{"id":42091,"date":"2024-09-04T08:54:32","date_gmt":"2024-09-04T08:54:32","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42091"},"modified":"2024-09-04T08:54:32","modified_gmt":"2024-09-04T08:54:32","slug":"izlozba-izblijedjela-povijest-tvornica-kovcega-i-kozne-galanterije-sljeme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42091","title":{"rendered":"Izlo\u017eba “Izblijedjela povijest \u2013 tvornica kov\u010dega i ko\u017ene galanterije Sljeme”"},"content":{"rendered":"\n

Muzej grada Zagreba, 5. rujna \u2013 3. studenoga 2024.
Autorica izlo\u017ebe:<\/strong> Maja Ar\u010dabi\u0107
Vizualni identitet i oblikovanje izlo\u017ebe:<\/strong> Bili\u0107_M\u00fcller Design Studio<\/p>\n\n\n\n

U \u010detvrtak, 5. rujna 2024. u 19 sati, u Muzeju grada Zagreba bit \u0107e otvorena izlo\u017eba Izblijedjela povijest \u2013 tvornica kov\u010dega i ko\u017ene galanterije Sljeme<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba se temelji na istra\u017eivanju \u017eivotnog i profesionalnog puta kov\u010dezara Samuela Gatija, koji je 1921. u Zagrebu utemeljio obrtni\u010dku radionicu Sljeme – tvornicu kov\u010dega i ko\u017ene galanterije. Gatijeva znanja te vje\u0161tine zaposlenika \u2013 kvalificiranih kov\u010dezarskih, torbarskih i remenarskih radnika \u2013 izdvojili su Sljeme kao jednu od prvih tvrtki u Zagrebu koja je izra\u0111ivala kov\u010dege, torbice i ko\u017enu galanteriju vrhunske kvalitete.<\/p>\n\n\n\n

U tvornici djeluju majstori koji proizvode ko\u017ene, drvene, lakirane i platnene kov\u010dege te svu torbarsku, galanterijsku i sportsku ko\u017enu robu. Zahvaljuju\u0107i Gatijevu znanju i ambicijama, Sljeme brzo napreduje. Uz obrtni\u010dku radionicu u Meduli\u0107evoj ulici 12 i trgovinu u Ilici 26 te trgovinu otvorenu uo\u010di Drugog svjetskog rata na glavnom gradskom trgu, tvrtka Sljeme sredinom 1930-ih imala je poslovnice i na Zrinjevcu 16 te u Beogradu na adresi Poenkareova 2.<\/p>\n\n\n\n

Sljeme izla\u017ee na svjetskim izlo\u017ebama (Pariz 1925. i 1937., Barcelona 1929.), a po\u010detkom 1930-ih stje\u010de simboli\u010dku titulu \u201ekraljevskog dvorskog dobavlja\u010da\u201d koju isti\u010de na svojim proizvodima.<\/p>\n\n\n\n

Gatijevo ime malo je poznato stru\u010dnoj, a potpuno nepoznato \u0161iroj javnosti. Intrigantan i tegoban \u017eivotni put \u017didova ro\u0111enog u ma\u0111arskom Sigetu, koji se po potpisivanju Trianonskog mirovnog ugovora iz egzistencijalnih razloga preselio s obitelji iz Pe\u010duha u Zagreb, okon\u010dala je tragedija holokausta. Nakon Drugog svjetskog rata Gatijeva je obrtni\u010dka radionica nacionalizirana te je krajem 1960-ih sjedinjena s ko\u017earskim poduze\u0107em Almeria.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017euju\u0107i dostupno arhivsko gradivo u Hrvatskoj i inozemstvu o povijesti tvrtke Sljeme, nastojali smo rekonstruirati i detalje iz \u017eivota njezina osniva\u010da, koji je tragi\u010dno skon\u010dao u koncentracijskom logoru Auschwitz-Birkenau. Unato\u010d ulo\u017eenim naporima nismo uspjeli nabaviti fotografiju Samuela Gatija. Upravo ta \u010dinjenica, kao i saznanje da u Zagrebu ne \u017eive Gatijevi izravni potomci, bili su nadahnu\u0107e za naslov izlo\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n

Jedini trag djelovanja obrtni\u010dke radionice Sljeme, utemeljene prije vi\u0161e od stolje\u0107a, kov\u010dezi su i torbe ba\u0161tinskih obilje\u017eja koji se \u010duvaju u muzejskim institucijama te privatnim kolekcijama i ostav\u0161tinama.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.mgz.hr\/hr\/izlozbe\/izlozba\/izlozba-izblijedjela-povijest—tvornica-kov%c4%8dega-i-kozne-galanterije-sljeme,3661.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":42092,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-42091","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/SLJEME_e-pozivnica.jpg?fit=856%2C551&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54956,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54956","url_meta":{"origin":42091,"position":0},"title":"Izlo\u017eba “Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto: Muzej grada ZagrebaVrijeme otvorenja: 14. srpnja 2026., 19 satiTrajanje izlo\u017ebe: \u00a014. srpnja \u2013 20. rujna 2026.Autorice: Aneta Bari\u0161i\u0107 i dr. sc. Ana \u0160eparovi\u0107Stru\u010dna suradnica: dr. sc. Tihana Puc U utorak, 14. srpnja 2026. godine, u Muzeju grada Zagreba otvorena je izlo\u017eba Umjetni\u010dkog paviljona u Zagrebu Drezdenski dnevnik Anke Krizmani\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/FOTO_MGZ-2.jpg?fit=1200%2C370&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54947,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54947","url_meta":{"origin":42091,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eNa Sljeme! Pri\u010de sa Zagreba\u010dke gore\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Mjesto: Muzej grada ZagrebaVrijeme otvorenja: petak, 15. svibnja 2026., u 18 satiTrajanje izlo\u017ebe: 15. svibnja \u2013 20. rujna 2026.Autorica izlo\u017ebe: Milena Bu\u0161i\u0107Oblikovanje izlo\u017ebe:\u00a0Studio Ra\u0161i\u0107 + Vrabec Medvednica, Sljeme, Zagreba\u010dka gora \u2013\u00a0 sinonimi su za na\u0161u, \u201egradsku\u201c planinu, zelenu za\u0161titnicu Zagreba.\u00a0 Odluka o izletu na Medvednicu uvijek je laka jer je,\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-2.png?fit=1200%2C894&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":42091,"position":2},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam – povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba “Slobodarski grad” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54604,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54604","url_meta":{"origin":42091,"position":3},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eJe\u017eeva ku\u0107ica \u2013 Izmi\u0161ljanje boljeg sveta\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eJe\u017eeva ku\u0107ica \u2013 Izmi\u0161ljanje boljeg sveta\u201c odr\u017eat \u0107e se u Zagrebu, u Srpskom kulturnom centru (Preradovi\u0107eva 21) u \u010detvrtak 16.7., s po\u010detkom u 19 sati.Vi\u0161estruko nagra\u0111ivana izlo\u017eba, u \u010dijoj pripremi su sudjelovala djeca iz Zagreba, Sarajeva i Beograda, kao i brojni stru\u010dnjaci iz \u010ditave regije od \u010detvrtka 16.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Jezeva-kucica-pozivnica.webp?fit=960%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54858,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54858","url_meta":{"origin":42091,"position":4},"title":"Otvorena izlo\u017eba \u201eJadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. \u2013 1850.)\u201c u Trstu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Pomorski muzej u Trstu, Magazzino 26, prizemlje, 30. srpnja \u2013 20. rujna 2026. Izlo\u017eba je nastala na temelju analize pribli\u017eno 20.000 dokumenata iz 18. stolje\u0107a koje su izradile razli\u010dite jadranske i jonske kancelarije. Rije\u010d je o zapisima o ulascima i izlascima brodova iz luka, registrima bratov\u0161tina pomoraca, registrima kapetana i\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Jadransko-i-jonsko-brodovlje-izlozba.webp?fit=1200%2C667&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":42091,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42091"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42091\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42093,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42091\/revisions\/42093"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42092"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}