{"id":42679,"date":"2024-10-11T19:41:03","date_gmt":"2024-10-11T19:41:03","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42679"},"modified":"2024-10-11T19:44:22","modified_gmt":"2024-10-11T19:44:22","slug":"umaski-simpozij-o-londonskom-memorandumu-1954","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42679","title":{"rendered":"Uma\u0161ki simpozij o Londonskom memorandumu 1954."},"content":{"rendered":"\n<p>U \u010detvrtak, <strong>10. 10. 2024. u Gradskoj vije\u0107nici Grada Umaga <\/strong>odr\u017ean je simpozij <strong>\u201eLondonski memorandum 1954.: 70 godina od razrje\u0161enja Tr\u0161\u0107anske krize\u201c<\/strong> koji je moderirao povjesni\u010dar <strong>Federico Tenca Montini<\/strong>. Na simpoziju su sudjelovali najugledniji povjesni\u010dari na\u0161e regije: <strong>Jo\u017ee Pirjevec<\/strong>, <strong>Tvrtko Jakovina<\/strong>, <strong>Deborah Rogoznica<\/strong> i <strong>Marko Medved<\/strong>. Simpozij su organizirali Gradska knji\u017enica Umag i Udruga antifa\u0161ista Buj\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n<p>Kratke biografije sudionika:<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Federico Tenca Montini<\/strong> (Udine, 1984.)&nbsp;talijanski je povjesni\u010dar i istra\u017eiva\u010d-znanstvenik. Nakon zavr\u0161enog magisterija sociologije, Tenca Montini upisao je zajedni\u010dki doktorski studij na sveu\u010dili\u0161tima u Teramu i Zagrebu (mentor prof. Tvrtko Jakovina). Zatim se tijekom dva postdoktorska istra\u017eivanja na Sveu\u010dili\u0161tu u Trstu bavio razli\u010ditim aspektima slovenske manjine u Italiji. Autor je dviju knjiga: \u201eFenomenologia di un martirologio mediatico\u201c (2014.) i \u201eLa Jugoslavia e la Questione di Trieste 1945-1954\u201c (2020.), potonja je dostupna i na slovenskom i na hrvatskom pod nazivom \u201eTrst ne damo! Jugoslavija i Tr\u0161\u0107ansko pitanje 1945-1954\u201c (Srednja Europa, 2021.). Objavljuje znanstvene studije na talijanskom, engleskom i hrvatskom jeziku. Osim svojih istra\u017eiva\u010dkih obveza u kontekstu projekta \u201eOtvorene granice\u201c Europskog istra\u017eiva\u010dkog vije\u0107a (ERC), trenutno sudjeluje u raznim istra\u017eiva\u010dkim programima Regionalnog instituta za povijest pokreta otpora i suvremenog doba (Irsrec FVG).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Jo\u017ee Pirjevec<\/strong> (Trst, 1940.) akademik je Slovenske akademije znanosti i umjetnosti \u010dija su specijalizacija suvremena europska povijest i povijest Jugoslavije. Pirjevec je autor brojnih knjiga i znanstvenih radova na slovenskom i talijanskom jeziku, koji pru\u017eaju detaljan uvid u politi\u010dke i dru\u0161tvene procese 20. stolje\u0107a, s posebnim naglaskom na antifa\u0161isti\u010dki otpor, Drugi svjetski rat i povijest Jugoslavije. Njegova akademska karijera obilje\u017eena je radom na Sveu\u010dili\u0161tu u Trstu, gdje je kao profesor podu\u010davao generacije studenata o slo\u017eenim povijesnim temama. Trenutno je zaposlen u Znanstveno-istra\u017eiva\u010dkom centru u Kopru. \u0160iru hrvatsku \u010ditateljsku publiku privukao je znanstvenom monografijom \u201ePartizani\u201c, \u010diji je prijevod izdala zagreba\u010dka nakladni\u010dka ku\u0107a Srednja Europa 2023. godine.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tvrtko Jakovina<\/strong> (Po\u017eega, 1972.) izvanredni je profesor svjetske povijesti 20. stolje\u0107a i povijesti Hladnog rata na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Jakovina je studirao na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu te magistrirao na Katholieke Universiteit Leuven u Belgiji. Studirao je na Sveu\u010dili\u0161tu u Kansasu, bio <em>Fulbright Visiting Researcher<\/em> na Georgetown University u Washingtonu i <em>Visiting Fellow<\/em> na London School of Economics and Social Sciences. Doktorirao je s radom \u201eUtjecaj SAD-a na dru\u0161tveni i politi\u010dki \u017eivot Hrvatske 1945. \u2013 1955\u201c. Autor je knjiga \u201eSocijalizam na ameri\u010dkoj p\u0161enici\u201c (2002.), \u201eAmeri\u010dki komunisti\u010dki saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945.\u20131955.\u201c (2003.), \u201eTre\u0107a strana Hladnog rata\u201c (2011.), \u201eTrenuci katarze\u201c (2013.), \u201eBudimir Lon\u010dar: od Preka do vrha svijeta\u201c (3&nbsp;izdanja, 2020. \u2013 2023.) i \u201eSvijet bez katarze\u201c (2023.).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Deborah Rogoznica<\/strong>, arhivistica je u Pokrajinskom arhivu Kopar. Njezini istra\u017eiva\u010dki interesi vezani su za politi\u010dku&nbsp;i gospodarsko-dru\u0161tvenu povijest 20. stolje\u0107a&nbsp;te za povijest kulturnih dobara istarske regije. Autorica je vi\u0161e djela s podru\u010dja poslijeratne gospodarske i dru\u0161tvene povijesti Istre, me\u0111u kojima je monografija \u201eIz kapitalizma v socializem: gospodarstvo cone B Svobodnega tr\u017ea\u0161kega ozemlja 1947-1954\u201c (2011). Bila je urednica monografije \u201eKoper urbana geneza\u201c (2020) i koautorica djela s podru\u010dja kulturne i arhivske ba\u0161tine Istre, me\u0111u kojima su \u201eKoprska pisna dedi\u0161\u010dina\u201c (2010), \u201eRodbina Gravisi\u201c (2012), \u201eRodbina Grisoni in njene sorodstvene povezave\u201c (2016); \u201eMariegole: Sv. Nazarij in koprske bratov\u0161\u010dine\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Marko Medved<\/strong> (Rijeka, 1974.) izvanredni je profesor na Katedri za dru\u0161tvene i humanisti\u010dke znanosti u medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci. Predavao je crkvenu povijest na rije\u010dkoj Teologiji, podru\u010dnom studiju Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Voditelj je Nadbiskupijskog arhiva u Rijeci. Doktorirao je na Fakultetu crkvene povijesti Papinskog sveu\u010dili\u0161ta Gregoriana u Rimu. Bio je glavni i odgovorni urednik &#8220;Rije\u010dkog teolo\u0161kog \u010dasopisa&#8221; od 2013. do 2021. godine. Objavio je znanstvene monografije: \u201eRije\u010dka Crkva u razdoblju fa\u0161izma: nastanak biskupije i prvi talijanski upravitelji\u201c (Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost, Rije\u010dka nadbiskupija, Dr\u017eavni arhiv, 2015.), \u201eFilius conventus Fluminensis = Augustinci pustinjaci sv. Jeronima u Rijeci\u201c (Srednja Europa; Katoli\u010dki bogoslovni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, 2020.).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.gku-bcu.hr\/hr\/umaski-simpozij-o-londonskom-memorandumu-1954\/1079\/\">https:\/\/www.gku-bcu.hr\/hr\/umaski-simpozij-o-londonskom-memorandumu-1954\/1079\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":42680,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-42679","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/free_territory_of_trieste_mapsvg.png?fit=1582%2C2048&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42679","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42679"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42679\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42683,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42679\/revisions\/42683"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42680"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42679"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42679"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42679"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}