{"id":42061,"date":"2024-09-02T21:50:21","date_gmt":"2024-09-02T21:50:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42061"},"modified":"2024-09-02T21:50:21","modified_gmt":"2024-09-02T21:50:21","slug":"florian-illies-ljubav-u-doba-mrznje-umjetnost-i-strast-u-predvecerje-rata-1929-1939","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42061","title":{"rendered":"Florian Illies, \u201eLjubav u doba mr\u017enje \u2013 Umjetnost i strast u predve\u010derje rata 1929. \u2013 1939.\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Knjiga Floriana Illiesa <em>Ljubav u doba mr\u017enje \u2013 Umjetnost i strast u predve\u010derje rata 1929. \u2013 1939.<\/em> mogla bi biti naslovljena i kao <em>Sloboda u doba neslobode<\/em>. U vremenskom okviru koji ome\u0111uju Velika depresija i po\u010detak Drugog svjetskog rata, u tom tjeskobnom i opasnom desetlje\u0107u kada se naslu\u0107ivala, ali se nije mogla zamisliti predstoje\u0107a strava, ljudi su se slobodno i strastveno voljeli, patili i \u010deznuli. Koji ljudi? Bilo bi uzaludno nabrojiti sve velike pisce, slikare, umjetnike i ponekog politi\u010dara (spomenimo samo Goebbelsa i Staljina) \u010diji ljubavni i seksualni \u017eivot Illies opisuje u <em>Ljubavi u doba mr\u017enje<\/em>. Rastrgano razdoblje izme\u0111u dva rata \u2013 lude dvadesete i psihoti\u010dne tridesete godine \u2013 bilo je doba velikana, epoha talenata. <em>Ljubav u doba mr\u017enje<\/em> nalikuje na zbirku tra\u010deva, ali so\u010dnih, neodoljivih tra\u010deva \u2013 tra\u010d nije drugo nego primijenjena fenomenologija \u2013 koji svjedo\u010de o snazi ljudske seksualnosti, o toksi\u010dnoj mu\u017eevnosti i hrabrosti \u017eenstva, o tiranskim ta\u0161tinama, o ljubavnim la\u017eima, o nje\u017enosti ljubavi, ali i njezinoj surovosti, srazu dvaju o\u010daja: onog unutarnjeg, individualnog, i vanjskog, po\u00adliti\u010dkog i prijete\u0107eg. Illies dokumentira i tragediju homoseksualaca razdrtih izme\u0111u vlastitih i tu\u0111ih predrasuda, slobode i neslobode, epske hrabrosti i opravdanog kukavi\u010dluka. Kada se okon\u010da zlatno i razuzdano razdoblje Weimarske Republike i kozmopolitskog Berlina, kada nastupi doba mr\u017enje i neslobode, seksualnost prerasta u individualni bunt, bje\u017ei u jo\u0161 uvijek slobodna podru\u010dja, ili biva ubijena \u2013 jer seksualnost je \u017eivot s\u00e2m \u2013 u nacisti\u010dkom logoru. Illiesova <em>Ljubav u doba mr\u017enje<\/em> pri\u010da je o ljudima \u010diji su stvarala\u010dki porivi, a stvarala\u0161tvo je tek emanacija seksualnosti, uspijevali svladati vlastite slabosti, alkohol, drogu, seksualni o\u010daj i, usprkos zastra\u0161uju\u0107im okolnostima, ostavili djela bez kojih su nezamislive na\u0161a kultura i civilizacija. Pritom su bili i zaljubljeni, ponekad \u010dak i sretno.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Jezik izvornika: njema\u010dki<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod: Goran Schmidt<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 344<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: travanj 2024.<\/p>\n\n\n\n<p>Naslov izvornika: Liebe in Zeiten des Hasses: Chronik eines Gefiihls 1929-1939<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/ljubav-u-doba-mrznje.html\">https:\/\/fraktura.hr\/ljubav-u-doba-mrznje.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":42062,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-42061","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/ljubav_u_doba_mrznje.jpg?fit=403%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":42061,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54370,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54370","url_meta":{"origin":42061,"position":1},"title":"Andrew Pettegree \u2013 \u201eKnjiga u ratu\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Britanski povjesni\u010dar Andrew Pettegree u djelu Knjiga u ratu, koje je na hrvatski jezik preveo Milan Popovi\u0107, istra\u017euje na koji su na\u010dine knjige, kultura \u010ditanja i pisci oblikovali ratove modernog doba, od Ameri\u010dkog gra\u0111anskog rata pa sve do rata u Ukrajini, te kako su ratovi utjecali na nastanak, \u0161irenje i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Knjiga-u-ratu.webp?fit=793%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53627,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53627","url_meta":{"origin":42061,"position":2},"title":"Gostuju\u0107e predavanje: Niels Gaul o Bizantskom Carstvu u doba Konstantina Porfirogeneta","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pro\u0161la je godina protekla u znaku velike 1100. obljetnice doba kralja Tomislava i po\u010detaka Hrvatskog Kraljevstva. Klju\u010dno svjedo\u010danstvo o Tomislavovom dobu, pa i op\u0107enito o najstarijoj hrvatskoj povijesti, ostavio je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet pi\u0161u\u0107i u svojem djelu O upravljanju carstvom o podlo\u017eenim i susjednim narodima Bizantskog Carstva. No\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gostujuce-predavanje.png?fit=932%2C490&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54971,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54971","url_meta":{"origin":42061,"position":3},"title":"Ferdia Lennon, &#8220;Slavni podvizi&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Godina je 412. pr. Kr. Nakon propasti atenske vojne ekspedicije na Siciliju tisu\u0107e zarobljenih Atenjana zavr\u0161ile su u kamenolomima Sirakuze, prepu\u0161tene gladi, bolesti i zaboravu. Dok ve\u0107ina stanovnika u njima vidi tek mrske neprijatelje, dvojica mladih Siraku\u017eana, Lampon i Gelon, otkrivaju ne\u0161to posve neo\u010dekivano \u2013 zajedni\u010dku ljubav prema poeziji i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slavni-podvizi-2.jpg?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":42061,"position":4},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54926,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54926","url_meta":{"origin":42061,"position":5},"title":"Petra Matovi\u0107: Nolanova &#8220;Odiseja&#8221; u kontekstu recepcije Homera","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nolanova Odiseja u kontekstu recepcije Homera Filmska adaptacija Odiseje redatelja Christophera Nolana izazvala je tako velik interes publike da ve\u0107 tjednima pratimo vi\u0161e ili manje \u017eu\u010dljive rasprave o svim aspektima ovog filma, od odabira glumaca do vjernosti Homeru. U raspravu su uklju\u010deni i stru\u010dnjaci i stru\u010dljaci, s tim da se\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42061","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42061"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42061\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42063,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42061\/revisions\/42063"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42062"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42061"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42061"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42061"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}