{"id":42634,"date":"2024-10-10T14:56:18","date_gmt":"2024-10-10T14:56:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42634"},"modified":"2024-10-10T15:13:43","modified_gmt":"2024-10-10T15:13:43","slug":"matko-globacnik-kratka-napomena-uz-tekst-nasilje-na-balkanu-je-previse-opisano-a-premalo-objasnjeno-povodom-polemika-o-seriji-partija-branimira-jankovica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42634","title":{"rendered":"Matko Globa\u010dnik: Kratka napomena uz tekst \u201e’Nasilje na Balkanu je previ\u0161e opisano, a premalo obja\u0161njeno’. Povodom polemika o seriji ‘Partija’\u201c Branimira Jankovi\u0107a"},"content":{"rendered":"\n

U nedavnom tekstu na portalu historiografija.hr, moj dobri kolega povjesni\u010dar i neumorni pratitelj trenutnih vijesti iz historiografije, kolega Branimir Jankovi\u0107, polemi\u010dki je pristupio dokumentarnoj seriji \u201ePartija\u201c. Nisam gledao navedenu seriju, ali sam u tekstu \u201eNasilje na Balkanu\u2026\u201c primijetio nekoliko \u010disto historiografskih tvrdnji o strukturalizmu (funkcionalizmu) i intencionalizmu u istra\u017eivanjima funkcioniranja totalitarnih sustava 20. stolje\u0107a, koje ipak stoje u suprotnosti prema spoznajama trenutne historiografije. Kako sam upravo na portalu historiografija.hr objavio recenzije trenutno mjerodavnih i vrlo op\u0161irnih biografija Hitlera (Peter Longerich, Hitler. Biographie<\/em>, Siedler, M\u00fcnchen 2015, 1296 str.) i Staljina (Stephen Kotkin, Stalin.<\/em> Waiting for Hitler 1928\u20131941<\/em>, Allen Lane, London 2017, 1154 str.) koje odlu\u010duju o opravdanosti strukturalizma i intencionalizma kao obja\u0161njavaju\u0107ih paradigmi Hitlerove Njema\u010dke i Staljinova Sovjetskog Saveza, smatrao sam vrijednim ukratko podsjetiti na zaklju\u010dke u tim djelima.<\/p>\n\n\n\n

U terminologiji i obja\u0161njenju historiografske debate polazim od knjige Iana Kershawa, The Nazi Dictatorship. Problems and Perspectives of Interpretation<\/em> (izd. Bloomsbury, 2015). Kershaw koristi termin \u201estrukturalizam\u201c, vrlo grubo re\u010deno, za obja\u0161njenje prema kojemu su postupci diktatora poput Hitlera i Staljina uvjetovani \u201eokolnostima\u201c, zapravo politi\u010dkim i vojnim krugovima sve do \u0161ireg dru\u0161tva (\u0161to je i Kershaw prihvatio u svojoj, sada klasi\u010dnoj dvosve\u0161\u010danoj biografiji Hitlera iz 1998\/2000. godine), dok \u201eintencionalizam\u201c argumentira da su diktatori svojim odlukama diktirali djelovanje politi\u010dkih i vojnih krugova te oblikovali i usmjeravali \u010ditavo dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

Kostur na kojem po\u010diva \u010ditavi tekst \u201eNasilje na Balkanu\u2026\u201c jest da je strukturalizam neprikosnovena nova paradigma:<\/p>\n\n\n\n

\u201eNovi pristupi revolucionarnom nasilju i teroru ne polaze samo od ‘demonskih’ vo\u0111a i ideologije nego uzimaju u obzir okolnosti, odnosno kontekste i doga\u0111aje u kronolo\u0161kom slijedu koji neizbje\u017eno utje\u010du na njih, bilo da intenziviraju, smanjuju ili okon\u010davaju nasilje (usp. Arno J. Mayer, The Furies: Violence and Terror in the French and Russian Revolutions<\/em>, 2000).\u201c<\/p>\n\n\n\n

Stavimo li na stranu \u010dinjenicu da se literatura iz 2000. godine ba\u0161 ne mo\u017ee smatrati \u201enovom\u201c, prilog \u201eNasilje na Balkanu\u2026\u201c samo se formalno obazire na ulogu \u201evo\u0111a i ideologije\u201c i zagovara strukturalizam. Tako se argumentira da su akteri \u201eodozdo\u201c vr\u0161ili pritisak \u201eprema gore\u201c i da je spontano \u201ebezvla\u0161\u0107e na terenu\u201c uvjetovalo djelovanje vlasti da bi se utvrdilo:<\/p>\n\n\n\n

\u201eI tu dugi niz godina postoji literatura koja totalitarnu paradigmu podvrgava reviziji na na\u010din ukazivanja da nije sve moglo biti potpuno kontrolirano niti da su svi bili natjerani na pristanak odozgo prema dolje nego su mnogi iz razli\u010ditih razloga davali svoju podr\u0161ku i \u010dak vr\u0161ili pritisak odozdo prema gore.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Novija istra\u017eivanja me\u0111utim ne daju takve zaklju\u010dke. Longerich u svojem istra\u017eivanju Hitlera i nacisti\u010dke Njema\u010dke nagla\u0161ava da je Hitler u ulozi diktatora oblikovao njema\u010dko dru\u0161tvo, vodio vanjsku politiku u smjeru revizionizma, usmjeravao propagandu, zadirao u crkvene poslove i utemeljio diktaturu na sredstvima prisile, diktirao je sve doga\u0111aje koji su vodili u rat, antisemitske mjere i holokaust te ratnu strategiju. Longerich je stoga zaklju\u010dio da je nacisti\u010dki re\u017eim s razlogom propao tek kada se Hitler ubio (str. 1002\u20131013).<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dno i Kotkinova biografija nagla\u0161ava Staljinov \u201eekstremni despotizam\u201c koji je kontrolirao sve sfere dru\u0161tva od politike i vojske do socrealisti\u010dki diktirane umjetnosti, zbog \u010dega su u njegovoj osobi bili ujedinjeni sovjetski ekvivalenti Washingtona, Wall Streeta i Hollywooda (str. 887). Za to niti nema drugog termina od totalitarnog re\u017eima kojeg brojni povjesni\u010dari u primjeni komparativne historije vole uspore\u0111ivati s Hitlerovim (str. 903), pa je Kershaw utvrdio da je \u201epotpuno legitimna vje\u017eba, koje god bile esencijalne razlike u ideologiji i socio-ekonomskim strukturama, uspore\u0111ivati oblike i na\u010dine vladanja u Njema\u010dkoj pod Hitlerom i u Sovjetskom Savezu pod Staljinom\u201c (str. 44).<\/p>\n\n\n\n

Ne treba posebno nagla\u0161avati koliko u navedenom prikazu Longericha bila odlu\u010duju\u0107a uloga i kontrola Hitlera u holokaustu (str. 850) i u Kotkinovu prikazu uloga i kontrola Staljina u gladomoru (str. 122\u2013123). Samo bih podsjetio na nedavni zbornik Glina 1941. Tragedije i traume u pam\u0107enju i zaboravu<\/em> (2022) jer se u historiografiji znala javljati teza da su za glavne zlo\u010dine u prolje\u0107e i ljeto 1941. godine u Glini odgovorni \u201edivlji usta\u0161e\u201c. Iz temeljitijeg istra\u017eivanja proizlazi da se radilo o koordiniranoj akciji usta\u0161kih vlasti te da o nekakvom spontanom djelovanju \u201edivljih usta\u0161a\u201c i njihovu samostalnom izvr\u0161avanju masovnih zlo\u010dina, barem u ovom slu\u010daju, ne mo\u017ee biti ni rije\u010di. Zaklju\u010dujem stoga da strukturalizam mo\u017ee biti korisna paradigma za druge povijesne periode i doga\u0111aje, ali u pogledu totalitarnih re\u017eima 20. stolje\u0107a u novijoj je historiografiji uzdrman do temelja.<\/p>\n\n\n\n

Matko Globa\u010dnik<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u osvrtima, raspravama i polemikama. Svoje kriti\u010dke osvrte, reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-42634","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42634","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42634"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42634\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42636,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42634\/revisions\/42636"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42634"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42634"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42634"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}