U imaginariju i kolektivnom pam\u0107enju hrvatskoga naroda svoje zapa\u017eeno mjesto ima i glagolja\u0161tvo kao jedinstven i vi\u0161estoljetan segment hrvatske povijesti. Tomu je pridonijela i knji\u017eevnost, pjesni\u010dka jednako kao i prozna, koja je od motiva iz glagolja\u0161ke pro\u0161losti i kulture izgra\u0111ivala svoje umjetni\u010dke svjetove.<\/p>\n\n\n\n
\u0160iri i dublji uvid u hrvatsku knji\u017eevnu prozu s glagolja\u0161kim motivima nudi studija Ane \u0160imi\u0107 \u201ePripovijedanje o glagolja\u0161tvu u novijoj hrvatskoj knji\u017eevnosti\u201c. U njoj je obra\u0111eno 18 proznih djela izdanih od 1902. do 2022., \u010diji su autori: Eugen Kumi\u010di\u0107, Velimir De\u017eeli\u0107 st., Velimir De\u017eeli\u0107 ml., Josip Banovac, Lovre Kati\u0107, Viktor Car Emin, Ivan Raos, Mate Maras, Jasna Horvat, Neven Budak, Petar Mer\u010dep, Sanja \u017ddralovi\u0107 i Hrvoje Hitrec. Studija u dodatku obra\u0111uje i dva romana ameri\u010dke knji\u017eevnice Tosce Lee, koji potvr\u0111uju da je glagolja\u0161tvo zanimljivo i stranim autorima.<\/p>\n\n\n\n
Tematiziraju\u0107i razli\u010dite dijelove hrvatskoglagoljske povijesti spomenuti su knji\u017eevnici pripovijedali o vremenu od 9. stolje\u0107a, pa sve do svjetskoga nogometnog prvenstva 2018. godine. U tom je \u0161irokom rasponu o\u010dito da je glagolja\u0161ki srednji vijek pripovjeda\u010dima ipak zanimljiviji od glagolja\u0161koga novog vijeka. Glagolja\u0161ki se motivi posebno \u017eivo uple\u0107u u pripovijesti o hrvatskim vladarima narodne dinastije, knezovima i kraljevima, a kasnije u one vezane za istaknute figure srednjovjekovne (herceg i vojvoda Hrvoje Vuk\u010di\u0107 Hrvatini\u0107, knez Novak Disislavi\u0107) i novovjekovne (usko\u010dki junak Petar Kru\u017ei\u0107, prista\u0161e Zrinskih i Frankapana) hrvatske dru\u0161tvene i kulturne povijesti. Pozornost su privukli i srednjodalmatinski popovi glagolja\u0161i \u2013 \u201ehajduci\u201c u vremenu osmanlijskih osvajanja.<\/p>\n\n\n\n
Analiza obra\u0111enih knji\u017eevnih djela vodila se dvama pitanjima. Prvo je usredoto\u010deno na otkrivanje osnovnih zadanosti pripovijedanja o glagolja\u0161tvu u pogledu izbora vremena radnje, likova, doga\u0111aja i stava prema glagolja\u0161tvu kao pojavi. Drugo se istra\u017eiva\u010dko pitanje usmjerilo na odnos izme\u0111u pripovijedanja o glagolja\u0161tvu i onoga \u0161to filolo\u0161ka i povijesna znanost govo\u00adre o glagolja\u0161tvu, tj. na odnos izme\u0111u pripovijesti i povijesti, fikcije i fakcije.<\/p>\n\n\n\n
Studija \u201ePripovijedanje o glagolja\u0161tvu u novijoj hrvatskoj knji\u017eevnosti\u201c Ane \u0160imi\u0107 pridonosi boljem poznavanju glagolja\u0161tva i novije hrvatske knji\u017eevnosti, rasvjetljuje predod\u017ebe o glagolja\u0161tvu koje njeguje knji\u017eevnost za\u0161ti\u0107ena povlasticom umjetni\u010dke slobode te pru\u017ea uvid u stvarala\u010dki suodnos pripovijesti i povijesti na primjeru glagolja\u0161tva kao bitne sastavnice hrvatskoga kulturnog identiteta.<\/p>\n\n\n\n