{"id":42679,"date":"2024-10-11T19:41:03","date_gmt":"2024-10-11T19:41:03","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42679"},"modified":"2024-10-11T19:44:22","modified_gmt":"2024-10-11T19:44:22","slug":"umaski-simpozij-o-londonskom-memorandumu-1954","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42679","title":{"rendered":"Uma\u0161ki simpozij o Londonskom memorandumu 1954."},"content":{"rendered":"\n<p>U \u010detvrtak, <strong>10. 10. 2024. u Gradskoj vije\u0107nici Grada Umaga <\/strong>odr\u017ean je simpozij <strong>\u201eLondonski memorandum 1954.: 70 godina od razrje\u0161enja Tr\u0161\u0107anske krize\u201c<\/strong> koji je moderirao povjesni\u010dar <strong>Federico Tenca Montini<\/strong>. Na simpoziju su sudjelovali najugledniji povjesni\u010dari na\u0161e regije: <strong>Jo\u017ee Pirjevec<\/strong>, <strong>Tvrtko Jakovina<\/strong>, <strong>Deborah Rogoznica<\/strong> i <strong>Marko Medved<\/strong>. Simpozij su organizirali Gradska knji\u017enica Umag i Udruga antifa\u0161ista Buj\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n<p>Kratke biografije sudionika:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Federico Tenca Montini<\/strong> (Udine, 1984.)&nbsp;talijanski je povjesni\u010dar i istra\u017eiva\u010d-znanstvenik. Nakon zavr\u0161enog magisterija sociologije, Tenca Montini upisao je zajedni\u010dki doktorski studij na sveu\u010dili\u0161tima u Teramu i Zagrebu (mentor prof. Tvrtko Jakovina). Zatim se tijekom dva postdoktorska istra\u017eivanja na Sveu\u010dili\u0161tu u Trstu bavio razli\u010ditim aspektima slovenske manjine u Italiji. Autor je dviju knjiga: \u201eFenomenologia di un martirologio mediatico\u201c (2014.) i \u201eLa Jugoslavia e la Questione di Trieste 1945-1954\u201c (2020.), potonja je dostupna i na slovenskom i na hrvatskom pod nazivom \u201eTrst ne damo! Jugoslavija i Tr\u0161\u0107ansko pitanje 1945-1954\u201c (Srednja Europa, 2021.). Objavljuje znanstvene studije na talijanskom, engleskom i hrvatskom jeziku. Osim svojih istra\u017eiva\u010dkih obveza u kontekstu projekta \u201eOtvorene granice\u201c Europskog istra\u017eiva\u010dkog vije\u0107a (ERC), trenutno sudjeluje u raznim istra\u017eiva\u010dkim programima Regionalnog instituta za povijest pokreta otpora i suvremenog doba (Irsrec FVG).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Jo\u017ee Pirjevec<\/strong> (Trst, 1940.) akademik je Slovenske akademije znanosti i umjetnosti \u010dija su specijalizacija suvremena europska povijest i povijest Jugoslavije. Pirjevec je autor brojnih knjiga i znanstvenih radova na slovenskom i talijanskom jeziku, koji pru\u017eaju detaljan uvid u politi\u010dke i dru\u0161tvene procese 20. stolje\u0107a, s posebnim naglaskom na antifa\u0161isti\u010dki otpor, Drugi svjetski rat i povijest Jugoslavije. Njegova akademska karijera obilje\u017eena je radom na Sveu\u010dili\u0161tu u Trstu, gdje je kao profesor podu\u010davao generacije studenata o slo\u017eenim povijesnim temama. Trenutno je zaposlen u Znanstveno-istra\u017eiva\u010dkom centru u Kopru. \u0160iru hrvatsku \u010ditateljsku publiku privukao je znanstvenom monografijom \u201ePartizani\u201c, \u010diji je prijevod izdala zagreba\u010dka nakladni\u010dka ku\u0107a Srednja Europa 2023. godine.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tvrtko Jakovina<\/strong> (Po\u017eega, 1972.) izvanredni je profesor svjetske povijesti 20. stolje\u0107a i povijesti Hladnog rata na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Jakovina je studirao na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu te magistrirao na Katholieke Universiteit Leuven u Belgiji. Studirao je na Sveu\u010dili\u0161tu u Kansasu, bio <em>Fulbright Visiting Researcher<\/em> na Georgetown University u Washingtonu i <em>Visiting Fellow<\/em> na London School of Economics and Social Sciences. Doktorirao je s radom \u201eUtjecaj SAD-a na dru\u0161tveni i politi\u010dki \u017eivot Hrvatske 1945. \u2013 1955\u201c. Autor je knjiga \u201eSocijalizam na ameri\u010dkoj p\u0161enici\u201c (2002.), \u201eAmeri\u010dki komunisti\u010dki saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945.\u20131955.\u201c (2003.), \u201eTre\u0107a strana Hladnog rata\u201c (2011.), \u201eTrenuci katarze\u201c (2013.), \u201eBudimir Lon\u010dar: od Preka do vrha svijeta\u201c (3&nbsp;izdanja, 2020. \u2013 2023.) i \u201eSvijet bez katarze\u201c (2023.).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Deborah Rogoznica<\/strong>, arhivistica je u Pokrajinskom arhivu Kopar. Njezini istra\u017eiva\u010dki interesi vezani su za politi\u010dku&nbsp;i gospodarsko-dru\u0161tvenu povijest 20. stolje\u0107a&nbsp;te za povijest kulturnih dobara istarske regije. Autorica je vi\u0161e djela s podru\u010dja poslijeratne gospodarske i dru\u0161tvene povijesti Istre, me\u0111u kojima je monografija \u201eIz kapitalizma v socializem: gospodarstvo cone B Svobodnega tr\u017ea\u0161kega ozemlja 1947-1954\u201c (2011). Bila je urednica monografije \u201eKoper urbana geneza\u201c (2020) i koautorica djela s podru\u010dja kulturne i arhivske ba\u0161tine Istre, me\u0111u kojima su \u201eKoprska pisna dedi\u0161\u010dina\u201c (2010), \u201eRodbina Gravisi\u201c (2012), \u201eRodbina Grisoni in njene sorodstvene povezave\u201c (2016); \u201eMariegole: Sv. Nazarij in koprske bratov\u0161\u010dine\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Marko Medved<\/strong> (Rijeka, 1974.) izvanredni je profesor na Katedri za dru\u0161tvene i humanisti\u010dke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci. Predavao je crkvenu povijest na rije\u010dkoj Teologiji, podru\u010dnom studiju Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Voditelj je Nadbiskupijskog arhiva u Rijeci. Doktorirao je na Fakultetu crkvene povijesti Papinskog sveu\u010dili\u0161ta Gregoriana u Rimu. Bio je glavni i odgovorni urednik &#8220;Rije\u010dkog teolo\u0161kog \u010dasopisa&#8221; od 2013. do 2021. godine. Objavio je znanstvene monografije: \u201eRije\u010dka Crkva u razdoblju fa\u0161izma: nastanak biskupije i prvi talijanski upravitelji\u201c (Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost, Rije\u010dka nadbiskupija, Dr\u017eavni arhiv, 2015.), \u201eFilius conventus Fluminensis = Augustinci pustinjaci sv. Jeronima u Rijeci\u201c (Srednja Europa; Katoli\u010dki bogoslovni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, 2020.).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.gku-bcu.hr\/hr\/umaski-simpozij-o-londonskom-memorandumu-1954\/1079\/\">https:\/\/www.gku-bcu.hr\/hr\/umaski-simpozij-o-londonskom-memorandumu-1954\/1079\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":42680,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-42679","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/free_territory_of_trieste_mapsvg.png?fit=1582%2C2048&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":42679,"position":0},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54268,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54268","url_meta":{"origin":42679,"position":1},"title":"Poziv na \u201cZnanstveni simpozij o knji\u017eevnom djelu Ivana Aralice\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"S rado\u0161\u0107u vas pozivamo na \u201cZnanstveni simpozij o knji\u017eevnom djelu Ivana Aralice\u201d koji \u0107e se odr\u017eati 5. i 6. studenoga 2026. na Filozofskome fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru. Vi\u0161e informacija o Simpoziju mo\u017eete vidjeti na\u00a0poveznici. Prijave za sudjelovanje\u00a0potrebno je poslati do\u00a010. srpnja 2026. Izvor: https:\/\/ff.sum.ba\/2026\/05\/21\/poziv-na-znanstveni-simpozij-o-knjizevnom-djelu-ivana-aralice\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ff-slika.webp?fit=1024%2C620&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ff-slika.webp?fit=1024%2C620&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ff-slika.webp?fit=1024%2C620&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/ff-slika.webp?fit=1024%2C620&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53623,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53623","url_meta":{"origin":42679,"position":2},"title":"Okrugli stol \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite na okruglom stolu \u201eArhitektura tehni\u010dke suradnje\u201c u utorak 26.5.2026. u 18 sati u Etnografskom muzeju u Zagrebu. Na okruglom stolu sudjeluju:dr. sc. Tvrtko Jakovina, povjesni\u010dar i profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebudr. sc. Vladimir Kuli\u0107, povjesni\u010dar arhitekture i profesor na Iowa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Web-Dogadanje-EMZ.jpg?fit=1200%2C523&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53632,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53632","url_meta":{"origin":42679,"position":3},"title":"ISHA Zagreb: Simpozij &#8220;Povezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ponosni smo \u0161to se na\u0161 simpozij s temom \u201cPovezanost \u010dovjeka i prirode kroz povijest\u201d uspje\u0161no odr\u017eao pro\u0161log ponedjeljka, 11. svibnja 2026. u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta u Zagrebu! Bogat i raznolik program ovogodi\u0161njeg simpozija uklju\u010divao je, za po\u010detak, predavanje profesora Hrvoja Petri\u0107a, uvodnu rije\u010d na\u0161e predsjednice Ane Furlan Sfar\u010di\u0107 te dodjelu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Simpozij.png?fit=749%2C888&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53635,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53635","url_meta":{"origin":42679,"position":4},"title":"Klub studenata povijesti \u201eSpartak\u201c: Studentski simpozij &#8220;Pobune i ustanci&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pripremili smo za Vas kona\u010dan raspored na\u0161ega studentskoga simpozija \u201ePobune i ustanci\u201c. Pozdravite se sa ovime semestrom uz osebujna i zanimljiva predavanja koja su priredili na\u0161i izlaga\u010di te se uklju\u010dite u dinami\u010dnim raspravama koje naknadno slijede. Tijekom ova tri dana, od 27.05. do 29.05., upoznajte se sa brojnim primjerima goru\u0107ih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Program-simpozija-2.jpeg?fit=1086%2C592&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Program-simpozija-2.jpeg?fit=1086%2C592&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Program-simpozija-2.jpeg?fit=1086%2C592&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Program-simpozija-2.jpeg?fit=1086%2C592&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Program-simpozija-2.jpeg?fit=1086%2C592&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54206","url_meta":{"origin":42679,"position":5},"title":"Objavljen zbornik radova: \u201eMiko Tripalo: povodom 100. godi\u0161njice ro\u0111enja\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbornik na gotovo 800 stranica donosi 37 priloga \u2013 od Tripalove kronologije \u017eivota do razli\u010ditih segmenata kojima se Tripalo bavio u \u017eivotu: prava, ekonomije, socijalne pravednosti, nacionalnog identiteta, kulture, a prije svega Tripalovog inzistiranja ulaska Hrvatske u europsku uniju i njegovanja europskih vrijednosti, demokracije i otvorenog dru\u0161tva. O vrijednostima hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42679","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42679"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42679\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42683,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42679\/revisions\/42683"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42680"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42679"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42679"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42679"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}