{"id":42511,"date":"2024-10-03T21:38:54","date_gmt":"2024-10-03T21:38:54","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42511"},"modified":"2024-10-03T21:41:04","modified_gmt":"2024-10-03T21:41:04","slug":"aleksandar-r-miletic-stambeni-pakao-sistem-kontrolisane-stanarine-u-jugoistocnoj-i-istocnoj-srednjoj-evropi-1914-1930","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42511","title":{"rendered":"Aleksandar R. Mileti\u0107, \u201eStambeni pakao. Sistem kontrolisane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Isto\u010dnoj Srednjoj Evropi, 1914\u20131930.\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Izdava\u010d<\/strong>: Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd<br><br><strong>Godina<\/strong>: 2024.<br><br><strong>Jezik<\/strong>: srpski, 317 str.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Predmet analize u ovoj monografiji su dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo projektovano samo kao set mera \u201eprivremenog\u201c i \u201eograni\u010denog\u201c karaktera. Jedinice istra\u017eivanja su po dve dr\u017eave Jugoisto\u010dne (Jugoslavija i Bugarska) i Isto\u010dne Srednje Evrope (\u010cehoslova\u010dka i Poljska), koje su komparativno dovedene u vezu sa zemljama Srednje (Austrija i Nema\u010dka) i Zapadne Evrope (Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo) i Skandinavije (Norve\u0161ka i Finska), ali i sovjetske Rusije i ameri\u010dke dr\u017eave Njujork. Hronolo\u0161ki, monografija pokriva period Prvog svetskog rata i me\u0111uratni period do 1930, me\u0111utim, najve\u0107a pa\u017enja posve\u0107ena je periodu najintenzivnije primene i razvoja dr\u017eavne intervencije izme\u0111u 1914 i 1924. Monografija se zavr\u0161ava 1930. s obzirom na to da je te godine bio u potpunosti ukinut sistem za\u0161tite stanara u Kraljevini Jugoslaviji. Po\u0161to se Bugarska jo\u0161 1926. vratila na predratni <em>laissez faire <\/em>re\u017eim zakupnine, od 1930. mo\u017eemo smatrati da je re\u017eim vanrednog stanja u domenu zakupnih odnosa u jugoisto\u010dnoj Evropi prestao da postoji. Period tridesetih godina pro\u0161log veka samo je povr\u0161no pokriven kako bi se do kraja ispratila institucionalna istorija dr\u017eavne intervencije. Naime, tokom tog perioda je sistem dr\u017eavne kontrole nastavio da funkcioni\u0161e po inerciji i u smanjenom obimu u Poljskoj i \u010cehoslova\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/uploaded\/doi\/monografije\/Miletic%20R%20Stambeni\/Stambeni%20sadrzaj.pdf\">Sadr\u017eaj<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/uploaded\/doi\/monografije\/Miletic%20R%20Stambeni\/Stambeni%20predgovor.pdf\">Predgovor<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/uploaded\/doi\/monografije\/Miletic%20R%20Stambeni\/Stambeni%20uvod.pdf\">Uvod<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Kratka istorija sistema kontrolisane stanarine<\/p>\n\n\n\n<p>Leksimetrijska analiza sistema kontrolisane stanarine<\/p>\n\n\n\n<p>Razvoj SKS-a u Jugoisto\u010dnoj i Isto\u010dnoj Srednjoj Evropi<\/p>\n\n\n\n<p>Interesno organizovanje stanara i stanodavaca<\/p>\n\n\n\n<p>Politi\u010dke stranke i stambeni sporovi<\/p>\n\n\n\n<p>Zloupotrebe statusa \u201eza\u0161ti\u0107enog stanara\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Preplet etatizma, tzv. male korupcije i klijentelizma<\/p>\n\n\n\n<p>Mikroistorija sistema kontrolisane stanarine<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/uploaded\/doi\/monografije\/Miletic%20R%20Stambeni\/Stambeni%20zakljucak.pdf\">Zaklju\u010dak<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/uploaded\/doi\/monografije\/Miletic%20R%20Stambeni\/Stambeni%20summary.pdf\">Summary<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/uploaded\/doi\/monografije\/Miletic%20R%20Stambeni\/Stambeni%20izvori.pdf\">Izvori i literatura<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Imenski registar<\/p>\n\n\n\n<p>Predmetni i geografski registar<\/p>\n\n\n\n<p>Biografija autora<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em>Struktura knjige je dobro postavljena, koncepcijski i teorijski okvir su dati u uvod nom poglavlju, ali su tako\u0111e konzistentno prisutni u radu sve do zaklju\u010dnih pasusa. Metodologija je inovativna, a pristup problemu interdisciplinaran i mnogostran u komparativnom smislu, ali i u primeni razli\u010dite optike pristupanja problemu (mikro, makro, mezo nivo posmatranja). Za doma\u0107u i regionalnu istoriografiju ova knjiga \u0107e predstavljati zna\u010dajan doprinos u svim nabrojanim oblastima ekonomske i dru\u0161tvene istorije.<\/em> (iz recenzije prof. dr Dubravke Stojanovi\u0107)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/monografije-baza\/108\/2024\/07\/09\/stambeni-pakao_-sistem-kontrolisane-stanarine-u-jugoistocnoj-i-istocnoj-srednjoj-evropi-19141930.html\">https:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/monografije-baza\/108\/2024\/07\/09\/stambeni-pakao_-sistem-kontrolisane-stanarine-u-jugoistocnoj-i-istocnoj-srednjoj-evropi-19141930.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/monografije\/16\/2024\/07\/09\/stambeni-pakao_-sistem-kontrolisane-stanarine-u-jugoistocnoj-i-istocnoj-srednjoj-evropi-19141930.html\">https:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/monografije\/16\/2024\/07\/09\/stambeni-pakao_-sistem-kontrolisane-stanarine-u-jugoistocnoj-i-istocnoj-srednjoj-evropi-19141930.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":42512,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-42511","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Miletic.jpg?fit=261%2C389&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42511","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42511"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42511\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42514,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42511\/revisions\/42514"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42512"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42511"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42511"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42511"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}