{"id":42701,"date":"2024-10-14T20:31:32","date_gmt":"2024-10-14T20:31:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42701"},"modified":"2024-10-14T20:31:56","modified_gmt":"2024-10-14T20:31:56","slug":"izlozba-marko-antun-de-dominis-pogled-u-novo-doba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42701","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eMarko Antun de Dominis \u2013 pogled u novo doba\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U povodu obilje\u017eavanja 400. obljetnice smrti Marka Antuna de Dominisa, hrvatskog humanista, teologa, znanstvenika i filozofa, jedne je od najzna\u010dajnijih duhovnih pojava Europe na prijelazu iz 16. u 17. stolje\u0107e, projekt Upoznajmo hrvatsku znanstvenu ba\u0161tinu, koji djeluje u sklopu Zavoda za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pokrenuo je ideju izlo\u017ebe Marko Antun de Dominis \u2013 pogled u novo doba (autorica izlo\u017ebe dr. sc. Marijana Bori\u0107).\u00a0 Izlo\u017eba je realizirana u organizaciji Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu uz suorganizatore Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu i Dru\u017ebu Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja, i uz potporu Zaklade HAZU.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017ebom se \u017eeljelo o\u017eivjeti sje\u0107anje i odati po\u010dast Dominisu za postignu\u0107a kojima je zadu\u017eio hrvatsku i europsku kulturnu i znanstvenu ba\u0161tinu. Stoga je izlo\u017eba zami\u0161ljena kao putuju\u0107a, s ciljem da se Dominisovo naslje\u0111e, kao va\u017ean dio hrvatske znanstvene ba\u0161tine afirmira u zemlji i na me\u0111unarodnoj razini, pa \u0107e izlo\u017eba prvo biti postavljena&nbsp; od 15. do 29. listopada 2024. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu u sklopu manifestacija Mjesec hrvatske knjige i Dani europske ba\u0161tine, a prilog je i obilje\u017eavanju 130. obljetnice Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu. Potom je dogovoreno izlo\u017ebu postaviti u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu uz prigodni znanstveni kolokvij posve\u0107en Dominisu, zatim u njegovom rodnom Rabu, Splitu, Sydneyu i drugdje, a na poslijetku biti \u0107e dio stalnog postava posve\u0107enog Dominisu.<\/p>\n\n\n\n<p>Sukladno \u0161irokom rasponu tema kojima se tijekom \u017eivota bavio Marko Antun de Dominis, prire\u0111ena izlo\u017eba obuhva\u0107a tematski raznolike priloge o njegovim intelektualnim interesima (teolo\u0161kim, filozofskim, fizikalnim \u2013 prirodnofilozofskim), o objavljenim djelima, diplomatskom djelovanju, \u017eivotnom putu i usponu u crkvenoj hijerarhiji, te o intelektualnoj i kulturnoj povijesti njegova doba. Obuhva\u0107en je i niz znanstveno relevantnih tema kao \u0161to su Dominisov doprinos novovjekovnim prirodnim znanostima i filozofiji, a osobito razvoju teolo\u0161ke misli. Izlo\u017eba je nastojala obuhvatiti ne samo zapa\u017eena Dominisova djela, ve\u0107 i ideje koje su ga pokretale i obilje\u017eile njegovo djelovanje. Namijenjena je \u0161irokom krugu posjetitelja i tematski podijeljena u tri dijela. Prvi dio donosi kronolo\u0161ki prikaz Dominisova \u017eivota i rada, drugi dio izlo\u017eenim pretiscima i prijevodima djela daje uvid u njegov opus, dok tre\u0107i dio predstavlja znanstvenu, stru\u010dnu i popularnu literaturu o njemu. Multimedijalni dio prire\u0111en za ovu izlo\u017ebu predstavlja Dominisova djela u digitalnome obliku i razli\u010dite edukativne igre strukturirane\u00a0 po temama iz Dominisova \u017eivota i raznolikog opusa. Dominisov prinos teoriji dalekozora, istaknut je uz opti\u010dke instrumente \u2013 odabrane najstarije primjerke dalekozora u Hrvatskoj iz zbirke \u201eBranko Han\u017eek\u201c. Dominis i njegov rad bili su izvor nadahnu\u0107a u mnogim podru\u010djima umjetni\u010dkog djelovanja. Umjetni\u010dki radovi kao rezultat tog djelovanja tako\u0111er su prona\u0161li mjesto na ovoj izlo\u017ebi. Izlo\u017eba je upotpunjena i vrijednim prilozima uglednih kulturnih i ba\u0161tinskih institucija i privatnih zbirki (Hrvatski dr\u017eavni arhiv, Dr\u017eavni arhiv u Zadru, Arheolo\u0161ki muzej u Splitu, Institut za filozofiju u Zagrebu), a me\u0111u njima neki su prilozi po prvi puta izlo\u017eeni javnosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hazu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"QwZFGqmGuT\"><a href=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/2024\/10\/izlozba-marko-antun-de-dominis-pogled-u-novo-doba\/\">Izlo\u017eba Marko Antun de Dominis \u2013 pogled u novo doba<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Izlo\u017eba Marko Antun de Dominis \u2013 pogled u novo doba&#8221; &#8212; HAZU\" src=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/2024\/10\/izlozba-marko-antun-de-dominis-pogled-u-novo-doba\/embed\/#?secret=QwZFGqmGuT\" data-secret=\"QwZFGqmGuT\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":42702,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-42701","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/dominis.jpg?fit=600%2C876&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42701","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42701"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42701\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42704,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42701\/revisions\/42704"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42702"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42701"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42701"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42701"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}