{"id":42040,"date":"2024-08-29T14:59:47","date_gmt":"2024-08-29T14:59:47","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42040"},"modified":"2024-08-29T14:59:47","modified_gmt":"2024-08-29T14:59:47","slug":"josip-mlakic-bozji-gnjev","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42040","title":{"rendered":"Josip Mlaki\u0107, &#8220;Bo\u017eji gnjev&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Film Kristijana Mili\u0107a!<br>Nagrada za najbolji kriminalisti\u010dki roman<br>edicije Balkan Noir 2014.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Bo\u017eji gnjev Josipa Mlaki\u0107a roman je o zlo\u010dinu u ratu i pravdi koja mora biti zadovoljena. Devet boraca u hrvatskim postrojbama u ratu u Bosni i Hercegovini poginulo je u tajnoj akciji koju nitko nije odobrio. Kod svakoga je prona\u0111ena ve\u0107a koli\u010dina novca, a za\u0161to su u\u0161li duboko u teritorij koji kontroliraju bo\u0161nja\u010dke snage, nikome nije jasno. Ilija, brat jednoga od sudionika akcije, tako\u0111er vojnik, mora saznati za\u0161to je i kako do\u0161lo do tragi\u010dnih smrti. Pronalaze\u0107i nove, razorne dokaze, pri \u010demu riskira vlastiti \u017eivot, Ilija saznaje tajne koje nije trebao saznati te tko i za\u0161to stoji iza sulude akcije u koju su upletene i tajne slu\u017ebe, ali i nepoznati glave\u0161ine iz Zagreba. Bo\u017eji gnjev roman je u kojem se ispreple\u0107u ratna drama, kriminalisti\u010dka pri\u010da, potraga za istinom i tra\u017eenje pravde. Josip Mlaki\u0107 u svom romanu savr\u0161eno opisuje atmosferu straha i rata i potrebu da se zadovolji pravda, a nju mo\u017ee osigurati samo pojedinac koji se poput starozavjetnog proroka mora suo\u010diti sa svojim i tu\u0111im grijesima.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201c\u2018Osveta je moja, ja \u0107u je vratiti\u2019, pi\u0161e u Svetom pismu. No glavni junak ovog romana to zanemaruje i uzima sebi za pravo postati izvr\u0161iteljem Bo\u017ejeg gnjeva. Njegovo ime je Ilija i on poput svetog Ilije Gromovnika spaljuje sve pred sobom. Svatko od nas \u010ditatelja lako se mo\u017ee poistovjetiti s Ilijom i njegovom \u017eeljom za pravdom i osvetom. I sam Josip Mlaki\u0107, autor ovog romana, ima velikog razumijevanja za Iliju. Jedan od klju\u010dnih elemenata njegova ogromnog spisateljskog talenta jest u tome \u0161to sve svoje likove mo\u017ee razumjeti, pa \u010dak i opravdati, ali uvijek kristalno jasno upozoriti da ljudski postupci vo\u0111eni najprimarnijim porivima nikad ne prolaze posve neka\u017enjeno.\u201d \u2014 Kristijan Mili\u0107, redatelj<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cNitko na ovim prostorima tako objektivno i iskreno ne osje\u0107a puls krvotoka nedavnog ratnoga vihora kao Josip Mlaki\u0107. Istan\u010danog senzibiliteta za malog \u010dovjeka u vrtlogu rata, spada me\u0111u najve\u0107e dramati\u010dare i filmske scenariste kojeg odlikuje najve\u0107a umjetni\u010dka vrlina \u2013 istina. \u010cast mi je \u0161to sam mogao sudjelovati u kreiranju njegovih lica i izgovarati njegove misli duboko duhovnog vi\u0161eslojnog zna\u010denja, \u0161to je najve\u0107i izazov za svakog glumca.\u201d \u2014 Dragan Despot, glumac<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cLikovi iz Mlaki\u0107evih romana su ljudi uz kakve se odrastalo u ratu i nakon rata. Bo\u017eji gnjev Josipa Mlaki\u0107a, roman koji se bavi kompleksnim temama rata, moralne dileme i ljudske prirode kroz prizmu ratnog sukoba, gdje Mlaki\u0107 koristi sna\u017ean i realisti\u010dan stil pisanja da bi prikazao brutalnost rata i unutra\u0161nje borbe likova, pravi je izazov za glumca. Knjiga zanimljiva od prve stranice do posljednje po svojoj mra\u010dnoj atmosferi i dubokom psiholo\u0161kom portretiranju protagonista. Lik Ilije suo\u010den s te\u0161kim izborima koji testiraju njegove moralne granice i ljudskost kroz kojeg se Mlaki\u0107 ne ustru\u010dava prikazati ratne strahote i njihovu razornu mo\u0107 na pojedince i dru\u0161tvo. Bo\u017eji gnjev se mo\u017ee i treba do\u017eivjeti i kao kritika besmislenosti rata i posljedica koje ostavlja na ljude. Autor istra\u017euje temu gnjeva \u2013 bo\u017ejeg, ali i ljudskog \u2013 te kako se taj gnjev manifestira i uni\u0161tava. Bo\u017eji gnjev je duboko potresan i promi\u0161ljen roman koji ostavlja trajan dojam.\u201d \u2014 Ivo Kre\u0161i\u0107, glumac<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: kolovoz 2024.<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 216<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/bozji-gnjev.html\">https:\/\/fraktura.hr\/bozji-gnjev.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":42041,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-42040","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/bozji_gnjev.jpg?fit=412%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":42040,"position":0},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":53695,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53695","url_meta":{"origin":42040,"position":1},"title":"Nije bajka ali\u2026 je Zicer","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak 25. svibnja 2026. u 20 sati, u Centru kulture Ribnjak (Park Ribnjak 1, Zagreb) nastavljamo seriju regionalnih doga\u0111anja koja kombiniraju razgovore, naraciju i multimedijske postave pod nazivom Nije bajka, ali\u2026 Pridru\u017eite nam se u pripovijedanju \u010detvrtog poglavlja Nije bajka ali\u2026 je Zicer, \u010diji je fokus Duhovna republika Zicer,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nije-bajka-ali.png?fit=640%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":42040,"position":2},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":42040,"position":3},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53570","url_meta":{"origin":42040,"position":4},"title":"Predstavljeno drugo izdanje knjige Vesne \u010cu\u010di\u0107 \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d u Dubrovniku i Kotoru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Drugo izdanje knjige \u201cPosljednja kriza Dubrova\u010dke Republike\u201d autorice dr. sc. Vesne \u010cu\u010di\u0107 predstavljeno je 12. svibnja 2026. godine u Dubrovniku, te dan kasnije 13. svibnja 2026. godine u Boki kotorskoj. Predstavljanje 12. svibnja odr\u017eano je u Ljetnikovcu Sorko\u010devi\u0107 pred mnogobrojnom publikom. Najprije su u ime izdava\u010da prisutne pozdravile ravnateljica Zavoda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cucic2026-%E2%80%93-2.jpg?fit=1200%2C454&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":42040,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42040","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42040"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42040\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42042,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42040\/revisions\/42042"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42041"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42040"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42040"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42040"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}