{"id":42460,"date":"2024-09-30T17:12:00","date_gmt":"2024-09-30T17:12:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42460"},"modified":"2024-09-30T18:03:39","modified_gmt":"2024-09-30T18:03:39","slug":"hazu-predstavljanje-dvaju-kapitalnih-djela-iz-hrvatske-povijesti-medicine-umijece-medicinskih-mjerenja-santorija-santorija-te-pravila-o-medicini-cvrstih-dijelova-dure-baglivija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42460","title":{"rendered":"HAZU: Predstavljanje dvaju kapitalnih djela iz hrvatske povijesti medicine: Umije\u0107e medicinskih mjerenja Santorija Santorija te Pravila o medicini \u010dvrstih dijelova \u0110ure Baglivija"},"content":{"rendered":"\n<p>U petak 4. listopada 2024. u 13 sati u Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14 u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dvaju kapitalnih djela iz hrvatske povijesti medicine: <em>Umije\u0107e medicinskih mjerenja \/ De medicina statica<\/em> (Venecija, 1614) Santorija Santorija (1561 \u2013 1636) te <em>Pravila o medicini \u010dvrstih dijelova \/ Canones de medicina solidorum <\/em>(Leiden, 1707) \u0110ure Baglivija (1668 \u2013 1707). Na predstavljanju \u0107e govoriti akademkinja Vida Demarin, dr. sc. \u017deljko Dugac, prof. dr. sc. Nata\u0161a \u0160tefanec, prof. dr. sc. Zrinka Bla\u017eevi\u0107, prof. dr. sc. Alemka Markoti\u0107 i An\u0111a Rai\u010d.<\/p>\n\n\n\n<p>Te dvije znanstvene rasprave nastale su na tragu hipokratsko-galenovska u\u010denja o tzv. \u0161est neprirodnih stvari (<em>sex res non naturales<\/em>) koje je bilo temeljem predmoderne dijetetike. Sukladno s idejom da se zdravlje tijela i uma mo\u017ee o\u010duvati pravilnom regulacijom na\u010dina \u017eivota Santorio Santorio razradio je ijatrofizikalnu koncepciju zdravlja i osna\u017eio je eksperimentalnim rezultatima vaganja osjetnog i neosjetnog isparavanja, a njegov komentator \u0110uro Baglivi dopunio ga je stotinjak godina kasnije solidarno-fibrilarnom teorijom ravnote\u017ee izme\u0111u \u010dvrstih tvari i tjelesnih teku\u0107ina.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Izdanja su nastala u sklopu znanstvenoga projekta <em>Hrvatska znanstvena i filozofska ba\u0161tina: transferi i aproprijacije znanja od srednjeg vijeka do dvadesetog stolje\u0107a u europskom kontekstu<\/em> koji je izme\u0111u 2017. i 2021. godine vodio dr. sc. \u017deljko Dugac, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Odsjeku za filozofiju znanosti pri Zavodu za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Oba je djela s latinskoga prevela i komentarima popratila sudionica projekta prof. dr. sc. Zrinka Bla\u017eevi\u0107 s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<p><br>Hrvatsko-slovensko-talijanski prijevod djela <em>Umije\u0107e medicinskih mjerenja \/ De medicina statica Santorija Santorija<\/em> objavljen je 2024. godine u suizdanju Centra za povijesna istra\u017eivanja iz Rovinja, In\u0161tituta IRRIS za raziskave, razvoj in strategije dru\u017ebe, kulture in okolja iz Kopra, Centra za istra\u017eivanja povijesti stanovni\u0161tva sjevernog Jadrana Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Jurja Dobrile iz Pule i Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Svrha tog trojezi\u010dnog prijevoda je upoznavanje \u0161ire znanstvene zajednice sa Santorijevim kanonskim medicinskim djelom koje se smatra, zahvaljuju\u0107i autorovu podrijetlu i znanstvenoj formaciji, integralnim dijelom ranonovovjekovne talijanske, hrvatske i slovenske intelektualne kulture. Kao jedan od prvih promicatelja kvantitativnih metoda u medicini, Santorio u toj knjizi razra\u0111uje slo\u017eenu ijatrofizikalnu koncepciju zdravlja i razmatra ideju metabolizma tvari. Prijevod s latinskoga na slovenski potpisuje dr. sc. Darja Miheli\u010d, dok je talijanski prijevod priredio Matija Drandi\u0107. Kako bi se osvijetlili status, funkcije i zna\u010denje Santorijeve medicinsko-znanstvene koncepcije u okviru ranonovovjekovne episteme, izdanje je popra\u0107eno trojezi\u010dnom uvodnom studijom koju je napisala Marta Jurkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Latinsko-hrvatsko izdanje djela \u0110ure Baglivija <em>Pravila o medicini \u010dvrstih dijelova \/ Canones de medicina solidorum <\/em>objavljeno je u izdanju Medicinske naklade 2022. godine. Kao predlo\u017eak za hrvatski prijevod poslu\u017eilo je lajdensko izdanje Baglivijeve knjige iz 1707. godine koje osim 60 higijensko-dijetetskih pravila sadr\u017ei tri epistolarne rasprave, koje je autor uputio lajdenskom lije\u010dniku i botani\u010daru Peteru Hottonu (1648 \u2013 1709). U prvoj raspravi Baglivi donosi va\u017ene obavijesti i vlastita zapa\u017eanja o seriji jakih potresa koji su izme\u0111u 1703. i 1705. godine pogodili Apeninski poluotok. U fokusu druge rasprave je Baglivijeva obrana kontroverzne teorije o titranju tvrde mo\u017edane ovojnice. Naposljetku, u tre\u0107oj raspravi Baglivi iznosi rezultate vlastitih geolo\u0161kih opa\u017eanja i istra\u017eivanja konceptualno uobli\u010denih u analogiji makrokozmosa i mikrokozmosa. Izdanje je popra\u0107eno uvodnom studijom Zrinke Bla\u017eevi\u0107 u kojoj je analizirana epistemolo\u0161ka struktura, status i recepcija Baglivijeve medicinske teorije u okviru osamnaestostoljetne fibrilarne medicine.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hazu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"l343bmJliI\"><a href=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/predstavljanje-dvaju-kapitalnih-djela-iz-hrvatske-povijesti-medicine-umijece-medicinskih-mjerenja-santorija-santorija-te-pravila-o-medicini-cvrstih-dijelova-dure-baglivija\/\">Predstavljanje dvaju kapitalnih djela iz hrvatske povijesti medicine: Umije\u0107e medicinskih mjerenja Santorija Santorija te Pravila o medicini \u010dvrstih dijelova  \u0110ure Baglivija<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Predstavljanje dvaju kapitalnih djela iz hrvatske povijesti medicine: Umije\u0107e medicinskih mjerenja Santorija Santorija te Pravila o medicini \u010dvrstih dijelova  \u0110ure Baglivija&#8221; &#8212; HAZU\" src=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/predstavljanje-dvaju-kapitalnih-djela-iz-hrvatske-povijesti-medicine-umijece-medicinskih-mjerenja-santorija-santorija-te-pravila-o-medicini-cvrstih-dijelova-dure-baglivija\/embed\/#?secret=l343bmJliI\" data-secret=\"l343bmJliI\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":42461,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-42460","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/med-naklada-promocija-2024.jpg?fit=883%2C791&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42460","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42460"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42460\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42462,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42460\/revisions\/42462"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42461"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42460"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42460"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42460"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}