{"id":42013,"date":"2024-08-26T22:18:10","date_gmt":"2024-08-26T22:18:10","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=42013"},"modified":"2024-08-26T22:18:55","modified_gmt":"2024-08-26T22:18:55","slug":"predstavljena-knjiga-hrvoja-mandica-hercegovacka-franjevacka-provincija-u-drugom-svjetskom-ratu-i-poracu-u-splitu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42013","title":{"rendered":"Predstavljena knjiga Hrvoja Mandi\u0107a \u201eHercegova\u010dka franjeva\u010dka provincija u Drugom svjetskom ratu i pora\u0107u\u201c u Splitu"},"content":{"rendered":"\n

Europski dan sje\u0107anja na \u017ertve svih totalitarnih i autoritarnih re\u017eima obilje\u017een je u Splitu predstavljanjem knjige\u00a0Hercegova\u010dka franjeva\u010dka provincija u Drugom svjetskom ratu i pora\u0107u<\/em>\u00a0autora dr. sc.\u00a0Hrvoja Mandi\u0107a.\u00a0Uz autora knjigu su predstavili dr. sc.\u00a0Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest i\u00a0Radoslav Zaradi\u0107, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt. Organizatori su bili Hrvatska udruga Benedikt zajedno s Dru\u017ebom \u201cBra\u0107a Hrvatskog Zmaja\u201d \u2013 Zmajski stol u Splitu, ogrankom Matice hrvatske u Splitu, splitskom podru\u017enicom Hrvatske matice iseljenika i Hrvatskim pomorskim muzejom u Splitu.<\/p>\n\n\n\n

Cjeloviti prikaz knjige napisao je Ivan Prskalo, objavljen je u Hercegovina: \u010casopis za kulturno i povijesno naslje\u0111e <\/em>br. 9 iz 2023. i dostupan je na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/hrcak.srce.hr\/file\/444478<\/a><\/p>\n\n\n\n

U nastavku donosimo dio uvodnog govora predsjednika Hrvatske udruge Benedikt Radoslava Zaradi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Lokacija za predstavljanje nije odabrana slu\u010dajno. Novovjekovna utvrda Gripe  izgra\u0111ena je u drugoj polovici XVII. stolje\u0107a radi obrane grada Splita od Osmanlija. U tri stolje\u0107a postojanja namjena utvrde bila je prvenstveno vojna. Od 1980-ih tu se nalazio vojno-pomorski muzej i knji\u017enica. 1991. g. bio je to prvi vojni objekt u Splitu kojega je oslobodila hrvatska vojska.<\/p>\n\n\n\n

Krajem Drugoga svjetskog rata u tvr\u0111avi je bio jedan od najve\u0107ih partizanskih logora na ovome podru\u010dju. Arhivski dokumenti potvr\u0111uju kako je najmanje 350 zarobljenih pripadnika hrvatskih oru\u017eanih snaga i civila koji su se u tom logoru nalazili po\u010detkom prosinca 1944. odvedeno i ubijeno, najvjerojatnije na podru\u010dju dana\u0161njeg gradskog groblja Lovrinac. Postoji i raniji dokument iz studenog 1944. g. koji poimeni\u010dno navodi 62 zarobljenika iz logora Gripe koji su tako\u0111er ubijeni. Koncem 1944. g. dokumentirano je kako su se na Gripama privremeno nalazili i njema\u010dki ratni zarobljenici. Opunomo\u0107eni\u0161tvo UDB-e za kotar Sinj 14. travnja 1948. dostavlja Odjeljenju UDB-e za Dalmaciju u Splitu popise ubijenih osoba s podru\u010dju kotara Sinj nakon \u0161to su ga u listopadu 1944. zauzele partizanske postrojbe. Na tim popisima nalazi se 58 osoba za koje se navodi da su \u201epredani zarobljeni\u010dkom logoru Gripe\u201c gdje su \u201elikvidirani kratkim postupkom\u201c u razdoblju od listopada 1944. \u2013 dakle odmah po zauzimanju Splita, do sije\u010dnja 1945. g. (izvor: Geiger, Vladimir i Mate Rupi\u0107. Partizanska i komunisti\u010dka represija i zlo\u010dini u Hrvatskoj 1944.-1946.: dokumenti<\/em>. Knjiga 4: Dalmacija. 2011. g;  str. 236, 296, 826-834, 838-839, 841-842).<\/p>\n\n\n\n

Danas u Hrvatskoj stasaju nove generacije, neokrznute na\u0161om pro\u0161lo\u0161\u0107u s pogledom na europsku budu\u0107nost. Ali i s nedovoljnim poznavanjem vlastite nacionalne povijesti. Prema Rezoluciji Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o va\u017enosti europskog sje\u0107anja za budu\u0107nost Europe, sje\u0107anje na \u017ertve totalitarnih re\u017eima i priznanje i podizanje svijesti o zajedni\u010dkom europskom naslje\u0111u zlo\u010dina koje su po\u010dinile komunisti\u010dke, nacisti\u010dke i druge diktature od klju\u010dne va\u017enosti za jedinstvo Europe.<\/p>\n\n\n\n

Dvadeseto je stolje\u0107e u Hrvatskoj stolje\u0107e totalitarnih re\u017eima. Bila su \u010dak tri: monarhisti\u010dki jugoslavenski, usta\u0161ki profa\u0161isti\u010dki i jugoslavenski komunisti\u010dki. Trajali su gotovo cijelo jedno stolje\u0107e. Nema obitelji u Hrvatskoj \u010diji \u010dlanovi nisu stradali od barem jednoga od njih.<\/p>\n\n\n\n

Osude zlo\u010dina fa\u0161izma, osobito holokaust, neprijeporna je tekovina suvremenog demokratskog svijeta kojemu pripadamo. Ali i tu treba imati na umu \u010dinjenicu kako su rezultati istra\u017eivanja \u017ertava usta\u0161kog re\u017eima uglavnom nastali za vrijeme komunisti\u010dke Jugoslavije i u svrhu slu\u017ebene jugoslavenske politike i njima treba pristupiti s oprezom. I dan danas se megalomanskim brojem \u017ertava jasenova\u010dkog logora slu\u017ei slu\u017ebena srbijanska politika, premda je njihov broj manji od onog kojim se slu\u017ee. Neslu\u017ebenim brojkama i odokativnim procjenama samo se mo\u017ee koristiti u politi\u010dkim manipulacijama.<\/p>\n\n\n\n

Iako je pro\u0161lo vi\u0161e od trideset godina od pada komunisti\u010dkog re\u017eima i uspostave demokratske vlasti, u Hrvatskoj vlada i dalje izostanak pune svijestio oblicima i razmjerima masovnih i pojedina\u010dnih zlo\u010dina i kr\u0161enja ljudskih prava koji su se doga\u0111ali u razdoblju komunisti\u010dke vlasti. Hrvatska ulazi u 14. godinu \u010dlanstva u Europskoj uniji, integraciji europskih dr\u017eava koja je nastala kao odgovor na patnje koje su nanijeli dva svjetska rata i kao rje\u0161enje za prevladavanje dubokih podjela i neprijateljstava na europskom kontinentu kroz suradnju i integraciju, prije svega ekonomsku, a zatim i politi\u010dku (institucionalnu).<\/p>\n\n\n\n

Europa unija je utemeljena na vrijednostima po\u0161tivanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine zakona i po\u0161tovanja ljudskih prava. Rezolucija Europskog parlamenta o va\u017enosti europskog sje\u0107anja za budu\u0107nost Europe isti\u010de kako postoji hitna potreba za ve\u0107om osvije\u0161teno\u0161\u0107u, moralnim preispitivanjem i pravnim istragama u pogledu zlo\u010dina staljinizma i drugih diktatura.<\/p>\n\n\n\n

Europa ne\u0107e biti ujedinjenja dok se svi nacisti\u010dki, staljinisti\u010dki, fa\u0161isti\u010dki i komunisti\u010dki zlo\u010dini ne priznaju kao zajedni\u010dko povijesno naslje\u0111e o kojemu se mogu iznositi po\u0161tene i temeljite rasprave. Bez istine i sje\u0107anja iz pro\u0161losti nema pomirbe.<\/p>\n\n\n\n

U Rezoluciji Europskog parlamenta iz 2009. g. o europskoj savjesti i totalitarizmu stavak 10. navodi se kako je jedan od ciljeva: \u201eprimjereno o\u010duvanje povijesne memorije, opse\u017eno revidiranje europske povijesti i (\u2026) europsko \u0161iroko priznavanje svih povijesnih aspekata moderne Europe kroz ja\u010danje europske integracije.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Kod nas nedostaje kultura dijaloga. I Europski parlament promi\u010de opse\u017eno revidiranje europske povijesti, a dok se kod nas u nekim akademskim krugovima ponekad doga\u0111a upravo obrnuto. Revizije rezultata biv\u0161e komunisti\u010dke historiografije nerijetko se bezrazlo\u017eno odbacuju budu\u0107i da ne odgovaraju \u201eslu\u017ebenoj\u201c verziji povijesti koju je Komunisti\u010dka Partija sastavljala i promovirala. Znanost kao i historiografija je sama po sebi sklona reviziji i bez stalnog propitkivanja ne mo\u017ee se do\u0107i do kvalitetnih i \u0161to objektivnijih rezultata.<\/p>\n\n\n\n

St. 16. te iste rezolucije: \u201ekrajnji cilj otkrivanja i ocjenjivanja zlo\u010dina po\u010dinjenih od strane komunisti\u010dkih totalitarnih re\u017eima je pomirenje, koje se mo\u017ee posti\u0107i prihva\u0107anjem odgovornosti, tra\u017eenjem oprosta i ja\u010danjem moralne obnove.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Iako su postojale formalizirane inicijative od ranih 1990-ih koje su osnivali i Hrvatski sabor i hrvatske Vlade (kao primjerice Komisija za \u017ertve II. svjetskog rata i pora\u0107a, ili Ured za pronala\u017eenje, obilje\u017eavanje i odr\u017eavanje grobova \u017ertava komunisti\u010dkih zlo\u010dina nakon Drugog svjetskog rata osnovan 2011) hrvatske dr\u017eavne institucije jo\u0161 nisu dovoljno u\u010dinile po pitanju istra\u017eivanja i rasvjetljavanja svih zlo\u010dina koje je komunisti\u010dki re\u017eim po\u010dinio. I Hrvatski sabor kao najvi\u0161e predstavni\u010dko i zakonodavno tijelo vlasti je30. lipnja 2006. g. donio Deklaraciju o osudi zlo\u010dina po\u010dinjenih tijekom totalitarnog komunisti\u010dkog poretka u Hrvatskoj 1945-1990. To je trebao biti po\u010detak pravnog i institucionalnog razra\u010dunavanja s komunisti\u010dkim re\u017eimom u Hrvatskoj. Ali nije. Do danas niti jedan postupak protiv optu\u017eenih zlo\u010dinaca komunisti\u010dkog re\u017eima nije okon\u010dan pravomo\u0107nom presudom na nekom hrvatskom sudu. Istra\u017eivanje i ure\u0111enje grobi\u0161ta iz komunisti\u010dkog perioda trenutno se nalazi u ingerenciji Ministarstva hrvatskih branitelja koje je do sada ustanovilo preko 1.000 strati\u0161ta iz razdoblja Drugog svjetskog rata i pora\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Kolokvijalno nazvano Vije\u0107e za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/em> donijelo je po\u010detkom 2018. g. Dokument dijaloga<\/em> u kojemu jasno stoji kako su \u201eu vrijeme komunisti\u010dkih vlasti po\u010dinjeni te\u0161ki zlo\u010dini i kr\u0161ena ljudska prava, ne samo neposredno u pora\u0107u, nego konstantno, s povremenim intenzivnim kampanjama\u201c i da je \u201e\u010dinjenica kako postoji asimetrija izme\u0111u dobro poznatih fa\u0161isti\u010dkih zlo\u010dina koji su i javno osu\u0111eni te dugo prikrivanih i manje istra\u017eenih komunisti\u010dkih zlo\u010dina\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Niti jedna hrvatska Vlada do sada nije prevladala nejasno\u0107e u odnosima prema kaznenim djelima i posljedicama vladavine totalitarnih re\u017eima te njihove jedinstvene primjene u sudskoj i javnoj praksi.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n

\n
Potpuno priznanje povijesnog naslje\u0111a komunisti\u010dkih zlo\u010dina od va\u017enosti je za jedinstvo Europe<\/a><\/blockquote>