{"id":42634,"date":"2024-10-10T14:56:18","date_gmt":"2024-10-10T14:56:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42634"},"modified":"2024-10-10T15:13:43","modified_gmt":"2024-10-10T15:13:43","slug":"matko-globacnik-kratka-napomena-uz-tekst-nasilje-na-balkanu-je-previse-opisano-a-premalo-objasnjeno-povodom-polemika-o-seriji-partija-branimira-jankovica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42634","title":{"rendered":"Matko Globa\u010dnik: Kratka napomena uz tekst \u201e’Nasilje na Balkanu je previ\u0161e opisano, a premalo obja\u0161njeno’. Povodom polemika o seriji ‘Partija’\u201c Branimira Jankovi\u0107a"},"content":{"rendered":"\n

U nedavnom tekstu na portalu historiografija.hr, moj dobri kolega povjesni\u010dar i neumorni pratitelj trenutnih vijesti iz historiografije, kolega Branimir Jankovi\u0107, polemi\u010dki je pristupio dokumentarnoj seriji \u201ePartija\u201c. Nisam gledao navedenu seriju, ali sam u tekstu \u201eNasilje na Balkanu\u2026\u201c primijetio nekoliko \u010disto historiografskih tvrdnji o strukturalizmu (funkcionalizmu) i intencionalizmu u istra\u017eivanjima funkcioniranja totalitarnih sustava 20. stolje\u0107a, koje ipak stoje u suprotnosti prema spoznajama trenutne historiografije. Kako sam upravo na portalu historiografija.hr objavio recenzije trenutno mjerodavnih i vrlo op\u0161irnih biografija Hitlera (Peter Longerich, Hitler. Biographie<\/em>, Siedler, M\u00fcnchen 2015, 1296 str.) i Staljina (Stephen Kotkin, Stalin.<\/em> Waiting for Hitler 1928\u20131941<\/em>, Allen Lane, London 2017, 1154 str.) koje odlu\u010duju o opravdanosti strukturalizma i intencionalizma kao obja\u0161njavaju\u0107ih paradigmi Hitlerove Njema\u010dke i Staljinova Sovjetskog Saveza, smatrao sam vrijednim ukratko podsjetiti na zaklju\u010dke u tim djelima.<\/p>\n\n\n\n

U terminologiji i obja\u0161njenju historiografske debate polazim od knjige Iana Kershawa, The Nazi Dictatorship. Problems and Perspectives of Interpretation<\/em> (izd. Bloomsbury, 2015). Kershaw koristi termin \u201estrukturalizam\u201c, vrlo grubo re\u010deno, za obja\u0161njenje prema kojemu su postupci diktatora poput Hitlera i Staljina uvjetovani \u201eokolnostima\u201c, zapravo politi\u010dkim i vojnim krugovima sve do \u0161ireg dru\u0161tva (\u0161to je i Kershaw prihvatio u svojoj, sada klasi\u010dnoj dvosve\u0161\u010danoj biografiji Hitlera iz 1998\/2000. godine), dok \u201eintencionalizam\u201c argumentira da su diktatori svojim odlukama diktirali djelovanje politi\u010dkih i vojnih krugova te oblikovali i usmjeravali \u010ditavo dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

Kostur na kojem po\u010diva \u010ditavi tekst \u201eNasilje na Balkanu\u2026\u201c jest da je strukturalizam neprikosnovena nova paradigma:<\/p>\n\n\n\n

\u201eNovi pristupi revolucionarnom nasilju i teroru ne polaze samo od ‘demonskih’ vo\u0111a i ideologije nego uzimaju u obzir okolnosti, odnosno kontekste i doga\u0111aje u kronolo\u0161kom slijedu koji neizbje\u017eno utje\u010du na njih, bilo da intenziviraju, smanjuju ili okon\u010davaju nasilje (usp. Arno J. Mayer, The Furies: Violence and Terror in the French and Russian Revolutions<\/em>, 2000).\u201c<\/p>\n\n\n\n

Stavimo li na stranu \u010dinjenicu da se literatura iz 2000. godine ba\u0161 ne mo\u017ee smatrati \u201enovom\u201c, prilog \u201eNasilje na Balkanu\u2026\u201c samo se formalno obazire na ulogu \u201evo\u0111a i ideologije\u201c i zagovara strukturalizam. Tako se argumentira da su akteri \u201eodozdo\u201c vr\u0161ili pritisak \u201eprema gore\u201c i da je spontano \u201ebezvla\u0161\u0107e na terenu\u201c uvjetovalo djelovanje vlasti da bi se utvrdilo:<\/p>\n\n\n\n

\u201eI tu dugi niz godina postoji literatura koja totalitarnu paradigmu podvrgava reviziji na na\u010din ukazivanja da nije sve moglo biti potpuno kontrolirano niti da su svi bili natjerani na pristanak odozgo prema dolje nego su mnogi iz razli\u010ditih razloga davali svoju podr\u0161ku i \u010dak vr\u0161ili pritisak odozdo prema gore.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Novija istra\u017eivanja me\u0111utim ne daju takve zaklju\u010dke. Longerich u svojem istra\u017eivanju Hitlera i nacisti\u010dke Njema\u010dke nagla\u0161ava da je Hitler u ulozi diktatora oblikovao njema\u010dko dru\u0161tvo, vodio vanjsku politiku u smjeru revizionizma, usmjeravao propagandu, zadirao u crkvene poslove i utemeljio diktaturu na sredstvima prisile, diktirao je sve doga\u0111aje koji su vodili u rat, antisemitske mjere i holokaust te ratnu strategiju. Longerich je stoga zaklju\u010dio da je nacisti\u010dki re\u017eim s razlogom propao tek kada se Hitler ubio (str. 1002\u20131013).<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno i Kotkinova biografija nagla\u0161ava Staljinov \u201eekstremni despotizam\u201c koji je kontrolirao sve sfere dru\u0161tva od politike i vojske do socrealisti\u010dki diktirane umjetnosti, zbog \u010dega su u njegovoj osobi bili ujedinjeni sovjetski ekvivalenti Washingtona, Wall Streeta i Hollywooda (str. 887). Za to niti nema drugog termina od totalitarnog re\u017eima kojeg brojni povjesni\u010dari u primjeni komparativne historije vole uspore\u0111ivati s Hitlerovim (str. 903), pa je Kershaw utvrdio da je \u201epotpuno legitimna vje\u017eba, koje god bile esencijalne razlike u ideologiji i socio-ekonomskim strukturama, uspore\u0111ivati oblike i na\u010dine vladanja u Njema\u010dkoj pod Hitlerom i u Sovjetskom Savezu pod Staljinom\u201c (str. 44).<\/p>\n\n\n\n

Ne treba posebno nagla\u0161avati koliko u navedenom prikazu Longericha bila odlu\u010duju\u0107a uloga i kontrola Hitlera u holokaustu (str. 850) i u Kotkinovu prikazu uloga i kontrola Staljina u gladomoru (str. 122\u2013123). Samo bih podsjetio na nedavni zbornik Glina 1941. Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu<\/em> (2022) jer se u historiografiji znala javljati teza da su za glavne zlo\u010dine u prolje\u0107e i ljeto 1941. godine u Glini odgovorni \u201edivlji usta\u0161e\u201c. Iz temeljitijeg istra\u017eivanja proizlazi da se radilo o koordiniranoj akciji usta\u0161kih vlasti te da o nekakvom spontanom djelovanju \u201edivljih usta\u0161a\u201c i njihovu samostalnom izvr\u0161avanju masovnih zlo\u010dina, barem u ovom slu\u010daju, ne mo\u017ee biti ni rije\u010di. Zaklju\u010dujem stoga da strukturalizam mo\u017ee biti korisna paradigma za druge povijesne periode i doga\u0111aje, ali u pogledu totalitarnih re\u017eima 20. stolje\u0107a u novijoj je historiografiji uzdrman do temelja.<\/p>\n\n\n\n

Matko Globa\u010dnik<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u osvrtima, raspravama i polemikama. Svoje kriti\u010dke osvrte, reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-42634","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53733","url_meta":{"origin":42634,"position":0},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eVjesnik dalmatinskih arhiva\u201c (6\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Vjesnik dalmatinskih arhiva \u2013 izvori i prilozi za povijest Dalmacije\" periodi\u010dka je publikacija koju su 2020. godine pokrenuli Dr\u017eavni arhivi u Dubrovniku, Splitu, \u0160ibeniku i Zadru. Namijenjena je objavljivanju priloga s podru\u010dja arhivske teorije i prakse, historiografije i pomo\u0107nih povijesnih znanosti, te priloga nastalih u okviru suvremenih informacijskih znanosti, koji\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vjesnik-dalmatinskih-arhiva.webp?fit=855%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vjesnik-dalmatinskih-arhiva.webp?fit=855%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vjesnik-dalmatinskih-arhiva.webp?fit=855%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vjesnik-dalmatinskih-arhiva.webp?fit=855%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":49342,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49342","url_meta":{"origin":42634,"position":1},"title":"Predstavljanje znanstvene monografije Zdenka Zlatara \u201dKLJU\u010cEVI BOGATSTVA. DUBROVA\u010cKA KREDITNA TRGOVINA NA BALKANU I PODUNAVLJU (1520. \u2013 1623.)\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Imamo \u010dast i zadovoljstvo pozvati Vas na predstavljanje Znanstvene monografijeKLJU\u010cEVI BOGATSTVA. DUBROVA\u010cKA KREDITNA TRGOVINA NA BALKANU I PODUNAVLJU (1520. \u2013 1623.) autora prof. dr. sc. Zdenka Zlatara O knjizi \u0107e govoriti:dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107prof. dr. sc. Zdenko Zlatar, autor Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u petak 7. studenoga 2025. u 18:00\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-zlatar-ogrizovic.jpg?fit=600%2C286&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52966,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52966","url_meta":{"origin":42634,"position":2},"title":"Kliofest 2026: Predstavljanje knjige “Nasilje nad \u017eenama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"NACIONALNA I SVEU\u010cILI\u0160NA KNJI\u017dNICA U ZAGREBU POZORNICA II. \u010cetvrtak, 7. svibnja 2026. 18.00-18.45 Predstavljanje knjige Nasilje nad \u017eenama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti Fondacija Heinrich B\u00f6ll, Sarajevo i Univerzitet u Sarajevu - Filozofski fakultet Sudjeluju: Amila Kasumovi\u0107, Fahd Kasumovi\u0107 Moderator: Branimir Jankovi\u0107","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-II-17-PK-Nasilje-nad-zenama.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52976,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52976","url_meta":{"origin":42634,"position":3},"title":"Predavanje Sini\u0161e Male\u0161evi\u0107a “Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine organizira javno predavanje o temi Nenasilje i dru\u0161tvena mo\u0107. Nasilje \u010dovjeka nad \u010dovjekom \u010desto se percipira kao transkulturni i transhistorijski fenomen. Stoga ve\u0107ina ljudi pretpostavlja da su rat i drugi oblici organiziranog nasilja oduvijek postojali i bili prisutni u svim dru\u0161tvima diljem svijeta.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/javno-predavanje-sinisa-malesevic.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53516,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53516","url_meta":{"origin":42634,"position":4},"title":"Novosti na portalu Historiografija.hr","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prema prethodnim najavama, portal Historiografija.hr prolazi ove godine kroz va\u017ene promjene. U lipnju 2026. bit \u0107e to\u010dno deset godina kako je urednik portala Branimir Jankovi\u0107. Prije toga je bio dvije godine zamjenik urednika i vi\u0161e godina suradnik portala, \u010diji je prvi urednik bio Damir Agi\u010di\u0107 koji je pokrenuo portal daleke\u2026","rel":"","context":"U "Istaknuto"","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":42634,"position":5},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42634","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42634"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42634\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42636,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42634\/revisions\/42636"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42634"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42634"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42634"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}