o nacionalnim simbolima","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zagreb, 9. srpnja 2026. \u2013 Hrvatski povijesni muzej i Me\u0111unarodna zra\u010dna luka Zagreb predstavili su prvo pro\u0161irenje Muzejske zone u putni\u010dkom terminalu. Izlo\u017eba \"Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!\", otvorena u velja\u010di 2025. godine, od danas je bogatija za svoju 25. zvijezdu \u2013 hrvatsku zastavu. Novi interaktivni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42701","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42701"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42701\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42704,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42701\/revisions\/42704"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42702"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42701"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42701"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42701"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}