{"id":42226,"date":"2024-09-16T08:08:31","date_gmt":"2024-09-16T08:08:31","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42226"},"modified":"2024-09-16T08:12:22","modified_gmt":"2024-09-16T08:12:22","slug":"ivan-mrnarevic-predstavljanje-novih-izdanja-zavoda-za-povijesne-znanosti-hazu-u-dubrovniku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42226","title":{"rendered":"Ivan Mrnarevi\u0107: Predstavljanje novih izdanja Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku"},"content":{"rendered":"\n

U predve\u010derje 11. rujna 2024. godine u Sorko\u010devi\u0107evom ljetnikovcu na dubrova\u010dkom Lapadu predstavljena su tri nova izdanja Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. U dobro popunjenoj dvorani stru\u010dna i zainteresirana javnost mogla je poslu\u0161ati pone\u0161to o trima novim knjigama, a to su Ana, Pavo, Grlica: Rekluze i pustinjaci u pobo\u017enom krajobrazu srednjovjekovnog Dubrovnika<\/em> autorice akademkinje Nelle Lonza, \u017didovi u Dubrova\u010dkoj Republici 1546-1808.<\/em> autorice dr. sc. Vesne Miovi\u0107 te Prava Crvena Hrvatska i prava\u0161i: Hrvatski nacionalizam u Dubrovniku po\u010detkom 20. stolje\u0107a<\/em> autorice dr. sc. Barbare \u0110urasovi\u0107, poznate dubrova\u010dke novinarke. Promociju je moderirao dr. sc. Relja Seferovi\u0107, znanstveni savjetnik u dubrova\u010dkom Zavodu, a sudjelovalo je troje predstavlja\u010da. Na samom po\u010detku, Seferovi\u0107 je istaknuo kako sve tri knjige, neovisno o tome \u0161to obra\u0111uju razli\u010dita razdoblja, ipak povezuje interes za istra\u017eivanjem \u017eivog bila urbane svakodnevice.<\/p>\n\n\n\n

Govore\u0107i o monografiji akademkinje Lonza, dr. sc. Rina Kralj-Brassard, vi\u0161a znanstvenica suradnica u akademijinom Zavodu, naglasila je kako je Lonza u knjizi spojila europsko i dubrova\u010dko, isti\u010du\u0107i kako su teme iz vjerske historije ponekad potisnute na marginu, a ova je Lonzina studija o srednjovjekovnim isposnicima \u2013 za\u010decima, usponu i sutonu pustinja\u010dkog fenomena u Dubrovniku \u2013 po svojoj tematici historiografski prvijenac. Kralj-Brassard istaknula je kako autorica religijskim temama nije nesklona (usp. Kazali\u0161te vlasti: Ceremonijal i dr\u017eavni blagdani Dubrova\u010dke republike u 17. i 18. stolje\u0107u<\/em>), a s druge strane, kao povjesni\u010darki prava tema joj je bliska upravo zbog kori\u0161tenih vrela koja su uglavnom pravne prirode.<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. sc. Ljiljana Marks, znanstvenica savjetnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku, predstavila je studiju Vesne Miovi\u0107. Okarakterizirala ju je kao historijsku-antropolo\u0161ku budu\u0107i da ona donosi jasno razlo\u017eene podatke o dolasku \u017didova u Dubrovnik, formiranju geta 1546. godine, ali i o obiteljskom i profesionalnom \u017eivotu dubrova\u010dkih \u017didova, njihovom odnosu s gradskom zajednicom u \u0161irim \u201eigrama prijestolja izme\u0111u Osmanskog Carstva, Venecije, papinstva, Habsbur\u0161ke Monarhije i sl.\u201c Iznijela je i nekoliko zanimljivih crtica iz same knjige, spominju\u0107i najpoznatije me\u0111u dubrova\u010dkim \u017didovima kao \u0161to su Didak Pir, dubrova\u010dki lije\u010dnici Abraham i Luzitanus te brojni drugi.<\/p>\n\n\n\n

Knjigu Barbare \u0110urasovi\u0107 predstavio je dr. sc. Lovro Kun\u010devi\u0107, vi\u0161i znanstveni suradnik u dubrova\u010dkom Zavodu. Naglasio je kako se \u0110urasovi\u0107 dotakla vi\u0161e pitanja te doprinijela historiografiji izu\u010davanjem povijesti novinarstva, cenzure \u0161tampe, procesa nacionalne integracije u Dubrovniku, kao i op\u0107enito povijesti grada u modernom i suvremenom dobu. Autorica se nije zadr\u017eavala samo na istra\u017eivanju historijata samoga \u010dasopisa Prava Crvena Hrvatska<\/em>, ve\u0107 je ponudila \u0161iru sliku. Naime, novinski urednici nisu samo polemizirali s neistomi\u0161ljenicima, ve\u0107 su pisali o razli\u010ditim temama koje su danas ogledalo svakodnevnog \u017eivota, odnosno vrijedan izvor (za vrijeme Prvog svjetskog rata i jedine dubrova\u010dke novine) koji je \u0110urasovi\u0107 umjela iskoristiti. <\/em>Kona\u010dno, autorica je otvorila novi niz poticajnih pitanja na koja tek treba odgovoriti, zaklju\u010dio je Kun\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Sve tri autorice publika je nagradila velikim pljeskom, a nije izostala ni prilika da se na vratima Ljetnikovca nabave najnovija izdanja dubrova\u010dkog Zavoda za povijesne znanosti. \u0160teta je da na kraju samoga predstavljanja nije kratko dana rije\u010d samim autoricama, ali to je nadokna\u0111eno dru\u017eenjem na domjenku, kao i ugodnim razgovorima prije same promocije.<\/p>\n\n\n\n

Ivan Mrnarevi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

O predstavljanju su dostupne i sljede\u0107e obavijesti:<\/p>\n\n\n\n

\n
Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku predstavio svoja izdanja<\/a><\/blockquote>