{"id":41963,"date":"2024-08-22T19:48:00","date_gmt":"2024-08-22T19:48:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41963"},"modified":"2024-08-22T20:48:32","modified_gmt":"2024-08-22T20:48:32","slug":"predstavljen-zbornik-zivot-i-djelo-kardinala-franje-kuharica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41963","title":{"rendered":"Predstavljen zbornik \u201e\u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Zbornik <strong><em>\u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a<\/em><\/strong> predstavljen je u ponedjeljak, 17. lipnja 2024. godine, u punoj dvorani \u201eVijenac\u201c Nadbiskupijskog pastoralnog instituta Zagreba\u010dke nadbiskupije (Kaptol 29a, Zagreb).<\/p>\n\n\n\n<p>Sve\u010dani trenutak predstavljanja ovoga zbornika radova s interdisciplinarnoga simpozija <em>\u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a<\/em> odr\u017eanoga 1. i 2. srpnja 2022. godine, urednika Ton\u010dija Matuli\u0107a, Ane Bio\u010di\u0107 i Branka Muri\u0107a, otvorio je i pjesmom uveli\u010dao Zbor bogoslova Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeni\u0161ta.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Program je vodila <strong>Maja Petranovi\u0107<\/strong>, zamjenica glavnog urednika Kr\u0161\u0107anske sada\u0161njosti, a na samome je po\u010detku pozdravnu rije\u010d prepustila <strong>mons. dr. Dra\u017eenu Kutle\u0161i<\/strong>, nadbiskupu zagreba\u010dkom i Velikom kancelaru Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Mons. Kutle\u0161a je, me\u0111u ostalim, poru\u010dio da istra\u017eivati \u017eivot i djelo kardinala Kuhari\u0107a ne zna\u010di samo upoznati njegov \u017eivot i osobu nego sagledati njegovim o\u010dima cijelo jedno povijesno razdoblje zna\u010dajnih crkvenih i dru\u0161tvenih gibanja u Hrvatskoj, ali i \u0161ire. Rekao je kako njegov \u017eivot i djelovanje svjedo\u010de o nepokolebljivoj vjeri, hrabrosti i predanosti uzvi\u0161enim idealima. Osvrnuv\u0161i se na kardinala Franju Kuhari\u0107a kao \u010dovjeka koji se usudio \u017eeljeti velike stvari, mons. Kutle\u0161a je poru\u010dio: \u201eKardinal Kuhari\u0107 nas je svojim \u017eivotom u\u010dio da ne trebamo biti skromni u svojim molitvama i nadama, nego da se usudimo te\u017eiti velikim stvarima. Neka i nas po njegovu uzoru vodi veliki cilj. Usudimo se i mi ve\u010deras za\u017eeljeti tri velike \u017eelje i tri velike stvari: da slobodna Hrvatska ostane vjerna Bo\u017ejim zakonima, da Sveti Otac posjeti na\u0161u domovinu i proglasi bla\u017eenog Alojzija Stepinca svetim, a na\u0161ega kardinala Kuhari\u0107a bla\u017eenim.\u201c&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Pozdravni govor tako\u0111er je uputio <strong>prof. dr. sc. Josip \u0160imunovi\u0107<\/strong>, dekan Katoli\u010dkoga bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Navode\u0107i okolnosti organizacije simpozija <em>\u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a<\/em> te zahvaliv\u0161i svima koji su sudjelovali na putu nastanka i predstavljanja njegova zbornika, prof. \u0160imunovi\u0107 je naglasio: \u201eKardinal Kuhari\u0107 bio je veliki pastir Crkve u Hrvatskoj i Crkve u Hrvata. Susreti s njime, njegove rije\u010di izgovorene u zagreba\u010dkoj prvostolnici, mnogim bazilikama, crkvama, kapelama, na hodo\u010da\u0161\u0107ima i u medijima, ostaju trajno bogatstvo koje nikada ne gubi na svojoj vrijednosti.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Zbornik su zatim predstavili njegovi recenzenti, prof. dr. sc. Josip Osli\u0107, prof. dr. sc. \u017deljko Tanji\u0107 te izv. prof. dr. sc. Tomislav Ani\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Osvrnuv\u0161i se na izreku poznatoga engleskog filozofa Francisa Bacona i njegovu postavku na koju svodi svu svoju filozofiju znanosti, \u201eZnanje je mo\u0107\u201c, <strong>prof. dr. sc. Josip Osli\u0107<\/strong> navodi: \u201eJednako tako za kardinala Kuhari\u0107a mo\u017ee se re\u0107i da se njegov cjelokupni \u017eivot i djelo mogu sa\u017eeti i re\u0107i u svega nekoliko rije\u010di, odnosno mogu se svesti na takozvanu &#8216;Kuhari\u0107evu postavku&#8217; koja bi glasila: &#8216;Vjera je mo\u0107&#8217;.\u201c Istaknuo je kako se iz svih pojedinih radova predstavljenoga zbornika nedvojbeno mo\u017ee i\u0161\u010ditati tvrdnja kako je kardinal Kuhari\u0107 bio sredi\u0161nja figura pokoncilske Crkve u Hrvatskoj i biv\u0161oj Jugoslaviji. \u201eBio je ne samo svjedok vremena ve\u0107 i aktivni sudionik klju\u010dnih doga\u0111aja novije hrvatske povijesti koji je u bitnom usmjerio \u017eivot i djelovanje Crkve u hrvatskom narodu\u201c, navodi prof. Osli\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Prof. dr. sc. \u017deljko Tanji\u0107<\/strong> u svome je govoru me\u0111u ostalim rekao kako je kardinal Franjo Kuhari\u0107 bio \u201e\u010dovjek i biskup kojemu je u srcu, umu i djelovanju na prvome mjestu bilo slu\u017eenje jedinstvu Crkve i na Evan\u0111elju temeljeno njeno djelovanje u konkretnim povijesnim okolnostima u hrvatskom narodu i njegovoj bremenitoj povijesti druge polovice 20. stolje\u0107a, postkoncilskoj obnovi i procesu stvaranja neovisne hrvatske dr\u017eave. Snagu i postojanost u takvom djelovanju crpio je vjeran tradiciji i u\u010diteljstvu, u sna\u017enoj duhovnosti pro\u017eetoj posebno pobo\u017eno\u0161\u0107u prema Presvetoj Bogorodici, Isusovoj Majci, i odanosti \u017eivotu i mu\u010deni\u010dkoj smrti svoga zareditelja i prethodnika \u2013 bl. Kardinala Alojzija Stepinca.\u201c Dodao je prof. Tanji\u0107 kako je Kuhari\u0107ev \u201epogled pastira pro\u017eet dubokom ljubavlju prema Bogu, Crkvi i vlastitom narodu, svjestan poslanja i slu\u017ebe koja mu je povjerena, koju nije tra\u017eio, koju je \u017eivio ponizno nose\u0107i \u010desto kri\u017e nerazumijevanja\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izv. prof. dr. sc. Tomislav Ani\u0107<\/strong> osvrnuo se na povijesni, odnosno historiografski aspekt Kuhari\u0107eva lika i djela. Naglasio je kako je Kardinal bio iznimno va\u017ena crkvena, ali i svjetovna osoba \u017eive\u0107i u razli\u010ditim politi\u010dkim, gospodarskim i dru\u0161tvenim okvirima. Rekao je kako zbornik <em>\u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a<\/em> predstavlja zna\u010dajan doprinos hrvatskoj historiografiji zbog raznolikosti tematskih pristupa iza kojih su zna\u010dajna istra\u017eivanja, a pokazuju nam \u010ditav niz novih spoznaja na \u010dinjeni\u010dnoj razini o liku i djelu Kardinala. Tako\u0111er, naglasio je kako autori otvaraju pregr\u0161t novih tema te na taj na\u010din poti\u010du budu\u0107a istra\u017eivanja. \u201eZbornik \u0107e predstavljati nezaobilaznu polaznu to\u010dku u svim budu\u0107im istra\u017eivanjima koja se ne\u0107e baviti isklju\u010divo likom i djelom kardinala Kuhari\u0107a, ve\u0107 dru\u0161tvenom, socijalnom, crkvenom te, u kona\u010dnici, politi\u010dkom povije\u0161\u0107u druge polovice 20. stolje\u0107a\u201c, naglasio je izv. prof. Ani\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Rije\u010d zahvale na samome kraju predstavljanja uputio je <strong>dr. sc. Stjepan Brebri\u0107<\/strong>, direktor i glavni urednik Kr\u0161\u0107anske sada\u0161njosti, izraziv\u0161i veliku radost zbog mogu\u0107nosti sudjelovanja u izdanju zbornika <em>\u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a<\/em>, a Kardinala je istaknuo kao jednu od najva\u017enijih osoba u povijesti djelovanja Kr\u0161\u0107anske sada\u0161njosti. Pohvalio je urednike predstavljenoga zbornika koji su, zajedno s recenzentima, odradili \u201eznala\u010dki i stru\u010dno svoj posao, koji je bio sve samo ne redovit i uobi\u010dajen\u201c. Kona\u010dno, zavr\u0161io je rije\u010dima o kardinalu Kuhari\u0107u: \u201ePrimjer njegova \u017eivota zasigurno mo\u017ee biti poziv, upu\u0107en svima nama, da molimo za takve autoritete, kojih dana\u0161nji \u010dovjek vi\u0161e nema u sferama dru\u0161tvenoga i politi\u010dkoga \u017eivota. Za autoritete \u010dija je snaga u Bo\u017ejoj blizini, pravednosti i ljubavi.\u201c<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ks.hr\/blog\/predstavljen-zbornik-zivot-i-djelo-kardinala-franje-kuharica--n1599\">https:\/\/www.ks.hr\/blog\/predstavljen-zbornik-zivot-i-djelo-kardinala-franje-kuharica&#8211;n1599<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41964,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-41963","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Predstavljanje_Kuhari%C4%87.png?fit=925%2C619&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":41963,"position":0},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":41963,"position":1},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":41963,"position":2},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54105,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54105","url_meta":{"origin":41963,"position":3},"title":"U Ora\u0161ju predstavljena monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c autora Tade Or\u0161oli\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c, autora prof. dr. sc. Tade Or\u0161oli\u0107a, objavljena u nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru te udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Ora\u0161ja, predstavljena je 16. svibnja 2026. u Ora\u0161ju. Na 473\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54134,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54134","url_meta":{"origin":41963,"position":4},"title":"Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe (2026): Rad o Franji Jela\u010di\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0najnovijem broju godi\u0161njaka SOG18 (Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe)\u00a0Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe\u00a0(Vol. 9, 2026), koji izdaje Odsjek za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, objavljen je - uz ostale vrijedne priloge - i rad Filipa Katani\u0107a iz Zagreba o vojni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Volume-9.jpg?fit=504%2C712&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":41963,"position":5},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41963","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41963"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41963\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41965,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41963\/revisions\/41965"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41964"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41963"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41963"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41963"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}