{"id":42171,"date":"2024-09-10T10:40:33","date_gmt":"2024-09-10T10:40:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42171"},"modified":"2024-09-10T10:40:33","modified_gmt":"2024-09-10T10:40:33","slug":"izlozba-misterij-majstora-fortezze-europska-bastina-sibenskoga-gravera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42171","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eMisterij majstora Fortezze \u2013 Europska ba\u0161tina \u0161ibenskoga gravera\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb<\/p>\n\n\n\n<p>10.09.2024 &#8211; 10.11.2024<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prvom monografskom izlo\u017ebom majstora Oracija Fortezze \u017eelimo predstaviti europski zna\u010daj \u0161ibenskog majstora zlatara i gravera koji je na svojim vrsno graviranim mjedenim vr\u010devima i pladnjevima pokazao nevjerojatno poznavanje antike, klasi\u010dne literature kao i poznavanje suvremenih likovnih smjernica. Bio je me\u0111u rijetkim primijenjenim umjetnicima koji su u to vrijeme potpisivali svoja djela i to, ne samo \u0161to se potpisivao svojim imenom i prezimenom, ve\u0107 je isticao da je \u0160iben\u010danin ili da je djelo ra\u0111eno u \u0160ibeniku.<\/p>\n\n\n\n<p>Kroz uvodnu temu problematizira se polo\u017eaj \u0160ibenika i Dalmacije u 16. stolje\u0107u i detaljno analizira \u017eivotni put umjetnika. Tema \u0107e uklju\u010divati originalne vedute i grafi\u010dke prikaze grada \u0160ibenika i Dalmacije toga vremena, njegovih suvremenika \u2013 kartografa i grafi\u010dara Martina Koluni\u0107a Rote i Natalea Bonifacija, kao i kontekst ratnih zbivanja i blizine Osmanskog Carstva.<\/p>\n\n\n\n<p>Posjetitelji \u0107e mo\u0107i vidjeti prvi datirani i potpisani pladanj Oracija Fortezze iz <strong>British Museuma u Londonu<\/strong> koji je zasigurno jedan od najupe\u010datljivijih Fortezzinih radova kako zbog kompleksne ikonografije tako i zbog zanimljive simbolike prikaza ali i spomena majstora Stephanusa (Stjepana, Fortezzinog u\u010ditelja).<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba obra\u0111uje i temu naru\u010ditelja koje prepoznajemo prema grbovima plemi\u0107kih obitelji koji se nalaze na posudama. U njima saznajemo da su ga u 16. st. cijenili pripadnici mleta\u010dkog plemstva od kojih su neki obavljali visoke du\u017enosti za Serenissimu. Unutar teme obradit \u0107e se i funkcija samih ukrasnih pladnjeva, koja i dalje ostaje dijelom nepoznanica. Pladnjevi su bili u bogatim ku\u0107ama postavljeni vertikalno na novom tipu namje\u0161taja koji se javlja u 15. i 16. stolje\u0107u pod nazivom <em>credenza<\/em>: stepenasti, \u010desto improvizirani drveni namje\u0161taj prekriven finim tkaninama ili dragocjenim tepisima u salonu za primanje gostiju i sve\u010dane objede. Obiteljski grb je istaknut u sredini kao dokaz bogatstva, ukusa i intelektualnih interesa plemi\u0107kih obitelji.<\/p>\n\n\n\n<p>U ovom dijelu postava izlo\u017eeni biti \u0107e prikazani pladnjevi, vr\u010devi, posude i zdjela iz <strong>Museo Correr u Veneciji i Museo Nazionale del Bargello u Firenci.<\/strong> Rije\u010d je o \u010detiri predmeta kroz koje dublje ulazimo u problematiku ikonografije Fortezzinih djela, grafi\u010dkih predlo\u017eaka za pojedine teme, kao i one literarne, te iz drugih medija. Motivski repertoar (groteski, morleski, i <em>rollwerk)<\/em> koji se pojavljuje na mjedenim predmetima, izvorno potje\u010de sa kasno-renesansnih grafi\u010dkih listova, \u010dije porijeklo ve\u017eemo uz anti\u010dke izvore.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim mjedenih pladnjeva, vr\u010deva i posuda, me\u0111u sa\u010duvanim i potpisanim djelima Oracija Fortezze nalaze se i <strong>okovi za korice matrikula<\/strong> (mati\u010dnih knjiga bratov\u0161tina). U okviru ove teme, uz originalne matrikule posu\u0111ene iz Dijecezanskog muzeja \u0160ibenske biskupije govorit \u0107emo i o ulozi Fortezze u bratov\u0161tini sv. Ivana Krstitelja u kojoj je djelovao kao pisar, te po svemu sude\u0107i bio njezin istaknuti \u010dlan. Bratov\u0161tine su bile va\u017ean segment svakodnevice u \u017eivotu \u0160ibenika toga vremena, u kojem na\u0161 majstor \u017eivi i radi.<\/p>\n\n\n\n<p>Kroz zapise \u0161ibenskih bilje\u017enika, saznajemo da je Fortezza imao ulogu u izradi freske na sredi\u0161njoj apsidi u crkvi sv. Ivana, kao i na izradi posvetnog natpisa na sjevernom portalu Katedrale sv. Jakova iz 1555. godine, te na izradi grobnica biskupa Ivana Lucija \u0160tafili\u0107a. \u0160ibenska katedrala (pod za\u0161titom UNESCO-a od 2000. godine), spomenik je izuzetne vrijednosti ne samo za \u0160ibenik i Hrvatsku ve\u0107 i u okviru europske ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n<p>Oracije Fortezza se u ve\u0107ini dokumenata koji su sa\u010duvani iz vremena titulira <strong>majstor zlatar<\/strong>, tako da nedvojbeno stoji da je majstor zasigurno radio zlatarske radove na podru\u010dju \u0160ibenika, a vjerojatno i \u0161irem dalmatinskom podru\u010dju. U \u0161irem kontekstu umjetni\u010dkog obrta toga vremena njegova uloga nam je nepoznata s obzirom da nemamo sa\u010duvanih (signiranih) radova. Kroz izlo\u017eene predmete zlatarskog obrta koji su sa\u010duvani i uglavnom se \u010duvaju u \u0160ibeniku, mo\u017eemo dobiti dojam o tome kakvi su mogli biti radovi majstora Fortezze da su se sa\u010duvali.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ikonografija anti\u010dkih heroja \u2013 humanisti\u010dki ideali<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Fortezzin opus sveukupno mo\u017eemo vezati uz ikonografiju anti\u010dkih i povijesnih uzora. Postavljanjem njegovih radova uz druge izvore obja\u0161njava se renesansno-maniristi\u010dko poimanje svijeta koje je prevladalo u dalmatinskim komunama 15. i osobito 16. stolje\u0107a. <strong>\u0160ibenski pladanj s grbom obitelji Grimani iz Muzeja grada \u0160ibenika,<\/strong> otkupljen je 1982. godine posredstvom Flore Turner Vu\u010deti\u0107, koja je i jedna od autorica izlo\u017ebe. Na ovom su pladnju ugravirani motivi Kosovske bitke \u010dija je univerzalna kr\u0161\u0107anska simbolika prikazana kroz teme slavenskog herojstva u borbi protiv neprijatelja kr\u0161\u0107anstva.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160ibenski pladanj za ovu izlo\u017ebu detaljno je i konzerviran i restauriran, te se kroz taj postupak do\u0161lo do novih spoznaja vezanih uz materijal i tehniku majstora Fortezze, koje \u0107e se predstaviti u okviru ove cjeline.<\/p>\n\n\n\n<p>Kroz izvanredne posudbe iz <strong>Victoria&amp;Albert Museuma u Londonu <\/strong>posjetitelji \u0107e ste\u0107i uvid u rasko\u0161 ikonografskih tema i simbolike, dekorativnog repertoara, a na jednom predmetu uo\u010den je i autoportret majstora.<\/p>\n\n\n\n<p>Vrijednost i zna\u010daj majstora Fortezze prema\u0161uju granice hrvatske povijesti umjetnosti te se njegov opus treba gledati u europskim okvirima. Izlo\u017eba uz novu valorizaciju i svje\u017eu afirmaciju ukazuje na nesumnjiv europski kontekst stvarala\u0161tva ovog doma\u0107eg kasno-renesansnog majstora.<\/p>\n\n\n\n<p>Organizacija izlo\u017ebe: Galerija Klovi\u0107evi dvori i Muzej grada \u0160ibenika<br>Autorice izlo\u017ebe: Marina Lamba\u0161a, Flora Turner-Vu\u010deti\u0107<br>Kustosice izlo\u017ebe: Jasmina Bavoljak, Marina Lamba\u0161a<br>Likovni postav izlo\u017ebe: Dinko Ugle\u0161i\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-galerija-klovicevi-dvori\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"a4ch86MbgQ\"><a href=\"https:\/\/gkd.hr\/izlozba\/misterij-majstora-fortezze-europska-bastina-sibenskoga-gravera\/\">Misterij majstora Fortezze &#8211; Europska ba\u0161tina \u0161ibenskoga gravera<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Misterij majstora Fortezze &#8211; Europska ba\u0161tina \u0161ibenskoga gravera&#8221; &#8212; Galerija Klovi\u0107evi dvori\" src=\"https:\/\/gkd.hr\/izlozba\/misterij-majstora-fortezze-europska-bastina-sibenskoga-gravera\/embed\/#?secret=Hux5oeaGun#?secret=a4ch86MbgQ\" data-secret=\"a4ch86MbgQ\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":42172,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-42171","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Misterij.jpg?fit=960%2C621&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53733","url_meta":{"origin":42171,"position":0},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eVjesnik dalmatinskih arhiva\u201c (6\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Vjesnik dalmatinskih arhiva \u2013 izvori i prilozi za povijest Dalmacije\" periodi\u010dka je publikacija koju su 2020. godine pokrenuli Dr\u017eavni arhivi u Dubrovniku, Splitu, \u0160ibeniku i Zadru. Namijenjena je objavljivanju priloga s podru\u010dja arhivske teorije i prakse, historiografije i pomo\u0107nih povijesnih znanosti, te priloga nastalih u okviru suvremenih informacijskih znanosti, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vjesnik-dalmatinskih-arhiva.webp?fit=855%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vjesnik-dalmatinskih-arhiva.webp?fit=855%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vjesnik-dalmatinskih-arhiva.webp?fit=855%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vjesnik-dalmatinskih-arhiva.webp?fit=855%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55028,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55028","url_meta":{"origin":42171,"position":1},"title":"Drago Roksandi\u0107\u00a0i\u00a0\u0160ime Pili\u0107,\u00a0\u201eKulturni front na Hvaru 1943.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nedavno je predstavljena knjiga Drage Roksandi\u0107a\u00a0i\u00a0\u0160ime Pili\u0107a\u00a0\u201eKulturni front na Hvaru 1943.\u201c o Hvarskoj konferenciji kulturnih radnika Dalmacije 18. i 19. prosinca 1943. godine, objavljena u izdanju Biblioteke VeDRA u Splitu. Op\u0161irnije: https:\/\/dalmatinskiportal.hr\/cetvrtak-predstavlja-se-knjiga-kulturni-front-na-hvaru-1943 https:\/\/slobodnadalmacija.hr\/split-i-zupanija\/split\/bila-je-to-intelektualna-reprezentacija-dalmacije-u-splitu-predstavljena-knjiga-o-hvarskoj-konferenciji-iz-1943-1563178 https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/u-kojoj-biste-politickoj-stranci-danas-nasli-ljude-koji-bi-zivot-bili-spremni-dati-za-svoja-uvjerenja-1973514","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 1.5x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 2x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kulturni-front.avif 3x"},"classes":[]},{"id":53893,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53893","url_meta":{"origin":42171,"position":2},"title":"Poziv na sudjelovanje: Otkrivanje Dalmacije XII","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 u Splitu poziva vas na sudjelovanje na me\u0111unarodnom znanstvenom skupu koji se organizira u sklopu tjedna znanstvenih i stru\u010dnih doga\u0111anja OTKRIVANJE DALMACIJE XII Putopisni crte\u017e \/ Otoci u putopisima Muzej grada Splita, Split, 12. \u2013 14. studenoga 2026. >>> POZIV Putopisi predstavljaju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/discovering-dalmatia-xii-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":42171,"position":3},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54213,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54213","url_meta":{"origin":42171,"position":4},"title":"Sve\u010dano progla\u0161enje novih \u010dlanova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u \u010detvrtak 18. lipnja 2026. odr\u017eana je sve\u010danost na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt proglasio nove \u010dlanove Akademije izabrane na skup\u0161tini HAZU 21. svibnja: 12 redovitih \u010dlanova koji su time dobili titulu akademika, odnosno akademkinje, sedam dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proglasenje_HAZU.jpg?fit=1200%2C616&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":42171,"position":5},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42171","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42171"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42171\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42173,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42171\/revisions\/42173"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42171"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42171"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42171"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}