{"id":41963,"date":"2024-08-22T19:48:00","date_gmt":"2024-08-22T19:48:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41963"},"modified":"2024-08-22T20:48:32","modified_gmt":"2024-08-22T20:48:32","slug":"predstavljen-zbornik-zivot-i-djelo-kardinala-franje-kuharica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41963","title":{"rendered":"Predstavljen zbornik \u201e\u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Zbornik \u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a<\/em><\/strong> predstavljen je u ponedjeljak, 17. lipnja 2024. godine, u punoj dvorani \u201eVijenac\u201c Nadbiskupijskog pastoralnog instituta Zagreba\u010dke nadbiskupije (Kaptol 29a, Zagreb).<\/p>\n\n\n\n

Sve\u010dani trenutak predstavljanja ovoga zbornika radova s interdisciplinarnoga simpozija \u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a<\/em> odr\u017eanoga 1. i 2. srpnja 2022. godine, urednika Ton\u010dija Matuli\u0107a, Ane Bio\u010di\u0107 i Branka Muri\u0107a, otvorio je i pjesmom uveli\u010dao Zbor bogoslova Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeni\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n

Program je vodila Maja Petranovi\u0107<\/strong>, zamjenica glavnog urednika Kr\u0161\u0107anske sada\u0161njosti, a na samome je po\u010detku pozdravnu rije\u010d prepustila mons. dr. Dra\u017eenu Kutle\u0161i<\/strong>, nadbiskupu zagreba\u010dkom i Velikom kancelaru Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Mons. Kutle\u0161a je, me\u0111u ostalim, poru\u010dio da istra\u017eivati \u017eivot i djelo kardinala Kuhari\u0107a ne zna\u010di samo upoznati njegov \u017eivot i osobu nego sagledati njegovim o\u010dima cijelo jedno povijesno razdoblje zna\u010dajnih crkvenih i dru\u0161tvenih gibanja u Hrvatskoj, ali i \u0161ire. Rekao je kako njegov \u017eivot i djelovanje svjedo\u010de o nepokolebljivoj vjeri, hrabrosti i predanosti uzvi\u0161enim idealima. Osvrnuv\u0161i se na kardinala Franju Kuhari\u0107a kao \u010dovjeka koji se usudio \u017eeljeti velike stvari, mons. Kutle\u0161a je poru\u010dio: \u201eKardinal Kuhari\u0107 nas je svojim \u017eivotom u\u010dio da ne trebamo biti skromni u svojim molitvama i nadama, nego da se usudimo te\u017eiti velikim stvarima. Neka i nas po njegovu uzoru vodi veliki cilj. Usudimo se i mi ve\u010deras za\u017eeljeti tri velike \u017eelje i tri velike stvari: da slobodna Hrvatska ostane vjerna Bo\u017ejim zakonima, da Sveti Otac posjeti na\u0161u domovinu i proglasi bla\u017eenog Alojzija Stepinca svetim, a na\u0161ega kardinala Kuhari\u0107a bla\u017eenim.\u201c <\/p>\n\n\n\n

Pozdravni govor tako\u0111er je uputio prof. dr. sc. Josip \u0160imunovi\u0107<\/strong>, dekan Katoli\u010dkoga bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Navode\u0107i okolnosti organizacije simpozija \u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a<\/em> te zahvaliv\u0161i svima koji su sudjelovali na putu nastanka i predstavljanja njegova zbornika, prof. \u0160imunovi\u0107 je naglasio: \u201eKardinal Kuhari\u0107 bio je veliki pastir Crkve u Hrvatskoj i Crkve u Hrvata. Susreti s njime, njegove rije\u010di izgovorene u zagreba\u010dkoj prvostolnici, mnogim bazilikama, crkvama, kapelama, na hodo\u010da\u0161\u0107ima i u medijima, ostaju trajno bogatstvo koje nikada ne gubi na svojoj vrijednosti.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Zbornik su zatim predstavili njegovi recenzenti, prof. dr. sc. Josip Osli\u0107, prof. dr. sc. \u017deljko Tanji\u0107 te izv. prof. dr. sc. Tomislav Ani\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Osvrnuv\u0161i se na izreku poznatoga engleskog filozofa Francisa Bacona i njegovu postavku na koju svodi svu svoju filozofiju znanosti, \u201eZnanje je mo\u0107\u201c, prof. dr. sc. Josip Osli\u0107<\/strong> navodi: \u201eJednako tako za kardinala Kuhari\u0107a mo\u017ee se re\u0107i da se njegov cjelokupni \u017eivot i djelo mogu sa\u017eeti i re\u0107i u svega nekoliko rije\u010di, odnosno mogu se svesti na takozvanu ‘Kuhari\u0107evu postavku’ koja bi glasila: ‘Vjera je mo\u0107’.\u201c Istaknuo je kako se iz svih pojedinih radova predstavljenoga zbornika nedvojbeno mo\u017ee i\u0161\u010ditati tvrdnja kako je kardinal Kuhari\u0107 bio sredi\u0161nja figura pokoncilske Crkve u Hrvatskoj i biv\u0161oj Jugoslaviji. \u201eBio je ne samo svjedok vremena ve\u0107 i aktivni sudionik klju\u010dnih doga\u0111aja novije hrvatske povijesti koji je u bitnom usmjerio \u017eivot i djelovanje Crkve u hrvatskom narodu\u201c, navodi prof. Osli\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. sc. \u017deljko Tanji\u0107<\/strong> u svome je govoru me\u0111u ostalim rekao kako je kardinal Franjo Kuhari\u0107 bio \u201e\u010dovjek i biskup kojemu je u srcu, umu i djelovanju na prvome mjestu bilo slu\u017eenje jedinstvu Crkve i na Evan\u0111elju temeljeno njeno djelovanje u konkretnim povijesnim okolnostima u hrvatskom narodu i njegovoj bremenitoj povijesti druge polovice 20. stolje\u0107a, postkoncilskoj obnovi i procesu stvaranja neovisne hrvatske dr\u017eave. Snagu i postojanost u takvom djelovanju crpio je vjeran tradiciji i u\u010diteljstvu, u sna\u017enoj duhovnosti pro\u017eetoj posebno pobo\u017eno\u0161\u0107u prema Presvetoj Bogorodici, Isusovoj Majci, i odanosti \u017eivotu i mu\u010deni\u010dkoj smrti svoga zareditelja i prethodnika \u2013 bl. Kardinala Alojzija Stepinca.\u201c Dodao je prof. Tanji\u0107 kako je Kuhari\u0107ev \u201epogled pastira pro\u017eet dubokom ljubavlju prema Bogu, Crkvi i vlastitom narodu, svjestan poslanja i slu\u017ebe koja mu je povjerena, koju nije tra\u017eio, koju je \u017eivio ponizno nose\u0107i \u010desto kri\u017e nerazumijevanja\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Ani\u0107<\/strong> osvrnuo se na povijesni, odnosno historiografski aspekt Kuhari\u0107eva lika i djela. Naglasio je kako je Kardinal bio iznimno va\u017ena crkvena, ali i svjetovna osoba \u017eive\u0107i u razli\u010ditim politi\u010dkim, gospodarskim i dru\u0161tvenim okvirima. Rekao je kako zbornik \u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a<\/em> predstavlja zna\u010dajan doprinos hrvatskoj historiografiji zbog raznolikosti tematskih pristupa iza kojih su zna\u010dajna istra\u017eivanja, a pokazuju nam \u010ditav niz novih spoznaja na \u010dinjeni\u010dnoj razini o liku i djelu Kardinala. Tako\u0111er, naglasio je kako autori otvaraju pregr\u0161t novih tema te na taj na\u010din poti\u010du budu\u0107a istra\u017eivanja. \u201eZbornik \u0107e predstavljati nezaobilaznu polaznu to\u010dku u svim budu\u0107im istra\u017eivanjima koja se ne\u0107e baviti isklju\u010divo likom i djelom kardinala Kuhari\u0107a, ve\u0107 dru\u0161tvenom, socijalnom, crkvenom te, u kona\u010dnici, politi\u010dkom povije\u0161\u0107u druge polovice 20. stolje\u0107a\u201c, naglasio je izv. prof. Ani\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d zahvale na samome kraju predstavljanja uputio je dr. sc. Stjepan Brebri\u0107<\/strong>, direktor i glavni urednik Kr\u0161\u0107anske sada\u0161njosti, izraziv\u0161i veliku radost zbog mogu\u0107nosti sudjelovanja u izdanju zbornika \u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a<\/em>, a Kardinala je istaknuo kao jednu od najva\u017enijih osoba u povijesti djelovanja Kr\u0161\u0107anske sada\u0161njosti. Pohvalio je urednike predstavljenoga zbornika koji su, zajedno s recenzentima, odradili \u201eznala\u010dki i stru\u010dno svoj posao, koji je bio sve samo ne redovit i uobi\u010dajen\u201c. Kona\u010dno, zavr\u0161io je rije\u010dima o kardinalu Kuhari\u0107u: \u201ePrimjer njegova \u017eivota zasigurno mo\u017ee biti poziv, upu\u0107en svima nama, da molimo za takve autoritete, kojih dana\u0161nji \u010dovjek vi\u0161e nema u sferama dru\u0161tvenoga i politi\u010dkoga \u017eivota. Za autoritete \u010dija je snaga u Bo\u017ejoj blizini, pravednosti i ljubavi.\u201c<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.ks.hr\/blog\/predstavljen-zbornik-zivot-i-djelo-kardinala-franje-kuharica–n1599<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41964,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-41963","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Predstavljanje_Kuhari%C4%87.png?fit=925%2C619&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":41963,"position":0},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54364,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54364","url_meta":{"origin":41963,"position":1},"title":"Zbornik radova \u201ePosljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U nakladi Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru i HKD Napredak Glavna podru\u017enica Mostar, uz partnersko sudjelovanje HKD Napredak Dubrovnik i HKD Napredak Split, ovih dana iz tiska je izi\u0161ao zbornik radova \u201ePosljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva\u201c. Ovo izdanje predstavlja jedno od najzna\u010dajnijih novijih djela posve\u0107enih tom va\u017enom prijelomnom razdoblju povijesti Bosne i Hercegovine\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54367,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54367","url_meta":{"origin":41963,"position":2},"title":"O usponima i padovima vladara na OLJK-u u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Tko je bio ljubljen, tko brisan, a \u010diji spomenik ru\u0161en samo su neka pitanja za ljetno dru\u017eenje u Muzeju Slavonije. Nestat mogu vladari i dr\u017eave, ali ostat \u0107e uspomena jo\u0161 je jedno dru\u017eenje uz razgovor koje organizira Muzej Slavonije. Odr\u017eat \u0107e se 2. srpnja 2026. godine s po\u010detkom u 19:00\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Pozivnica.jpg?fit=1039%2C763&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":41963,"position":3},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54592","url_meta":{"origin":41963,"position":4},"title":"Rashid I. Khalidi, “Stogodi\u0161nji rat protiv Palestine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrabro, briljantno i referentno, ovo izvanredno djelo s polja povijesne znanosti tako\u0111er obiluje dramati\u010dno\u0161\u0107u i zapanjuju\u0107om naracijom. Khalidi iznosi uvjerljive dokaze za preispitivanje konvencionalnog zapadnja\u010dkog poimanja spomenute teme, a njegova knjiga predstavlja prekretnicu u prou\u010davanju arapsko-izraelskog sukoba. Avi Shlaim, autor knjige The Iron Wall: Israel and the Arab World Stogodi\u0161nji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/PK_Stogodisnji-Rat-Protiv-Palestine.jpg?fit=660%2C417&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54520","url_meta":{"origin":41963,"position":5},"title":"\u201ePrilozi za povijest Broda i okolice\u201c. Knjiga 7","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru Hrvatskog instituta za povijest \u2013 Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje objavljen je sedmi svezak povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice \u010diji je urednik Robert Skenderovi\u0107. Uvodna rije\u010d urednika\u00a0 Ovim, sedmim sveskom nastavljamo objavljivanje povremenika Prilozi za povijest Broda i okolice u izdanju na\u0161e Podru\u017enice. Slijede\u0107i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Prilozi-za-povijest-Broda-i-okolice-naslov.png?fit=661%2C426&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41963","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41963"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41963\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41965,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41963\/revisions\/41965"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41964"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41963"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41963"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41963"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}