{"id":42460,"date":"2024-09-30T17:12:00","date_gmt":"2024-09-30T17:12:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42460"},"modified":"2024-09-30T18:03:39","modified_gmt":"2024-09-30T18:03:39","slug":"hazu-predstavljanje-dvaju-kapitalnih-djela-iz-hrvatske-povijesti-medicine-umijece-medicinskih-mjerenja-santorija-santorija-te-pravila-o-medicini-cvrstih-dijelova-dure-baglivija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42460","title":{"rendered":"HAZU: Predstavljanje dvaju kapitalnih djela iz hrvatske povijesti medicine: Umije\u0107e medicinskih mjerenja Santorija Santorija te Pravila o medicini \u010dvrstih dijelova \u0110ure Baglivija"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U petak 4. listopada 2024. u 13 sati u Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14 u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dvaju kapitalnih djela iz hrvatske povijesti medicine: <em>Umije\u0107e medicinskih mjerenja \/ De medicina statica<\/em> (Venecija, 1614) Santorija Santorija (1561 \u2013 1636) te <em>Pravila o medicini \u010dvrstih dijelova \/ Canones de medicina solidorum <\/em>(Leiden, 1707) \u0110ure Baglivija (1668 \u2013 1707). Na predstavljanju \u0107e govoriti akademkinja Vida Demarin, dr. sc. \u017deljko Dugac, prof. dr. sc. Nata\u0161a \u0160tefanec, prof. dr. sc. Zrinka Bla\u017eevi\u0107, prof. dr. sc. Alemka Markoti\u0107 i An\u0111a Rai\u010d.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Te dvije znanstvene rasprave nastale su na tragu hipokratsko-galenovska u\u010denja o tzv. \u0161est neprirodnih stvari (<em>sex res non naturales<\/em>) koje je bilo temeljem predmoderne dijetetike. Sukladno s idejom da se zdravlje tijela i uma mo\u017ee o\u010duvati pravilnom regulacijom na\u010dina \u017eivota Santorio Santorio razradio je ijatrofizikalnu koncepciju zdravlja i osna\u017eio je eksperimentalnim rezultatima vaganja osjetnog i neosjetnog isparavanja, a njegov komentator \u0110uro Baglivi dopunio ga je stotinjak godina kasnije solidarno-fibrilarnom teorijom ravnote\u017ee izme\u0111u \u010dvrstih tvari i tjelesnih teku\u0107ina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><br>Izdanja su nastala u sklopu znanstvenoga projekta <em>Hrvatska znanstvena i filozofska ba\u0161tina: transferi i aproprijacije znanja od srednjeg vijeka do dvadesetog stolje\u0107a u europskom kontekstu<\/em> koji je izme\u0111u 2017. i 2021. godine vodio dr. sc. \u017deljko Dugac, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Odsjeku za filozofiju znanosti pri Zavodu za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Oba je djela s latinskoga prevela i komentarima popratila sudionica projekta prof. dr. sc. Zrinka Bla\u017eevi\u0107 s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><br>Hrvatsko-slovensko-talijanski prijevod djela <em>Umije\u0107e medicinskih mjerenja \/ De medicina statica Santorija Santorija<\/em> objavljen je 2024. godine u suizdanju Centra za povijesna istra\u017eivanja iz Rovinja, In\u0161tituta IRRIS za raziskave, razvoj in strategije dru\u017ebe, kulture in okolja iz Kopra, Centra za istra\u017eivanja povijesti stanovni\u0161tva sjevernog Jadrana Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Jurja Dobrile iz Pule i Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Svrha tog trojezi\u010dnog prijevoda je upoznavanje \u0161ire znanstvene zajednice sa Santorijevim kanonskim medicinskim djelom koje se smatra, zahvaljuju\u0107i autorovu podrijetlu i znanstvenoj formaciji, integralnim dijelom ranonovovjekovne talijanske, hrvatske i slovenske intelektualne kulture. Kao jedan od prvih promicatelja kvantitativnih metoda u medicini, Santorio u toj knjizi razra\u0111uje slo\u017eenu ijatrofizikalnu koncepciju zdravlja i razmatra ideju metabolizma tvari. Prijevod s latinskoga na slovenski potpisuje dr. sc. Darja Miheli\u010d, dok je talijanski prijevod priredio Matija Drandi\u0107. Kako bi se osvijetlili status, funkcije i zna\u010denje Santorijeve medicinsko-znanstvene koncepcije u okviru ranonovovjekovne episteme, izdanje je popra\u0107eno trojezi\u010dnom uvodnom studijom koju je napisala Marta Jurkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Latinsko-hrvatsko izdanje djela \u0110ure Baglivija <em>Pravila o medicini \u010dvrstih dijelova \/ Canones de medicina solidorum <\/em>objavljeno je u izdanju Medicinske naklade 2022. godine. Kao predlo\u017eak za hrvatski prijevod poslu\u017eilo je lajdensko izdanje Baglivijeve knjige iz 1707. godine koje osim 60 higijensko-dijetetskih pravila sadr\u017ei tri epistolarne rasprave, koje je autor uputio lajdenskom lije\u010dniku i botani\u010daru Peteru Hottonu (1648 \u2013 1709). U prvoj raspravi Baglivi donosi va\u017ene obavijesti i vlastita zapa\u017eanja o seriji jakih potresa koji su izme\u0111u 1703. i 1705. godine pogodili Apeninski poluotok. U fokusu druge rasprave je Baglivijeva obrana kontroverzne teorije o titranju tvrde mo\u017edane ovojnice. Naposljetku, u tre\u0107oj raspravi Baglivi iznosi rezultate vlastitih geolo\u0161kih opa\u017eanja i istra\u017eivanja konceptualno uobli\u010denih u analogiji makrokozmosa i mikrokozmosa. Izdanje je popra\u0107eno uvodnom studijom Zrinke Bla\u017eevi\u0107 u kojoj je analizirana epistemolo\u0161ka struktura, status i recepcija Baglivijeve medicinske teorije u okviru osamnaestostoljetne fibrilarne medicine.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hazu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"l343bmJliI\"><a href=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/predstavljanje-dvaju-kapitalnih-djela-iz-hrvatske-povijesti-medicine-umijece-medicinskih-mjerenja-santorija-santorija-te-pravila-o-medicini-cvrstih-dijelova-dure-baglivija\/\">Predstavljanje dvaju kapitalnih djela iz hrvatske povijesti medicine: Umije\u0107e medicinskih mjerenja Santorija Santorija te Pravila o medicini \u010dvrstih dijelova  \u0110ure Baglivija<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Predstavljanje dvaju kapitalnih djela iz hrvatske povijesti medicine: Umije\u0107e medicinskih mjerenja Santorija Santorija te Pravila o medicini \u010dvrstih dijelova  \u0110ure Baglivija&#8221; &#8212; HAZU\" src=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/events\/predstavljanje-dvaju-kapitalnih-djela-iz-hrvatske-povijesti-medicine-umijece-medicinskih-mjerenja-santorija-santorija-te-pravila-o-medicini-cvrstih-dijelova-dure-baglivija\/embed\/#?secret=l343bmJliI\" data-secret=\"l343bmJliI\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":42461,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-42460","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/med-naklada-promocija-2024.jpg?fit=883%2C791&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55276,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55276","url_meta":{"origin":42460,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige prof. dr. sc. Vinka Grubi\u0161i\u0107a \u201eEmigrantska pisma\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska matica iseljenika i Ogranak Matice hrvatske iz Skradina imaju \u010dast pozvati Vas na sve\u010dano predstavljanje knjige autora prof. dr. sc. Vinka Grubi\u0161i\u0107a pod naslovom \u201eEmigrantska pisma\u201c. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 16. rujna 2026., s po\u010detkom u 12 sati, u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radi\u0107a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":42460,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54683,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54683","url_meta":{"origin":42460,"position":2},"title":"Dani Kule 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dani Kule 2026. odr\u017eat \u0107e se 24.7.-26.7.2026. u Kuli Jankovi\u0107a u Islamu Gr\u010dkom. Program zapo\u010dinje u petak \u0161ahovskim turnirom za mlade Kralj, dama, Kula! posve\u0107enim fizi\u010daru dr. sc. Uro\u0161u Desnici. Turnir i ove godine ima nagradni fond za najuspje\u0161nije \u0161ahiste, a natjecati se mogu svi mla\u0111i od 20 godina koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/program2026.jpg?fit=640%2C452&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55654","url_meta":{"origin":42460,"position":3},"title":"Vlatko Smiljani\u0107, &#8220;Singulare ingenium. Mirko Danijel Bogdani\u0107 1760. \u2013 1802. \u017divot, djelo, vrijeme&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U zajedni\u010dkom izdanju Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Ogranka Matice hrvatske u Virovitici objavljena je monografija doc. dr. sc. Vlatka Smiljani\u0107a Singulare ingenium. Mirko Danijel Bogdani\u0107 1760. \u2013 1802. \u017divot, djelo, vrijeme. Knjiga donosi prvu cjelovitu znanstveno-kriti\u010dku biografiju Mirka Danijela Bogdani\u0107a, hrvatskoga matemati\u010dara, astronoma, geodeta, kartografa, povjesni\u010dara i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Bogdanic.png?fit=413%2C516&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":42460,"position":4},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55404,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55404","url_meta":{"origin":42460,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Rade Ba\u0161i\u0107a &#8220;Tinj i Bubnjane u srednjem vijeku&#8221; u Biogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Ogranak Matice hrvatske u Zadru predstavlja knjigu Rade Ba\u0161i\u0107a: Tinj i Bubnjane u srednjem vijeku, u subotu 26. rujna 2026. godine. Program zapo\u010dinje kratkim okupljanjem kod crkve sv. Ivana Krstitelja u Tinju, u 18:00. Predstavljanje knjige odr\u017eat \u0107e se u Poduzetni\u010dkom inkubatoru u Biogradu na Moru, Bukova\u010dka ulica 23, s\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-7-scaled.png?fit=811%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-7-scaled.png?fit=811%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-7-scaled.png?fit=811%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/slika-7-scaled.png?fit=811%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42460","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42460"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42460\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42462,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42460\/revisions\/42462"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42461"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42460"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42460"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42460"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}