{"id":42143,"date":"2024-09-06T22:13:51","date_gmt":"2024-09-06T22:13:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42143"},"modified":"2024-09-06T22:32:23","modified_gmt":"2024-09-06T22:32:23","slug":"prirucnik-za-nastavu-ratni-zlocini-90-ih-u-presudama-crnogorskog-pravosuda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42143","title":{"rendered":"Priru\u010dnik za nastavu \u201eRatni zlo\u010dini 90-ih u presudama crnogorskog pravosu\u0111a\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) objavio je priru\u010dnik za nastavu \u00a0Ratni zlo\u010dini 90ih u presudama crnogorskog pravosu\u0111a<\/em><\/a>\u00a0 (autori: Igor Radulovi\u0107 i Milo\u0161 Vukanovi\u0107). Priru\u010dnik je namijenjen nastavnicima i nastavnicama istorije u osnovnim i srednjim \u0161kolama u Crnoj Gori,\u00a0ali i drugima u prosvjeti koji ovaj materijal prepoznaju kao koristan za nastavu, <\/strong>kao i zainteresovanoj javnosti koja u njemu mo\u017ee na\u0107i sveobuhvatan presjek \u010dinjenica iz 90ih godina pro\u0161log vijeka koji je va\u017ean za razumijevanje novije istorije Crne Gore i njenih posljedica.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Priru\u010dnik pru\u017ea pregled me\u0111unarodnopravnog i istorijskog konteksta de\u0161avanja 90ih godina na prostoru Crne Gore. Dodatno je obra\u0111en je dio koji se odnosi na zastupljenost informacija o ratovima 90ih u crnogorskom obrazovnom sistemu.<\/strong> Naime, konstatuje se da se u ud\u017ebeniku za IX razred napad na Dubrovnik spominje, kao i rat u BiH i Hrvatskoj, ali da ne postoji niti jedan pomen zlo\u010dina koji su po\u010dinili crnogorski gra\u0111ani tokom tog perioda, \u010dak ni na dubrova\u010dkom rati\u0161tu. S druge strane, u ud\u017ebeniku za IV razred gimnazije, raspad Jugoslavije je detaljnije obra\u0111en. Ipak, ni u njemu se ne spominje niti jedan ratni zlo\u010din po\u010dinjen na teritoriji Crne Gore, dok je napad na Dubrovnik pomenut uz obja\u0161njenje da ga je napala JNA, a bez navo\u0111enja ikakve veze sa Crnom Gorom.<\/p>\n\n\n\n

U ovoj jedinstvenoj publikaciji na detaljan i sistemati\u010dan na\u010din, kroz primjenu savremenih pedago\u0161kih metoda, autori su obradili sve ratne zlo\u010dine na teritoriji Crne Gore, kao i one u kojima su stradali civili crnogorskog dr\u017eavljanstva, a koji su dobili epilog pred doma\u0107im sudovima i pravosna\u017eno okon\u010dani. Radi se o sedam slu\u010dajeva \u2013 logor Morinj, Deportacija, Bukovica, porodica Klapuh, \u0160trpci, Kalu\u0111erski laz <\/em>i Zmajevi\u0107<\/em>, dok je kratak osvrt dat i na slu\u010daj Murino<\/em>, kao i na u\u010de\u0161\u0107e Crne Gore u napadu na Dubrovnik<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Autori priru\u010dnika, istori\u010dari Milo\u0161 Vukanovi\u0107 i Igor Radulovi\u0107 ocjenjuju da bavljenje bliskom pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/em>, \u0161to ratovi na prostoru biv\u0161e Jugoslavije tokom 90-ih godina jesu, predstavlja imperativ<\/em>, ali i \u201czahtijeva oprezan i odmjeren pristup<\/em>\u201d. Oni isti\u010du i da \u201cobaveza svakog nastavnika i nastavnice istorije mora biti da se bavi temama koje se \u010desto smatraju kontroverznim, jer \u0107e tako doprinijeti razbijanju predrasuda i stereotipa kod mladih, ali i uvo\u0111enju prijeko potrebnih demokratskih principa\u201d.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201cUkoliko se o ovoj temi ne govori dovoljno i ukoliko se, na neki na\u010din, zapostavlja, nanosi se \u0161teta mladima kroz zanemarivanje njihove potrebe da saznaju vi\u0161e o stvarima koje i danas oblikuju dru\u0161tvo u kojem \u017eive. Navodna potreba da se \u201eza\u0161tite\u201c generacije koje stasavaju od tema koje \u201enijesu za njih\u201c produbljuje njihovo neznanje o zna\u010daju istorije, ali i o njenoj prakti\u010dnoj primjeni u rje\u0161avanju odre\u0111enih konflikata\u201d, <\/em>upozoravaju autori.<\/p>\n\n\n\n

Recenzent priru\u010dnika, dr Adnan Preki\u0107,docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, navodi da je \u201cpriru\u010dnik upravo u funkciji \u201chvatanja u ko\u0161tac\u201d sa najtraumati\u010dnijim periodom na\u0161e savremene istorije i obaveza svakog profesora istorije da otvori raspravu o ovim temama, a nikako da bje\u017ei od njih, uz pogre\u0161an izgovor da se radi o kontroverznim temama\u201d<\/em>. Isti\u010de i da \u201cu istoriografiji, ali i obrazovnom sistemu ne postoje manje i vi\u0161e kontroverzne teme, ve\u0107 postoje samo istra\u017eene i neistra\u017eene teme\u201d<\/em>, a da \u201cracionalnom i metodolo\u0161ki utemeljenom raspravom, mo\u017ee do\u0107i do uru\u0161avanja uvrije\u017eenih stereotipa kod mladih, dok njihovo poznavanje ovih dijelova crnogorske pro\u0161losti mo\u017ee biti samo za njihovo dobro\u201d.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Priru\u010dnik je dostupan u elektronskoj verziji na sajtu CGO-a<\/a>, a nakon planirane obuke za nastavnike i nastavnice istorije bi\u0107e dostupan i u \u0161tampanoj verziji na crnogorskom i albanskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Preneseno s portala Historiografija.ba<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/prirucnik-ratni-zlocini-1990-ih-u-presudama-crnogorskog-pravosudja<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":42144,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[19,8,3],"tags":[],"class_list":["post-42143","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-e-knjige","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/ratni-zlocini-crna-gora.jpg?fit=450%2C552&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":42143,"position":0},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, “Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":42143,"position":1},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":42143,"position":2},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54696","url_meta":{"origin":42143,"position":3},"title":"Leidulf Melve i Eivind Heldaas Seland, \u201e\u0160ta je globalna istorija?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi, koju je na srpski prevela Jelena Stani\u0161i\u0107, razmatra se razvoj globalne povijesti kao historiografskog pristupa, njezino razlikovanje od univerzalne i svjetske povijesti te njezina povezanost s kolonijalizmom, nacionalnim historiografijama i odnosima izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta. O knjizi: \u201eU ovoj knjizi globalnu istoriju razumemo kao polje istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Sta-je-globalna-istorija.jpg?fit=203%2C312&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54413,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54413","url_meta":{"origin":42143,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Dragana Popovi\u0107a \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201d u Podgorici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u201cTo je, ljudi, genocid\u201d, kazao je Ratko Mladi\u0107, komandant Glavnog \u0161taba Vojske Republike Srpske (VRS), Skup\u0161tini srpskog naroda u Bosni i Hercegovini\u00a0jo\u0161 12. maja 1992. godine, kada je \u010duo Karad\u017ei\u0107ev plan za uspostavljanje etni\u010dki \u010diste srpske dr\u017eave u BiH. Ipak, tri godine kasnije, tokom devet dana u julu 1995. godine,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Popovic.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54442,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54442","url_meta":{"origin":42143,"position":5},"title":"Barbara Matej\u010di\u0107, “Ubijanje za fotografiju”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Barbara Matej\u010di\u0107 provela je detaljno novinarsko istra\u017eivanje o slu\u010daju ubojstva civila s po\u010detka rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine, kada su dvojica fotoreportera u Br\u010dkom serijom fotografija dokumentirali egzekuciju dvojice civila. Fotografije su preko agencije Reuters obi\u0161le svijet, bile su dokazni materijal na su\u0111enjima u Haagu, fotograf je nagra\u0111en\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Matejcic.jpg?fit=360%2C546&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42143","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42143"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42143\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42149,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42143\/revisions\/42149"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42144"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42143"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42143"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42143"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}