{"id":42468,"date":"2024-10-01T07:28:10","date_gmt":"2024-10-01T07:28:10","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42468"},"modified":"2024-10-01T21:31:13","modified_gmt":"2024-10-01T21:31:13","slug":"borislav-grgin-odgovor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42468","title":{"rendered":"Borislav Grgin: Odgovor"},"content":{"rendered":"\n

Na portalu historiografija.hr<\/em>, u rubrici osvrti, prikazi i polemike, objavljen je op\u0161iran tekst izvjesnog Petra Timotijevi\u0107a iz Srbije od \u010dak 27 stranica o mojoj sada ve\u0107 davnoj knjizi. Autor me optu\u017euje za plagijat prijevodom u knjizi Rumunjske zemlje u srednjem i ranom novom vijeku<\/em>, FF Press: Zagreb 2006., i to iz knjige pod uredni\u0161tvom Kurta Treptowa A History of Romania<\/em>, Ia\u015fi: The Center for Romanian Studies, The Romanian Cultural Foundation, 1996. Ukratko, autor navodi da doti\u010dnu knjigu nisam citirao u popisu literature, da za ilustracije i karte u knjizi tako\u0111er nije navedeno podrijetlo iz iste te da sam ekstenzivno koristio tekst spomenute knjige. Ne poznajem spomenutoga gospodina, ne znam tko je on ni \u010dime se u \u017eivotu bavi. Njegovo ime nigdje nisam na\u0161ao me\u0111u povjesni\u010darima. No o\u010dito si je dao velikoga truda da bi sastavio ovako op\u0161iran i detaljan tekst, pro\u0161irio ga neformalnim kanalima u stru\u010dnoj zajednici diljem podru\u010dja biv\u0161e dr\u017eave, da bi kona\u010dno osvanuo i na ovom portalu. U njegove eventualne motive ne bih ulazio jer ih ne znam.<\/p>\n\n\n\n

Prije bilo \u010dega drugoga, imam potrebu naglasiti da za sve propuste i slabosti u mojoj knjizi preuzimam potpunu odgovornost i jedini sam krivac. Za sve to se najdublje ispri\u010davam svim \u010ditateljima, a posebice kolegama\/kolegicama studentima, profesorima i znanstvenicima.<\/p>\n\n\n\n

Na primjedbe, kritike i implicitne optu\u017ebe odgovaram na sljede\u0107i na\u010din:<\/p>\n\n\n\n

1) Zaista nisam citirao Treptowa u popisu literature. Rije\u010d je o velikom propustu kojega priznajem i koji je isklju\u010divo moja krivica. Ni sam nisam mogao vjerovati kada sam zavirio, nakon dugo vremena, u svoju knjigu. Kako je do toga do\u0161lo danas vi\u0161e zaista ne znam. Jesam li ga u brzini fini\u0161iranja knjige zaboravio uvrstiti? Mogu\u0107e je, ali to ne mogu provjeriti jer nakon toliko godina nemam vi\u0161e u kompjutoru i na diskovima rukopis moje knjige. Mo\u017eda je u procesu pripreme i tiska do\u0161lo do kakve gre\u0161ke, tko zna? No propust je velik i opravdano baca sjenu na cijelu knjigu. Znam i svjestan sam da naknadna obja\u0161njavanja i uvjeravanja te\u0161ko mogu nekoga razuvjeriti kada je ne\u0161to negativno ve\u0107 izre\u010deno. No ipak bih kolegama povjesni\u010darima i studentima koji me dobro poznaju postavio jedno pitanje. Zar zaista netko od vas misli da bih s 41 godinom \u017eivota tada, sa zvanjem izvanrednog profesora i polo\u017eajem pro\u010delnika odsjeka u to vrijeme bio toliko glup, zlonamjeran, naivan i pokvaren da bih namjerno izbjegao citirati, na \u0161to upozoravam studente ve\u0107 na prvom semestru? Tko to i dalje nakon ovoga misli ima jako lo\u0161e mi\u0161ljenje o meni i ne pozna me dobro.<\/p>\n\n\n\n

2) U vezi s ilustracijama i kartama: \u010dinjenica da je velik broj njih jednak i u knjizi Treptowa. Znam i svjestan sam da naknadna obja\u0161njavanja i uvjeravanja te\u0161ko mogu nekoga razuvjeriti kada je ne\u0161to negativno ve\u0107 izre\u010deno. No u ve\u0107ini radi se o ilustracijama iz rumunjske povijesti koje su bile lako dostupne na internetu, a u ono vrijeme, prije 18 godina, bilo ih je i daleko lak\u0161e izravno \u201eskidati\u201c negoli danas kada je glavnina za\u0161ti\u0107ena razli\u010ditim autorskim pravima. Tako da su upravo s interneta uglavnom i preuzimane. Nisu se navodili izvori, jer bi to grafi\u010dki i vizualno na negativan na\u010din utjecalo na preglednost knjige i ote\u017ealo njezino slaganje u predvi\u0111enom formatu i obliku, dakle iz \u010disto prakti\u010dnih razloga. Jo\u0161 jedna gre\u0161ka i propust, poglavito moji naravno. Trebao sam o\u010dito inzistirati da se, unato\u010d svemu, fotografije i karte detaljno opreme navo\u0111enjima odakle su sve preuzete.<\/p>\n\n\n\n

3) Tekstualni dio sigurno se u zna\u010dajnoj mjeri oslanja i na Treptowa. Dva su glavna razloga tomu. Od tada dostupne mi literature op\u0107eg, preglednoga tipa navedena je knjiga bila najnovija, pojednostavljena za \u0161iroku publiku i koncepcijski najbli\u017ea. Ostala navedena literatura na mojem popisu bila je, na\u017ealost, zna\u010dajnim dijelom koncepcijski i sadr\u017eajno ve\u0107 tada beznadno zastarjela te nije bila od ve\u0107e koristi pri pisanju. Jesam li u tom oslanjanju na Treptowa pretjerao neka procjene \u010ditatelji, vjerojatno jesam, a za to jedino ja snosim isklju\u010divu odgovornost. No upozoravam i da velik dio onoga \u0161to se mo\u017ee na\u0107i u obje knjige predstavlja common knowledge<\/em>, odnosno bazi\u010dne informacije koje se mogu na\u0107i u svakoj knjizi i kod svakog specijalista koji pi\u0161e o rumunjskoj predmodernoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n

Tu se doti\u010demo i vrlo bitnoga pitanja konteksta nastanka knjige, a to je 2006. godina. Poseban problem tada mi je predstavljala dostupnost relevantne, kvalitetne literature, dok je danas zahvaljuju\u0107i blagodatima me\u0111umre\u017eja situacija i u tom pogledu znatno bolja. Danas, nakon gotovo dva desetlje\u0107a, mnogo je vi\u0161e solidnih monografija, metodolo\u0161ki modernije sastavljenih, tako da i Treptowljeva i moja knjiga kraj njih danas i same djeluju beznadno zastarjelo, \u010dega sam potpuno svjestan. Vrlo bitni su tip (vrsta), namjena i ciljana publika moje knjige. Ona je tada pisana kao stru\u010dno-popularna, s prvenstvenom namjerom pru\u017eanja prvih kredibilnih informacija o predmodernoj rumunjskoj povijesti \u0161iroj hrvatskoj \u010ditala\u010dkoj publici te kao priru\u010dnik i ispomo\u0107 studentima koji su slu\u0161ali i slu\u0161aju moj istoimeni izborni kolegij na FF u Zagrebu, ili koje op\u0107enito zanima taj dio povijesti. Mislim da je u tom pogledu itekako ispunila svrhu. Ovo nije znanstvena knjiga, ne sadr\u017ei kriti\u010dki aparat, bazirana je na sekundarnoj literaturi koja se sumarno navodi na kraju i nije izvorno djelo u u\u017eem smislu rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n

Iako nije relevantno za samu knjigu i za argumentaciju, osje\u0107am potrebu izre\u0107i jo\u0161 ne\u0161to. Te godine radio sam pod velikim pritiskom rokova koje sam si sam nametnuo, pa odatle i svi ovi propusti. Opet sam jedino ja za sve to odgovoran, jer mi sav taj posao u biti nije uop\u0107e bio nu\u017ean, s obzirom da sam uvjete za napredovanje u redovitoga profesora i bez toga ve\u0107 imao. Bio sam zamjenik te od jeseni 2006. pro\u010delnik odsjeka u vrijeme kada je, da podsjetim one koji ne znaju ili su zaboravili, odsjek prelazio na bolonjski sustav i \u201evozio\u201c po starom i novom programu paralelno, uz administrativne du\u017enosti odr\u017eavao sam dvostruku nastavu, u Zagrebu i u Splitu na na\u0161em tada dislociranom studiju, bio sam glavni i odgovorni urednik Radova Zavoda za hrvatsku povijest<\/em> tih godina (vratio mu redovitost izla\u017eenja i a1 kategoriju), itd. \u017delio sam pod svaku cijenu da studente koji \u0107e \u201eRumunje\u201c slu\u0161ati po novom programu na vrijeme u zimskom semestru 2006\/2007 do\u010deka priru\u010dnik. U tomu sam ipak u zadnji \u010das uspio, ali danas nakon 18 godina pla\u0107am cijenu svih propusta, aljkavosti, brzine i povr\u0161nosti. Bolje bi bilo da sam si za rad ostavio jo\u0161 godinu dana vremena, ali to je sada naknadna pamet. Moram napomenuti da je ovaj izborni kolegij ve\u0107 preko dva desetlje\u0107a do sada upoznao s rumunjskom predmodernom povije\u0161\u0107u vi\u0161e stotina na\u0161ih biv\u0161ih i sada\u0161njih studenata. Nikada nisam imao problema s popunjavanjem kvote od 30 slu\u0161a\u010da, uspjeh u kolegiju prosje\u010dno je visok, kao i moje ocjene u studentskim anketama od kada se provode. A sve to mi je i velika osobna satisfakcija. Mo\u017eda sve ovo navedeno nije puno, ali \u010dovjeka veseli.<\/p>\n\n\n\n

I na kraju copy-paste (valjda nije autoplagijat) re\u010denoga na po\u010detku. Imam potrebu naglasiti da za sve propuste i slabosti u mojoj knjizi preuzimam potpunu odgovornost i jedini sam krivac. Za sve to najdublje se ispri\u010davam svim \u010ditateljima, a posebice kolegama\/kolegicama studentima, profesorima i znanstvenicima.<\/p>\n\n\n\n

Borislav Grgin<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u osvrtima, raspravama i polemikama. Svoje kriti\u010dke osvrte, reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-42468","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":42468,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":42468,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":42468,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":42468,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":42468,"position":4},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":42468,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42468","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42468"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42468\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42494,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42468\/revisions\/42494"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42468"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42468"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42468"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}