{"id":42511,"date":"2024-10-03T21:38:54","date_gmt":"2024-10-03T21:38:54","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42511"},"modified":"2024-10-03T21:41:04","modified_gmt":"2024-10-03T21:41:04","slug":"aleksandar-r-miletic-stambeni-pakao-sistem-kontrolisane-stanarine-u-jugoistocnoj-i-istocnoj-srednjoj-evropi-1914-1930","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42511","title":{"rendered":"Aleksandar R. Mileti\u0107, \u201eStambeni pakao. Sistem kontrolisane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Isto\u010dnoj Srednjoj Evropi, 1914\u20131930.\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Izdava\u010d<\/strong>: Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd<br><br><strong>Godina<\/strong>: 2024.<br><br><strong>Jezik<\/strong>: srpski, 317 str.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Predmet analize u ovoj monografiji su dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo projektovano samo kao set mera \u201eprivremenog\u201c i \u201eograni\u010denog\u201c karaktera. Jedinice istra\u017eivanja su po dve dr\u017eave Jugoisto\u010dne (Jugoslavija i Bugarska) i Isto\u010dne Srednje Evrope (\u010cehoslova\u010dka i Poljska), koje su komparativno dovedene u vezu sa zemljama Srednje (Austrija i Nema\u010dka) i Zapadne Evrope (Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo) i Skandinavije (Norve\u0161ka i Finska), ali i sovjetske Rusije i ameri\u010dke dr\u017eave Njujork. Hronolo\u0161ki, monografija pokriva period Prvog svetskog rata i me\u0111uratni period do 1930, me\u0111utim, najve\u0107a pa\u017enja posve\u0107ena je periodu najintenzivnije primene i razvoja dr\u017eavne intervencije izme\u0111u 1914 i 1924. Monografija se zavr\u0161ava 1930. s obzirom na to da je te godine bio u potpunosti ukinut sistem za\u0161tite stanara u Kraljevini Jugoslaviji. Po\u0161to se Bugarska jo\u0161 1926. vratila na predratni <em>laissez faire <\/em>re\u017eim zakupnine, od 1930. mo\u017eemo smatrati da je re\u017eim vanrednog stanja u domenu zakupnih odnosa u jugoisto\u010dnoj Evropi prestao da postoji. Period tridesetih godina pro\u0161log veka samo je povr\u0161no pokriven kako bi se do kraja ispratila institucionalna istorija dr\u017eavne intervencije. Naime, tokom tog perioda je sistem dr\u017eavne kontrole nastavio da funkcioni\u0161e po inerciji i u smanjenom obimu u Poljskoj i \u010cehoslova\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/uploaded\/doi\/monografije\/Miletic%20R%20Stambeni\/Stambeni%20sadrzaj.pdf\">Sadr\u017eaj<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/uploaded\/doi\/monografije\/Miletic%20R%20Stambeni\/Stambeni%20predgovor.pdf\">Predgovor<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/uploaded\/doi\/monografije\/Miletic%20R%20Stambeni\/Stambeni%20uvod.pdf\">Uvod<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Kratka istorija sistema kontrolisane stanarine<\/p>\n\n\n\n<p>Leksimetrijska analiza sistema kontrolisane stanarine<\/p>\n\n\n\n<p>Razvoj SKS-a u Jugoisto\u010dnoj i Isto\u010dnoj Srednjoj Evropi<\/p>\n\n\n\n<p>Interesno organizovanje stanara i stanodavaca<\/p>\n\n\n\n<p>Politi\u010dke stranke i stambeni sporovi<\/p>\n\n\n\n<p>Zloupotrebe statusa \u201eza\u0161ti\u0107enog stanara\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Preplet etatizma, tzv. male korupcije i klijentelizma<\/p>\n\n\n\n<p>Mikroistorija sistema kontrolisane stanarine<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/uploaded\/doi\/monografije\/Miletic%20R%20Stambeni\/Stambeni%20zakljucak.pdf\">Zaklju\u010dak<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/uploaded\/doi\/monografije\/Miletic%20R%20Stambeni\/Stambeni%20summary.pdf\">Summary<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/uploaded\/doi\/monografije\/Miletic%20R%20Stambeni\/Stambeni%20izvori.pdf\">Izvori i literatura<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Imenski registar<\/p>\n\n\n\n<p>Predmetni i geografski registar<\/p>\n\n\n\n<p>Biografija autora<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><em>Struktura knjige je dobro postavljena, koncepcijski i teorijski okvir su dati u uvod nom poglavlju, ali su tako\u0111e konzistentno prisutni u radu sve do zaklju\u010dnih pasusa. Metodologija je inovativna, a pristup problemu interdisciplinaran i mnogostran u komparativnom smislu, ali i u primeni razli\u010dite optike pristupanja problemu (mikro, makro, mezo nivo posmatranja). Za doma\u0107u i regionalnu istoriografiju ova knjiga \u0107e predstavljati zna\u010dajan doprinos u svim nabrojanim oblastima ekonomske i dru\u0161tvene istorije.<\/em> (iz recenzije prof. dr Dubravke Stojanovi\u0107)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/monografije-baza\/108\/2024\/07\/09\/stambeni-pakao_-sistem-kontrolisane-stanarine-u-jugoistocnoj-i-istocnoj-srednjoj-evropi-19141930.html\">https:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/monografije-baza\/108\/2024\/07\/09\/stambeni-pakao_-sistem-kontrolisane-stanarine-u-jugoistocnoj-i-istocnoj-srednjoj-evropi-19141930.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/monografije\/16\/2024\/07\/09\/stambeni-pakao_-sistem-kontrolisane-stanarine-u-jugoistocnoj-i-istocnoj-srednjoj-evropi-19141930.html\">https:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/monografije\/16\/2024\/07\/09\/stambeni-pakao_-sistem-kontrolisane-stanarine-u-jugoistocnoj-i-istocnoj-srednjoj-evropi-19141930.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":42512,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-42511","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Miletic.jpg?fit=261%2C389&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":42511,"position":0},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54550,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54550","url_meta":{"origin":42511,"position":1},"title":"Mislav Gabelica, &#8220;SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kao 53. knjiga Biblioteke STUDIJE Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je studija dr. sc. Mislava Gabelice SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.) Mislav GabelicaSVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)Biblioteka Studije. \u2013 Knjiga 53.Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo PilarZagreb, 2026. \u2013 216 str.ISBN 978-953-8404-52-8 Sadr\u017eaj Uvod Obiteljske\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53902,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53902","url_meta":{"origin":42511,"position":2},"title":"Poziv za sudjelovanje na skupu &#8220;Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe (16th\u2013mid-19th centuries)&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U zavr\u0161noj godini projekta Modeli naru\u010diteljstva: Naru\u010ditelji, umjetnici i publika u Zagrebu u 17. i dugom 18. stolje\u0107u, koji financira Hrvatska zaklada za znanost (IP-2022-10-3190, voditelj projekta prof.dr.sc. Dubravka Botica), najavljujemo me\u0111unarodnu konferenciju Commissioners, Artists, and the Public in the Cities of Central Europe(16th\u2013mid-19th centuries).\u00a0Konferencija se organizira u suradnji s\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Modenar.webp?fit=894%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":42511,"position":3},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53832,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53832","url_meta":{"origin":42511,"position":4},"title":"Deseti History Fest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Deseti History Fest se odr\u017eava u Sarajevu od 2. do 6. juna 2026. godine. Ovogodi\u0161nje izdanje Festa posve\u0107eno je raspravama o razvoju poslijeratnih dru\u0161tava u Jugoisto\u010dnoj Evropi. Ideja je da u komparativnoj perspektivi sagledamo kako su se razvijala dru\u0161tva poslije Drugog svjetskog rata i poslije ratova 1990-ih godina. Poku\u0161at \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54825,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54825","url_meta":{"origin":42511,"position":5},"title":"Katalog izlo\u017ebe \u201eHrvatsko prolje\u0107e (1971. \u2013 2021.)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Katalog izlo\u017ebe \u201eHrvatsko prolje\u0107e (1971. \u2013 2021.)\u201c autora Dinka \u010cuture, koja je odr\u017eana od 15. lipnja do 15. rujna 2021. u Francuskom paviljonu Studentskog centra u Zagrebu, donosi presjek doga\u0111anja koji su zahvatili Hrvatsku kasnih \u0161ezdesetih i po\u010detkom sedamdesetih godina. Nazvan hrvatskim prolje\u0107em, pokret je nasilno ugu\u0161en, ali i postao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Hrvatsko-proljece-2.jpg?fit=1200%2C849&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42511","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42511"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42511\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42514,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42511\/revisions\/42514"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42512"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42511"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42511"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42511"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}