{"id":42415,"date":"2024-09-26T21:35:58","date_gmt":"2024-09-26T21:35:58","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42415"},"modified":"2024-09-26T21:35:58","modified_gmt":"2024-09-26T21:35:58","slug":"gradska-knjiznica-kastela-monografiju-pisma-dida-milosa-iz-prvog-svjetskog-rata-predstavlja-na-36-knjizi-mediterana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42415","title":{"rendered":"Gradska knji\u017enica Ka\u0161tela monografiju Pisma dida Milo\u0161a iz Prvog svjetskog rata predstavlja na 36. Knjizi Mediterana"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U sklopu 36. Knjige Mediterana, me\u0111unarodne kulturne manifestacije u organizaciji Knji\u017eevnog kruga Split i Zavoda za znanstveni i umjetni\u010dki rad HAZU u Splitu u petak 27. rujna 2024. s po\u010detkom u 20 sati u Pala\u010di Milesi (Trg bra\u0107e Radi\u0107a 7) bit \u0107e predstavljena knjiga Milo\u0161a Mandi\u0107a i Renate Dobri\u0107 <em>Pisma dida Milo\u0161a iz Prvog svjetskog rata (dokument jednog vremena).<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uz autore monografije \u2013 Milo\u0161a Mandi\u0107a, unuka dida Milo\u0161a i inicijatora cijelog projekta i Renatu Dobri\u0107, urednicu i prire\u0111iva\u010dicu knjige, ravnateljicu Gradske knji\u017enice Ka\u0161tela u \u010dijoj nakladi je knjiga tiskana, knjigu \u0107e predstaviti i prof. dr. sc. Mladenko Domazet, povjesni\u010dar Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, koji \u0107e ujedno biti doma\u0107in u ime Knji\u017eevnog kruga Split.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Autenti\u010dno svjedo\u010danstvo jednog Vranji\u010danina iz Prvog svjetskog rata <\/strong>&#8211; o knjizi (iz predgovora Renate Dobri\u0107)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga&nbsp;<em>Pisma dida Milo\u0161a iz Prvog svjetskog rata<\/em>&nbsp;kroz prepisku dida Milo\u0161a sa suprugom Rozom, djecom, majkom, rodbinom, trgovcima i prijateljima daje uvid u \u017eivot u Vranjicu i Dalmaciji u vrijeme Prvog svjetskog rata, kao i nova saznanja o So\u010danskoj boji\u0161nici te o zarobljeni\u0161tvu u Italiji.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eCijela povijest sa\u010duvana je u ovim dopisnicama i pismima. Na\u010din \u017eivota u Vranjicu i Dalmaciji za vrijeme Prvog svjetskog rata: kako su se odgajala djeca, kako se \u017eivjelo, \u0161to se jelo, \u0161to se sadilo u poljima, na koji na\u010din su se na\u0161i stari borili protiv filoksere, vjera u Boga, ljubav prema domovini Hrvatskoj, strast za \u010ditanjem i u\u010denjem, koje pjesme su se pjevale, \u0161to se \u010ditalo, koji blagdani su se slavili i na kakav na\u010din, mobilizacija, odlazak Dalmatinaca u Prvi svjetski rat, boravak na So\u010danskoj boji\u0161nici, boravak u talijanskom zarobljeni\u0161tvu \u2013 sve to se da i\u0161\u010ditati iz pisama i dopisnica dida Milo\u0161a \u010dija je najve\u0107a vrijednost&nbsp;u tome \u0161to su sve ove sa\u010duvane dopisnice i pisma autenti\u010dno svjedo\u010danstvo o vremenu Prvog svjetskog rata\u201c, navodi u predgovoru urednica i prire\u0111iva\u010dica monografije Renata Dobri\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga je realizirana sredstvima Splitsko-dalmatinske \u017eupanije, Grada Ka\u0161tela i Grada Solina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vi\u0161e informacija na: 021 226 001.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":42416,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-42415","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Pisma-dida-Milos%CC%8Ca-iz-Prvog-svjetskog-rata-36.-Knjiga-Mediterana-Knji%C5%BEevni-krug-Split-Gradska-knji%C5%BEnica-Ka%C5%A1tela.png?fit=612%2C792&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55581,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55581","url_meta":{"origin":42415,"position":0},"title":"38. Knjiga Mediterana","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodna kulturna multimedijalna manifestacija posve\u0107ena knjizi koja okuplja brojne znanstvenike i knji\u017eevnike, nakladnike i kulturne ustanove odr\u017eat \u0107e se kao priredba 38. puta pod tradicionalnim nazivom Knjiga Mediterana od 4. od 9. listopada 2026. godine. Ove godine dva znanstvena skupa obilje\u017eavaju velike obljetnice: 800. obljetnicu smrti sv. Franje Asi\u0161kog (1226.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Knjiga-M.jpg?fit=487%2C363&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55054,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55054","url_meta":{"origin":42415,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige \u201ePakao se zove Jazovka\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom Europskog dana sje\u0107anja na \u017ertve totalitarnih i autoritarnih re\u017eima \u2013 nacizma, fa\u0161izma i komunizma, Hrvatska udruga Benedikt i Zmajski stol u Splitu Dru\u017ebe \u201eBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201c organiziraju predstavljanje knjige \u201ePakao se zove Jazovka\u201c autora Mladena Kuke. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u velikoj dvorani Gradske knji\u017enice Marka Maruli\u0107a u Splitu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/PAKAO-SE-ZOVE-JAZOVKA-PLAKAT-2.png?fit=1080%2C798&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":42415,"position":2},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55651","url_meta":{"origin":42415,"position":3},"title":"Muzej 90-ih: Razgovor \u201eKako su partizani pobedili?\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih (Beograd), 09.10.2026. u 19:00 Povod za razgovor je knjiga sarajevskog istoricara Gaja Trifkovica \u201cMore krvi: vojna istorija partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941-1945\u201d, sveobuhvatna monografija koja se na nau\u010dan na\u010din bavi doga\u0111ajima iz Drugog svetskog rata i njegovim u\u010desnicima. Od raspada Jugoslavije, istori\u010dari su se uglavnom bavili pora\u017eenim pokretima,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/sajt-dogadjaj-trifkovic.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":56007,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=56007","url_meta":{"origin":42415,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige \u017deljka Cvetni\u0107a &#8220;\u017divotinje i rat. Povijesna i eti\u010dka refleksija&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Zavoda za znanstvenoistra\u017eiva\u010dki i umjetni\u010dki rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Velikoj Gorici u utorak 3. studenoga 2026. u 12 sati u Velikoj sjedni\u010dkoj dvorani Pala\u010de HAZU, Trg Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog 11, Zagreb, odr\u017eat \u0107e se predstavljanje knjige akademika \u017deljka Cvetni\u0107a \u017divotinje i rat: Povijesna i eti\u010dka\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-26.png?fit=601%2C891&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-26.png?fit=601%2C891&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-26.png?fit=601%2C891&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":42415,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42415","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42415"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42415\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42417,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42415\/revisions\/42417"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42416"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42415"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42415"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42415"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}