Nakladni\u010dka ku\u0107a Ljevak objavila je 2024. godine hrvatsko izdanje knjige Ive Vuku\u0161i\u0107 \u201eSrpske paravojske i raspad Jugoslavije. Dr\u017eavne veze i obrasci nasilja\u201c, koju je s engleskog preveo Damir Bili\u010di\u0107, a uredio Sr\u0111an Grbi\u0107. O engleskom izvorniku ve\u0107 smo obavijestili na portalu.<\/p>\n\n\n\n
Za vrijeme raspada Jugoslavije namjerno nasilje protiv civila bilo je sastavni dio politike koju su provodile elite u Srbiji, kao i njihovi partneri, vodstva nacionalisti\u010dki nastrojenih Srba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Cilj te politike bio je stvoriti etni\u010dki homogene teritorije koje \u0107e nadzirati i njima dominirati Srbi. Nasilje \u201enikad nije bilo kaoti\u010dna, decentralizirana i spontana reakcija mjesnih ratnih vo\u0111a\u201d, nego \u201eiznimno strukturiran, izvrsno organiziran i pomno dokumentiran proces\u201d koji se oslanjao na politi\u010dke strukture. Jo\u0161 1991. znalo se da paravojne snage igraju odre\u0111enu ulogu u zauzimanju teritorija Hrvatske, koja je tek bila stekla neovisnost.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje djelovanja srpskih paravojnih jedinica klju\u010dno je ne zato \u0161to su bile jedini po\u010dinitelji genocida, zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i raznih drugih zlo\u010dina u nesmiljenim sukobima u biv\u0161oj Jugoslaviji devedesetih godina 20. stolje\u0107a \u2013 jer to nije to\u010dno \u2013 nego zato \u0161to se, unato\u010d sveprisutnoj literaturi o tim ratovima, i dalje pogre\u0161no shva\u0107aju. Velik dio pozornosti posve\u0107en je \u0161a\u010dici istaknutih pojedinaca i nasilnih incidenata, bez usmjeravanja pozornosti na strukture, mehanizme i procedure koji su paravojnim jedinicama omogu\u0107ili da djeluju tako kako su djelovale. Ovaj materijal donosi pri\u010du o korumpiranom sustavu dr\u017eavne sigurnosti koji je izopa\u010dio funkcioniranje dr\u017eave, re\u017eimu koji se dr\u017eao vlasti svim mogu\u0107im sredstvima, posebnoj jedinici koja je napustila re\u017eim \u010dim je shvatila da mu je pro\u0161lo vrijeme kao i o trajnoj \u0161teti koju dr\u017eava trpi kad se slu\u017ei nasilnim paravojnim snagama i zlo\u010dina\u010dkim skupinama da ostvari kratkoro\u010dne ciljeve. Naposljetku je naru\u0161ena sama dr\u017eava \u2013 njezin autoritet i kredibilitet.<\/p>\n\n\n\n
O autorici:<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dr. Iva Vuku\u0161i\u0107<\/strong> docentica je me\u0111unarodne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu u Utrechtu, u Nizozemskoj, i gostuju\u0107a znanstvena suradnica na Odsjeku za ratne studije, King’s College London<\/em>. Rodom iz Zagreba, Vuku\u0161i\u0107 je od 2008. do 2009. radila u Posebnom odjelu za ratne zlo\u010dine Tu\u017eila\u0161tva Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a potom \u0161est godina za novinsku agenciju Sense<\/em>, specijaliziranu za ha\u0161ka su\u0111enja. Doktorirala je u Utrechtu 2020. godine. Vuku\u0161i\u0107 sudjeluje u javnim debatama te su njezini komentari o me\u0111unarodnim sudovima vidljivi u medijima poput New York Timesa<\/em>, The Guardiana<\/em>, Le Mondea<\/em>, Der Spiegela<\/em>, Volkskranta<\/em>, BBC-ja. Iva tako\u0111er, u ulozi konzultanta, podr\u017eava razli\u010dite aktere u naporima za uspostavljanje kaznene odgovornosti za zlo\u010dine u Ukrajini. \u017divi i radi u Haagu.<\/p>\n\n\n\n Damir Bili\u010di\u0107 <\/strong>ro\u0111en je 1966. godine. Engleski jezik i knji\u017eevnost di\u00adplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Od 1992. radi kao knji\u017eevni prevoditelj, \u010dlan je Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnih prevodilaca i Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika. Preveo je vi\u0161e od tristo naslova, uglavnom publicistike i beletristike.<\/p>\n\n\n\n O uredniku:<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sr\u0111an Grbi\u0107 <\/strong>diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i magistrirao povijest me\u0111unarodnih odnosa na London School of Economics (LSE) u Londonu. Radio je kao istra\u017eiva\u010d za film Dianina lista<\/em>, autor priloga za popularno-znanstvenu emisiju Tre\u0107a povijest<\/em>, a od 2019. radi u Nakladi Ljevak kao savjetnik za izdava\u0161tvo, voditelj projekata i urednik.<\/p>\n\n\n\n Iz knjige:<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201eNejasno\u0107e i pomutnja u vezi s nadzorom (i zapovijedanjem) nad odre\u0111enim jedinicama stvorene su i odr\u017eavane namjerno. Pripadnicima se nare\u0111ivalo da prije odlaska u neku operaciju uklone oznake, jedinice su \u010desto dobivale nove nazive, mijenjale su se lokacije, integrirale su se ili podre\u0111ivale lokalnoj vojsci, a za dobrovoljno sudjelovanje pripadnici su dobivali honorar, ne pla\u0107u. \u010clanovi jedinica selili su se iz jedinice u jedinicu i imali nekoliko iskaznica koje su pokazivale da pripadaju srpskim sigurnosnim snagama i da su zaposlenici lokalnih srpskih struktura u Hrvatskoj i BiH. Sve te karakteristike, promatrane zajedno, tijekom cijelog su rata stvarale distanciranost od najneugodnijih elemenata zauzimanja teritorija. A ta je distanciranost bila nu\u017ena jer su se uvjerljivi izvje\u0161taji o masovnom nasilju srpskih snaga i paravojnih jedinica pojavili ve\u0107 1991. godine. Jugoslavija se ubrzo na\u0161la pod sankcijama zbog sudjelovanja u oru\u017eanom sukobu, \u0161to je izazvalo daljnji ekonomski pad i unutarnji pritisak na re\u017eim. Interes re\u017eima za distanciranje od nelegalnog nasilja znatno se pove\u0107ao u svibnju 1992., kada je Vije\u0107e sigurnosti Ujedinjenih naroda osnovalo Me\u0111unarodni sud za ratne zlo\u010dine na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije. Nakon toga nad sve odgovorne nadvila se opasnost od zatvorske kazne, barem kao teoretska mogu\u0107nost. Milo\u0161evi\u0107 i oni oko njega tako su dobili jo\u0161 jedan razlog da zamute i prikriju veze s paravojnim snagama i ustvrde da je sve \u0161to se doga\u0111a u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini potpuno lokalna stvar.\u201d<\/p>\n\n\n\n Iz recenzija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201eZa potpuno razumijevanje (post)jugoslavenske paravojne ekologije, komparativno istra\u017eivanje istog fenomena bilo bi logi\u010dan korak naprijed. Knjiga Ive Vuku\u0161i\u0107 slu\u017ei kao izvrstan, prijelomni putokaz u tom smjeru.\u201d<\/p>\n\n\n\n \u2013 Vladimir Petrovi\u0107, Institut za savremenu istoriju u Beogradu<\/p>\n\n\n\n \u201eOdli\u010dno poznavanje podataka koje se mo\u017ee mjeriti u kilometrima polica (ili petabajtima digitalne pohrane) svjedo\u010di o anga\u017emanu Ive Vuku\u0161i\u0107, koja je provela cijelo desetlje\u0107e prate\u0107i tribunal i druge sudove koji se bave pitanjima ratnih zlo\u010dina.\u201d<\/p>\n\n\n\n \u2013 Andy Ayd\u0131n-Aitchison, Pravni fakultet,Sveu\u010dili\u0161te u Edinburghu<\/p>\n\n\n\n \u201eBudu\u0107i da je radila za razne sudove za ratne zlo\u010dine i imala opse\u017ean pristup relevantnoj dokumentaciji, dr. Vuku\u0161i\u0107 bila je u idealnoj poziciji za provedbu ove studije. Njezin rad daje dugotrajan doprinos poznavanju ratova 90-ih i njihova naslje\u0111a.\u201d<\/p>\n\n\n\n \u2013 Jasna Dragovi\u0107-Soso, Goldsmiths<\/em>, Sveu\u010dili\u0161te u Londonu<\/p>\n\n\n\n \u201eRije\u010d je o prvoj monografiji o srpskim paravojskama koja se prvenstveno oslanja na izvornu dokumentaciju prikupljenu za su\u0111enja pred Me\u0111unarodnim kaznenim sudom za biv\u0161u Jugoslaviju. \u201d<\/p>\n\n\n\n \u2013 Christian Axboe Nielsen, Sveu\u010dili\u0161te u Aarhusu<\/p>\n\n\n\n \u201eOva knjiga predstavlja velik doprinos jer nudi dubinsku analizu uloge srpskih paravojnih postrojbi. Izvrsna knjiga Ive Vuku\u0161i\u0107 prva je sustavna i sveobuhvatna studija o paravojnim formacijama odgovornim za nevi\u0111ena kr\u0161enja ljudskih prava.\u201d<\/p>\n\n\n\n \u2013 Sini\u0161a Male\u0161evi\u0107, University College<\/em>, Dublin<\/p>\n\n\n\n Odjeci:<\/p>\n\n\n\n
O prevoditelju:<\/strong><\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n