Povjesni\u010dari i kulturna ba\u0161tina<\/strong><\/p>\n <\/p>\n
Moderatorica: Nata\u0161a \u0160tefanec<\/p>\n
<\/p>\n
Sudjeluju: Goran Ar\u010dabi\u0107, Darko Babi\u0107, Franko \u0106ori\u0107, Sanja Lon\u010dar, Sanjin Miheli\u0107, Ivana Mileti\u0107 \u010cak\u0161iran, Tajana Ple\u0161e<\/p>\n
<\/p>\n
\n <\/p>\n
Povjesni\u010dari su danas naveliko prisutni u medijskoj pri\u010di o povijesti 20. stolje\u0107a. Dodu\u0161e, pre\u010desto je manje bitno \u0161to se govori od etikete koju se nosi, ili tabora kojem se, naizgled, pripada. S druge strane, izlozi turisti\u010dkih agencija u Europi i svijetu, ali i bezbrojni prilozi i video-uradci turisti\u010dkog predznaka, ve\u0107 15-20 godina izvikuju ode, uz poneku kritiku, hrvatskoj kulturnoj i prirodnoj ba\u0161tini, a EU osigurava milijune u fondovima za njezino odr\u017eavanje i obnovu. U toj medijskoj pri\u010di o ba\u0161tini povjesni\u010dara je malo, bilo da ih nikada nije pretjerano bilo, ili da su se usput negdje izgubili.<\/p>\n
Stru\u010dni ispit za turisti\u010dkog vodi\u010da pola\u017ee se nakon te\u010daja na licenciranim u\u010dili\u0161tima, bez institucionalne suradnje s brojnim studijima povijesti u zemlji. Diploma povjesni\u010dara, \u010dak i ona doktora znanosti, nije dovoljna da profesor svoje u\u010denike ili studente legalno provede nekim hrvatskim gradom.<\/p>\n
Prijavljivanje kompleksnih projekata u kulturi \u010desto vode razvojne agencije i (konzultantske) tvrtke u kojima profesionalni povjesni\u010dari malo sura\u0111uju, dijelom zato \u0161to nemaju potrebna znanja, a dijelom zato \u0161to se smatra da je za prijavu projekta u kulturi dovoljna ‘pri\u010da’ koja se bez problema mo\u017ee ekstrahirati iz osnovne povijesne literature. \u010cini se da su se povjesni\u010dari, kao struka, razveli od ba\u0161tine.<\/p>\n
Kome u pri\u010di o ba\u0161tini oni uop\u0107e trebaju i postoje li mehanizmi kojima bi povjesni\u010dar (opet) mogao postati upotrebljiv? Ima li smisla istra\u017eiva\u010dka znanja koja povjesni\u010dar stje\u010de posredovati samo na tradicionalan na\u010din, kroz znanstvenu i nastavnu djelatnost, ili bi se ta znanja mogla sustavno prilago\u0111avati i upotrebljavati u revitalizaciji i popularizaciji ba\u0161tine, u stvaranju kulturnih i turisti\u010dkih ‘proizvoda’, napokon, u povezivanju \u0161kolskih programa povijesti s ba\u0161tinom oko nas? Smatraju li sami povjesni\u010dari takvu ideju mrskom i nepotrebnom, \u010dak i profanacijom struke, ili jednostavno nemaju odgovaraju\u0107i sustav kroz koji bi stekli kvalifikacije, uvide i stru\u010dne mre\u017ee za takvu upotrebu svojih znanja? Slu\u017ei li kulturna ponuda samo za turisti\u010dki (ekonomski) profit ili bi trebala i prosvje\u0107ivati dru\u0161tvo, u najplemenitijem zna\u010denju te rije\u010di? Ako da, treba li ‘pri\u010du’ u pozadini kulturne ponude istra\u017eiti i oblikovati kompleksnije nego \u0161to se to naj\u010de\u0161\u0107e radi u Hrvatskoj, i to u istinski interdisciplinarnoj suradnji niza struka?<\/p>\n
Razmi\u0161ljanja o odnosu povjesni\u010dara, srodnih struka i ba\u0161tine te o njihovom potencijalnom ja\u010dem uklju\u010divanju u diskurs o ba\u0161tini iznijet \u0107e predstavnici nekoliko relevantnih struka. Nakon kratkih uvodnih teza sudionika slijedi rasprava.<\/p>\n
<\/p>\n
Mr. sc. Goran Ar\u010dabi\u0107 <\/strong>vi\u0161i je kustos u Muzeju grada Zagreba gdje radi od 2004. godine. Diplomirao je povijest i hrvatski jezik i knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje trenutno dovr\u0161ava disertaciju iz povijesti. Kao istra\u017eiva\u010da ponajprije ga zanima industrijsko naslije\u0111e, ekonomska i socijalna povijesti 19. i 20. stolje\u0107a i povijesti rada, o \u010demu je objavio i monografiju. Autor je vi\u0161e studijskih izlo\u017ebi, od kojih se posljednjih godina u javnosti posebno isti\u010du izlo\u017ebe o industrijskoj ba\u0161tini i njegova promi\u0161ljanja o problematici prezentacije i upotrebe te ba\u0161tine, \u0161to je podru\u010dje koje je u razvijenim zemljama vrlo prisutno u javnom diskursu, arhitekturi i urbanisti\u010dkom planiranju. Vodio je vi\u0161egodi\u0161nji istra\u017eiva\u010dki i izlo\u017ebeni projekt u MGZ, “Zagreba\u010dka industrijska ba\u0161tina: povijest, stanje, perspektive”, koji je rezultirao s tri velike izlo\u017ebe (2010., 2012., 2017.), koje su pokrile razdoblje od 1862. do 1952. godine.<\/p>\n <\/p>\n
Doc. dr. sc. Darko Babi\u0107 <\/strong>je muzeolog zaposlen na Katedri za muzeologiju Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Koristio je niz stipendija za usavr\u0161avanje u inozemstvu, posebno na Sveu\u010dili\u0161tu u Barceloni. Doktorirao je na temu “Koncept upravljanja ba\u0161tinom unutar teorijskog okvira informacijskih i komunikacijskih znanosti: ba\u0161tinska pismenost”. Razradio je i uveo novi kolegij Interpretacija ba\u0161tine (od 2011), a izvodi kolegije Upravljanje ba\u0161tinom, Marketing ba\u0161tine, Ba\u0161tina i razvoj i Interpretacija ba\u0161tine. Predsjednik je (od 2014) Hrvatskog komiteta ICOM-a. Aktualni je predsjednik (od 2016.) International Committee for the Training of Personnel<\/em> (ICTOP) pri ICOM-u, koji savjetuje institucije koje provode muzejske\/ba\u0161tinske obrazovne programe. \u010clan je savjetodavnog odbora Europske asocijacije za interpretaciju ba\u0161tine te muzejski savjetnik Europskog Muzejskog Foruma. \u010clan je ure\u0111iva\u010dkog odbora i\/ili recenzent niza va\u017enih europskih muzeolo\u0161kih \u010dasopisa. Aktivno sudjeluje u nizu me\u0111unarodnih i nacionalnih projekata, povremeni je autor muzeolo\u0161kih koncepcija, te redoviti recenzent i savjetnik ba\u0161tinskih projekata u Europi i Hrvatskoj.<\/p>\n\u00a0<\/strong><\/p>\nDoc. dr. sc. Franko \u0106ori\u0107<\/strong> od 2004. godine zaposlen je na Katedri za za\u0161titu kulturne ba\u0161tine Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je na temama iz za\u0161tite povijesnih spomenika. Dr\u017ei nastavu iz predmeta Za\u0161tita spomenika kulture, Povijest i teorija konzervacije u Europi u XIX. i XX. stolje\u0107u, Povijest i teorija konzervacije u Hrvatskoj u XIX. i XX. stolje\u0107u. Od projekata izdvaja se rad na projektu Zlatka Juri\u0107a “Povijest za\u0161tite kulturne ba\u0161tine u Hrvatskoj u XIX. i XX. stolje\u0107u”. Koristio je razne stipendije za rad i usavr\u0161avanje u inozemstvu.\u00a0 Od 2009. godine \u010dlan je njema\u010dke Radne skupine za teoriju i poduku za\u0161tite spomenika (Arbeitskreis Theorie und Lehre der Denkmalpflege<\/em>). Kad je u pitanju ba\u0161tina, va\u017ena podru\u010dja interesa su mu povijest i teorija za\u0161tite spomenika u Hrvatskoj u 19. i prvoj polovini 20. stolje\u0107a te suvremena konzervatorska teorija i praksa.<\/p>\n\u00a0<\/strong><\/p>\nMr. sc. Sanjin Miheli\u0107<\/strong> dugogodi\u0161nji je kustos, a sada i ravnatelj Arheolo\u0161kog muzeja u Zagrebu. Po obrazovanju arheolog i hispanist, magistrirao je javnu arheologiju (Public Archaeology<\/em>) na Institute of Archaeology of the University College London<\/em> s temom Arheologija u turizmu i obrazovanju u Hrvatskoj: stanje i mogu\u0107nosti. Posebno je zna\u010dajan njegov interes za povezivanje arheologije i turizma. Osim brojnim atraktivnim izlo\u017ebama, seminarima i predavanjima, taj je rad rezultirao i knjigom ”Arheologija i turizam u Hrvatskoj”, uz istoimenu izlo\u017ebu. Knjiga je pravi izvor ideja i priru\u010dnik za pripremu programa koji objedinjuju arheologiju i turizam. Objavio je i knjigu Put Neandertalca, tako\u0111er uz prate\u0107u izlo\u017ebu, a poznata mu je i izlo\u017eba Arheologija i turizam u Hrvatskoj. Sudjelovao je u brojnim terenskim istra\u017eivanjima i kampanjama koje su uklju\u010divale arheolo\u0161ke, konzervatorske i restauratorske zahvate diljem Hrvatske . Izuzetno je anga\u017eiran na promociji\u00a0 turisti\u010dkog potencijala hrvatske kulturne ba\u0161tine, u sferi kulturnog turizma i arheolo\u0161kog turizma, kojeg \u017eeli pribli\u017eiti boljim primjerima talijanske i gr\u010dke prakse koji povezuju sferu prezentacije, o\u010duvanja I za\u0161tite ba\u0161tine. Dobitnik je nagrade Josip Brun\u0161mid.<\/p>\n\u00a0<\/strong><\/p>\nIvana Mileti\u0107 \u010cak\u0161iran<\/strong> diplomirani je arheolog i povjesni\u010dar. Od 2007. pro\u010delnica je Konzervatorskog odjela u Sisku, Ministarstva kulture za podru\u010dje Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije. Bavi se promocijom, za\u0161titom i o\u010duvanjem bogate kulturne ba\u0161tine Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije. Inicijator je brojnih aktivnosti, okruglih stolova, predavanja, izlo\u017ebi na teme ba\u0161tine toga kraja. Vodila je i organizirala brojne projekte o\u010duvanja ba\u0161tine. Izdvajamo projekt “Put kulture \u017eeljeza Siska i Banovine” (iz \u010dega dovr\u0161ava i doktorsku disertaciju) te iznimno uspje\u0161nu manifestaciju “Dani industrijske ba\u0161tine grada Siska”. Provodi i poznatu me\u0111unarodnu manifestaciju “Dani europske ba\u0161tine” u Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji. Izme\u0111u ostaloga, inicirala je plodnu suradnju s gradskom upravom grada Gline \u010diji je glavni cilj realizacija modernog muzeja i referentnog centra za istra\u017eivanje vojne krajine u Glini. U tu se inicijativu od 2013. do danas uklju\u010dilo desetak znanstvenih i sveu\u010dili\u0161nih institucija iz Hrvatske. Rezultirala je osnivanjem udruge gra\u0111ana Dru\u0161tvo Terra banalis<\/em> koje kroz izlo\u017ebe i serije predavanja promovira ba\u0161tinu toga kraja te koordinira i stru\u010dne aktivnosti na projektu muzeja vojne krajine.<\/p>\n\u00a0<\/strong><\/p>\nDr. sc. Tajana Ple\u0161e <\/strong>dugogodi\u0161nja je voditeljica Odjela za kopnenu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, a odnedavna je ravnateljica HRZ. Diplomirala arheologiju i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala. Ekstenzivno se bavi istra\u017eivanjem hrvatskog srednjovjekovlja, posebno istra\u017eivanjem, konzerviranjem i prezentiranjem ostataka pavlinskih i benediktinskih samostana, kao i brojnih starih gradova i utvrda kontinentalne Hrvatske. U sferi restauracije i prezentacije ba\u0161tine isti\u010de se veliki realizirani projekt Utvrde petrinjskog kraja , ali i konzervatorsko-restauratorski gra\u0111evinski radovi na najstarijem pavlinskom samostanu u Hrvatskoj, onom Bla\u017eene Djevice Marije (Bela Crkva) na Moslava\u010dkoj gori. Uz sustavnu promociju\u00a0 srednjovjekovnu graditeljske ba\u0161tine, usmjerena je na osiguranje budu\u0107nost istra\u017eene i obnovljene ba\u0161tine. Objavila je niz \u010dlanaka u stru\u010dnim publikacijama te vodila nekoliko projekata za poticanje interesa \u0161ire javnosti za poznavanjem hrvatske ba\u0161tine. U novije vrijeme izdvajaju se znanstveno-stru\u010dni skup i izlo\u017eba \u201eStolje\u0107e nakon Laszowskog\u201c, posve\u0107eni njgeovom radu i djelu (u suradnji s Dru\u017ebom Bra\u0107a hrvatskog zmaja i Hrvatskim dr\u017eavnim arhivom).<\/p>\n\u00a0<\/strong><\/p>\nDr. sc. Sanja Lon\u010dar <\/strong>radi na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Akad. godine 2015\/16. zavr\u0161ila je MA program International Architectural Regeneration and Development<\/em> na Sveu\u010dili\u0161tu Oxford Brookes u Oxfordu \u00a0(Fakultet za tehnologiju, dizajn i okoli\u0161, \u0160kola za arhitekturu). Uz formalno obrazovanje, stalno se usavr\u0161ava poha\u0111aju\u0107i ljetne \u0161kole, radionice i seminare u Hrvatskoj i inozemstvu iz podru\u010dja arhitekture, urbanizma, kulturnog i ruralnog turizma, za\u0161tite kulturne ba\u0161tine, odr\u017eivog razvoja, prirodnog graditeljstva i stanovanja. Zanimaju ju teme poput regeneracije izgra\u0111enog okoli\u0161a, povijesti i antropologije arhitekture i stanovanja, antropologije mjesta i prostora, vernakularne i tradicijske arhitekture, za\u0161tite ba\u0161tine i regeneracije u ruralnom i urbanom kontekstu, lokalnog i regionalnog razvoja I odr\u017eivosti. Tim se temama bavila u nizu projekata znanstvene i nastavne naravi. Jedna je od koordinatorica Platforme za mobilnost i me\u0111unarodnu suradnju etnologa i kulturnih antropologa \u2013 mobilnaEKA. Novoizabrana je predsjednica Dru\u0161tva Terra banalis.<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4243,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4242","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/Kulturna-bastina.png?fit=1496%2C705&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":4242,"position":0},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":4242,"position":1},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":4242,"position":2},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":4242,"position":3},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":4242,"position":4},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52646,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52646","url_meta":{"origin":4242,"position":5},"title":"5. MALI FESTIVAL POVIJESTI U LASTOVU","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Peti Mali festival povijesti odr\u017eava se od 25. do 27. travnja 2026. na Lastovu, u suradnji Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Op\u0107ine Lastovo i Turisti\u010dke zajednice te uz potporu Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. Predavanja: Dr. sc. Jasna \u010capo \u201eKu\u0107a kao zalog budu\u0107nosti i most izme\u0111u iseljenika i domovine\u201c Dr. sc.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4242","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4242"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4242\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4287,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4242\/revisions\/4287"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4243"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4242"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4242"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4242"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}