{"id":42171,"date":"2024-09-10T10:40:33","date_gmt":"2024-09-10T10:40:33","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42171"},"modified":"2024-09-10T10:40:33","modified_gmt":"2024-09-10T10:40:33","slug":"izlozba-misterij-majstora-fortezze-europska-bastina-sibenskoga-gravera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42171","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eMisterij majstora Fortezze \u2013 Europska ba\u0161tina \u0161ibenskoga gravera\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb<\/p>\n\n\n\n<p>10.09.2024 &#8211; 10.11.2024<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prvom monografskom izlo\u017ebom majstora Oracija Fortezze \u017eelimo predstaviti europski zna\u010daj \u0161ibenskog majstora zlatara i gravera koji je na svojim vrsno graviranim mjedenim vr\u010devima i pladnjevima pokazao nevjerojatno poznavanje antike, klasi\u010dne literature kao i poznavanje suvremenih likovnih smjernica. Bio je me\u0111u rijetkim primijenjenim umjetnicima koji su u to vrijeme potpisivali svoja djela i to, ne samo \u0161to se potpisivao svojim imenom i prezimenom, ve\u0107 je isticao da je \u0160iben\u010danin ili da je djelo ra\u0111eno u \u0160ibeniku.<\/p>\n\n\n\n<p>Kroz uvodnu temu problematizira se polo\u017eaj \u0160ibenika i Dalmacije u 16. stolje\u0107u i detaljno analizira \u017eivotni put umjetnika. Tema \u0107e uklju\u010divati originalne vedute i grafi\u010dke prikaze grada \u0160ibenika i Dalmacije toga vremena, njegovih suvremenika \u2013 kartografa i grafi\u010dara Martina Koluni\u0107a Rote i Natalea Bonifacija, kao i kontekst ratnih zbivanja i blizine Osmanskog Carstva.<\/p>\n\n\n\n<p>Posjetitelji \u0107e mo\u0107i vidjeti prvi datirani i potpisani pladanj Oracija Fortezze iz <strong>British Museuma u Londonu<\/strong> koji je zasigurno jedan od najupe\u010datljivijih Fortezzinih radova kako zbog kompleksne ikonografije tako i zbog zanimljive simbolike prikaza ali i spomena majstora Stephanusa (Stjepana, Fortezzinog u\u010ditelja).<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba obra\u0111uje i temu naru\u010ditelja koje prepoznajemo prema grbovima plemi\u0107kih obitelji koji se nalaze na posudama. U njima saznajemo da su ga u 16. st. cijenili pripadnici mleta\u010dkog plemstva od kojih su neki obavljali visoke du\u017enosti za Serenissimu. Unutar teme obradit \u0107e se i funkcija samih ukrasnih pladnjeva, koja i dalje ostaje dijelom nepoznanica. Pladnjevi su bili u bogatim ku\u0107ama postavljeni vertikalno na novom tipu namje\u0161taja koji se javlja u 15. i 16. stolje\u0107u pod nazivom <em>credenza<\/em>: stepenasti, \u010desto improvizirani drveni namje\u0161taj prekriven finim tkaninama ili dragocjenim tepisima u salonu za primanje gostiju i sve\u010dane objede. Obiteljski grb je istaknut u sredini kao dokaz bogatstva, ukusa i intelektualnih interesa plemi\u0107kih obitelji.<\/p>\n\n\n\n<p>U ovom dijelu postava izlo\u017eeni biti \u0107e prikazani pladnjevi, vr\u010devi, posude i zdjela iz <strong>Museo Correr u Veneciji i Museo Nazionale del Bargello u Firenci.<\/strong> Rije\u010d je o \u010detiri predmeta kroz koje dublje ulazimo u problematiku ikonografije Fortezzinih djela, grafi\u010dkih predlo\u017eaka za pojedine teme, kao i one literarne, te iz drugih medija. Motivski repertoar (groteski, morleski, i <em>rollwerk)<\/em> koji se pojavljuje na mjedenim predmetima, izvorno potje\u010de sa kasno-renesansnih grafi\u010dkih listova, \u010dije porijeklo ve\u017eemo uz anti\u010dke izvore.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim mjedenih pladnjeva, vr\u010deva i posuda, me\u0111u sa\u010duvanim i potpisanim djelima Oracija Fortezze nalaze se i <strong>okovi za korice matrikula<\/strong> (mati\u010dnih knjiga bratov\u0161tina). U okviru ove teme, uz originalne matrikule posu\u0111ene iz Dijecezanskog muzeja \u0160ibenske biskupije govorit \u0107emo i o ulozi Fortezze u bratov\u0161tini sv. Ivana Krstitelja u kojoj je djelovao kao pisar, te po svemu sude\u0107i bio njezin istaknuti \u010dlan. Bratov\u0161tine su bile va\u017ean segment svakodnevice u \u017eivotu \u0160ibenika toga vremena, u kojem na\u0161 majstor \u017eivi i radi.<\/p>\n\n\n\n<p>Kroz zapise \u0161ibenskih bilje\u017enika, saznajemo da je Fortezza imao ulogu u izradi freske na sredi\u0161njoj apsidi u crkvi sv. Ivana, kao i na izradi posvetnog natpisa na sjevernom portalu Katedrale sv. Jakova iz 1555. godine, te na izradi grobnica biskupa Ivana Lucija \u0160tafili\u0107a. \u0160ibenska katedrala (pod za\u0161titom UNESCO-a od 2000. godine), spomenik je izuzetne vrijednosti ne samo za \u0160ibenik i Hrvatsku ve\u0107 i u okviru europske ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n<p>Oracije Fortezza se u ve\u0107ini dokumenata koji su sa\u010duvani iz vremena titulira <strong>majstor zlatar<\/strong>, tako da nedvojbeno stoji da je majstor zasigurno radio zlatarske radove na podru\u010dju \u0160ibenika, a vjerojatno i \u0161irem dalmatinskom podru\u010dju. U \u0161irem kontekstu umjetni\u010dkog obrta toga vremena njegova uloga nam je nepoznata s obzirom da nemamo sa\u010duvanih (signiranih) radova. Kroz izlo\u017eene predmete zlatarskog obrta koji su sa\u010duvani i uglavnom se \u010duvaju u \u0160ibeniku, mo\u017eemo dobiti dojam o tome kakvi su mogli biti radovi majstora Fortezze da su se sa\u010duvali.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ikonografija anti\u010dkih heroja \u2013 humanisti\u010dki ideali<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Fortezzin opus sveukupno mo\u017eemo vezati uz ikonografiju anti\u010dkih i povijesnih uzora. Postavljanjem njegovih radova uz druge izvore obja\u0161njava se renesansno-maniristi\u010dko poimanje svijeta koje je prevladalo u dalmatinskim komunama 15. i osobito 16. stolje\u0107a. <strong>\u0160ibenski pladanj s grbom obitelji Grimani iz Muzeja grada \u0160ibenika,<\/strong> otkupljen je 1982. godine posredstvom Flore Turner Vu\u010deti\u0107, koja je i jedna od autorica izlo\u017ebe. Na ovom su pladnju ugravirani motivi Kosovske bitke \u010dija je univerzalna kr\u0161\u0107anska simbolika prikazana kroz teme slavenskog herojstva u borbi protiv neprijatelja kr\u0161\u0107anstva.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160ibenski pladanj za ovu izlo\u017ebu detaljno je i konzerviran i restauriran, te se kroz taj postupak do\u0161lo do novih spoznaja vezanih uz materijal i tehniku majstora Fortezze, koje \u0107e se predstaviti u okviru ove cjeline.<\/p>\n\n\n\n<p>Kroz izvanredne posudbe iz <strong>Victoria&amp;Albert Museuma u Londonu <\/strong>posjetitelji \u0107e ste\u0107i uvid u rasko\u0161 ikonografskih tema i simbolike, dekorativnog repertoara, a na jednom predmetu uo\u010den je i autoportret majstora.<\/p>\n\n\n\n<p>Vrijednost i zna\u010daj majstora Fortezze prema\u0161uju granice hrvatske povijesti umjetnosti te se njegov opus treba gledati u europskim okvirima. Izlo\u017eba uz novu valorizaciju i svje\u017eu afirmaciju ukazuje na nesumnjiv europski kontekst stvarala\u0161tva ovog doma\u0107eg kasno-renesansnog majstora.<\/p>\n\n\n\n<p>Organizacija izlo\u017ebe: Galerija Klovi\u0107evi dvori i Muzej grada \u0160ibenika<br>Autorice izlo\u017ebe: Marina Lamba\u0161a, Flora Turner-Vu\u010deti\u0107<br>Kustosice izlo\u017ebe: Jasmina Bavoljak, Marina Lamba\u0161a<br>Likovni postav izlo\u017ebe: Dinko Ugle\u0161i\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-galerija-klovicevi-dvori\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"a4ch86MbgQ\"><a href=\"https:\/\/gkd.hr\/izlozba\/misterij-majstora-fortezze-europska-bastina-sibenskoga-gravera\/\">Misterij majstora Fortezze &#8211; Europska ba\u0161tina \u0161ibenskoga gravera<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Misterij majstora Fortezze &#8211; Europska ba\u0161tina \u0161ibenskoga gravera&#8221; &#8212; Galerija Klovi\u0107evi dvori\" src=\"https:\/\/gkd.hr\/izlozba\/misterij-majstora-fortezze-europska-bastina-sibenskoga-gravera\/embed\/#?secret=Hux5oeaGun#?secret=a4ch86MbgQ\" data-secret=\"a4ch86MbgQ\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":42172,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-42171","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/Misterij.jpg?fit=960%2C621&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42171","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42171"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42171\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42173,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42171\/revisions\/42173"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42171"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42171"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42171"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}