{"id":42037,"date":"2024-08-29T14:54:40","date_gmt":"2024-08-29T14:54:40","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42037"},"modified":"2024-08-29T14:54:40","modified_gmt":"2024-08-29T14:54:40","slug":"gloria-lujanovic-srce-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42037","title":{"rendered":"Gloria Lujanovi\u0107, \u201eSrce zemlje\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>O stradanjima Hrvata u Srednjoj Bosni u ratovima devedesetih Gloria Lujanovi\u0107 pisala je jo\u0161 kao mlada novinarka. U knjizi <em>Srce zemlje<\/em> autorica iz sasvim osobne perspektive progovara o doga\u0111ajima koji su obilje\u017eili i \u017eivote generacije koja se u ratu tek rodila. Ovom intimnom esejisti\u010dko-poetskom posvetom \u017ertvama i pre\u017eivjelima, Gloria Lujanovi\u0107 dala je glas onima koji su zaboravljeni i pre\u0161u\u0107eni od svih.\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>&#8220;Re\u010denica kojom Glorija Lujanovi\u0107 zapo\u010dinje svoju potresnu knjigu <em>Srce zemlje<\/em> (\u201cU mojoj se obitelji vrijeme dijelilo na prije i poslije rata\u201c), ponajbolji je opis jednog mentaliteta karakteristi\u010dnog za Bosnu i Hercegovinu u cjelini, \u0161to autorica nagla\u0161ava ve\u0107 u sljede\u0107oj re\u010denici. Tom re\u010denicom, koja je istovremeno i duboka i povr\u0161na, Glorija Lujanovi\u0107 daje \u0161iru sliku jedne epohe pomo\u0107u koje je djelomi\u010dno mogu\u0107e detektirati i uzroke dana\u0161njeg, gotovo predapokalipti\u010dnog stanja u svijetu. (&#8230;)&nbsp;Knjigu mo\u017eemo promatrati i kao osobni, intimni proces Glorije Lujanovi\u0107, kao neku vrstu beskompromisnog i samonametnutog iskupljenja prema onima koji su propatili (i jo\u0161 uvijek pate) vi\u0161e od same autorice i njezine obitelji. A za to morate biti beskrajno empati\u010dni i sposobni se u\u017eivjeti u patnje drugih, \u0161to je danas iznimno rijetka pojava.<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp; &nbsp;iz predgovora Josipa Mlaki\u0107a<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cTekst&nbsp;<em>Srce zemlje<\/em> individualno je putovanje, koliko i kolektivno. Nije rije\u010d samo o zemlji, nego o svakom tijelu koje je drhtalo od nezalije\u010dene traume. Autorica je terapeutskim, nje\u017enim, prijateljskim i suptilnim re\u010denicama pokazala \u0161to je svjedo\u010danstvo \u2013 briga za ono bitno, za ono \u0161to nas se svih ti\u010de, u isto vrijeme ne name\u0107u\u0107i nikakav sud i zaklju\u010dak, nikakvu slu\u017ebenu verziju istine \u2013 naprosto je pustila sve one zaboravljene glasove da kroz nju i s njom govore. (&#8230;) Tekst i poezija Glorije Lujanovi\u0107 manifestacija su brige za ono bitno, za ono \u0161to je se kao ljudskoga bi\u0107a ti\u010de, \u0161to bi se trebalo ticati svakog \u010dovjeka. Simboli\u010dan je i naslov <em>Srce zemlje<\/em> jer mo\u017ee zna\u010diti brigu za srce zemlje, brigu koju je kao ljudsko bi\u0107e pustila u svijet.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0 \u00a0 iz pogovora Anite Mili\u0107evi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Gloria Lujanovi\u0107<\/strong>, ro\u0111ena 1993. godine u Novom Travniku (BiH). Studirala na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Radi kao novinarka za nekoliko bh. medija. \u017divi u Zagrebu od 2019. godine. U Nakladi OceanMore 2023. godine objavljena je njezina poema <em>Otac.<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: 2023.<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 164<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.oceanmore.hr\/hr\/knjige\/proza\/gloria-lujanovic-srce-zemlje-suizdavac-hrvatsko-narodno-kazaliste-u-mostaru\">https:\/\/www.oceanmore.hr\/hr\/knjige\/proza\/gloria-lujanovic-srce-zemlje-suizdavac-hrvatsko-narodno-kazaliste-u-mostaru<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":42038,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-42037","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Srce_zemlje.jpg?fit=500%2C791&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42037","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=42037"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42037\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":42039,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/42037\/revisions\/42039"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/42038"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=42037"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=42037"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=42037"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}