{"id":41995,"date":"2024-08-23T13:47:59","date_gmt":"2024-08-23T13:47:59","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41995"},"modified":"2024-08-23T13:47:59","modified_gmt":"2024-08-23T13:47:59","slug":"sandor-marai-hteo-sam-da-cutim","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41995","title":{"rendered":"S\u00e1ndor M\u00e1rai, \u201eHteo sam da \u0107utim\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>12. marta 1938. Vermaht je u\u0161ao u Austriju. Te ve\u010deri je u svojoj londonskoj rezidenciji u Dauning stritu broj 10 engleski premijer \u010cemberlen sa suprugom ugostio nema\u010dkog ministra spoljnih poslova Ribentropa i njegovu suprugu. Tokom ve\u010dere, dok je Ribentrop bio upadljivo dobre volje i le\u017eerno \u0107askao za trpezom, \u010cemberlenu je uru\u010den telegram. U telegramu je saop\u0161teno da su nema\u010dke trupe pre\u0161le austrijsku granicu. Iste te ve\u010deri, u Budimpe\u0161ti, \u0160andor Marai postaje svestan da je do\u0161ao kraj evropske gra\u0111anske kulture i civilizacije. Budimpe\u0161ta je po\u010dela da li\u010di na uzavrelu mo\u010dvaru. Na dnu te mo\u010dvare potmulo je tutnjao vulkan, da bi narednih meseci do\u0161lo do njegove erupcije: mo\u010dvara je bila preplavljena krvavom, ku\u017enom bujicom. O tom pomamnom i razornom duhovnom i politi\u010dkom povodnju govori Maraijeva umetni\u010dka vizija epohe pod naslovom <em>Hteo sam da \u0107utim.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Laslo Vegel<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u0160andor Marai (M\u00e1rai S\u00e1ndor, Ko\u0161ice, 1900 \u2013 San Dijego, 1989) bio je prozni pisac, pesnik i novinar. Ve\u0107 od tridesetih godina pro\u0161log veka u\u017eiva reputaciju jednog od naj\u010duvenijih ma\u0111arskih romansijera svog vremena. Najvi\u0161e je dr\u017eao do klasi\u010dnih gra\u0111anskih ideala, te im je i podario istaknuto mesto u svojim mnogobrojnim romanima. \u017destoko je kritikovao i ekstremnu desnicu i ekstremnu levicu na svetskoj politi\u010dkoj sceni. Kada je 1948. emigrirao, njegova dela su nestala sa polica ma\u0111arskih biblioteka. Njihovo ponovno objavljivanje po\u010delo je tek nakon njegove smrti, 1990. godine. Iste godine mu je posthumno dodeljena Ko\u0161utova nagrada. Maraijev opus danas do\u017eivljava pravu renesansu; njegova dela se uveliko prevode, po njima se snimaju filmovi, prikazuju pozori\u0161ne predstave.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2024<\/p>\n\n\n\n<p>Pismo: latinica<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 208 str.<\/p>\n\n\n\n<p>Pro\u010ditaj odlomak:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/hteo-sam-da-cutim\">https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/hteo-sam-da-cutim<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Obavijest je objavljena i na portalu <strong>Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/hteo-sam-da-cutim\">https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/hteo-sam-da-cutim<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41996,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-41995","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Hteo-sam-da-cutim.png?fit=600%2C900&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41995","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41995"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41995\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41997,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41995\/revisions\/41997"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41996"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41995"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41995"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41995"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}