{"id":41963,"date":"2024-08-22T19:48:00","date_gmt":"2024-08-22T19:48:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41963"},"modified":"2024-08-22T20:48:32","modified_gmt":"2024-08-22T20:48:32","slug":"predstavljen-zbornik-zivot-i-djelo-kardinala-franje-kuharica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41963","title":{"rendered":"Predstavljen zbornik \u201e\u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Zbornik \u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a<\/em><\/strong> predstavljen je u ponedjeljak, 17. lipnja 2024. godine, u punoj dvorani \u201eVijenac\u201c Nadbiskupijskog pastoralnog instituta Zagreba\u010dke nadbiskupije (Kaptol 29a, Zagreb).<\/p>\n\n\n\n

Sve\u010dani trenutak predstavljanja ovoga zbornika radova s interdisciplinarnoga simpozija \u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a<\/em> odr\u017eanoga 1. i 2. srpnja 2022. godine, urednika Ton\u010dija Matuli\u0107a, Ane Bio\u010di\u0107 i Branka Muri\u0107a, otvorio je i pjesmom uveli\u010dao Zbor bogoslova Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeni\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n

Program je vodila Maja Petranovi\u0107<\/strong>, zamjenica glavnog urednika Kr\u0161\u0107anske sada\u0161njosti, a na samome je po\u010detku pozdravnu rije\u010d prepustila mons. dr. Dra\u017eenu Kutle\u0161i<\/strong>, nadbiskupu zagreba\u010dkom i Velikom kancelaru Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Mons. Kutle\u0161a je, me\u0111u ostalim, poru\u010dio da istra\u017eivati \u017eivot i djelo kardinala Kuhari\u0107a ne zna\u010di samo upoznati njegov \u017eivot i osobu nego sagledati njegovim o\u010dima cijelo jedno povijesno razdoblje zna\u010dajnih crkvenih i dru\u0161tvenih gibanja u Hrvatskoj, ali i \u0161ire. Rekao je kako njegov \u017eivot i djelovanje svjedo\u010de o nepokolebljivoj vjeri, hrabrosti i predanosti uzvi\u0161enim idealima. Osvrnuv\u0161i se na kardinala Franju Kuhari\u0107a kao \u010dovjeka koji se usudio \u017eeljeti velike stvari, mons. Kutle\u0161a je poru\u010dio: \u201eKardinal Kuhari\u0107 nas je svojim \u017eivotom u\u010dio da ne trebamo biti skromni u svojim molitvama i nadama, nego da se usudimo te\u017eiti velikim stvarima. Neka i nas po njegovu uzoru vodi veliki cilj. Usudimo se i mi ve\u010deras za\u017eeljeti tri velike \u017eelje i tri velike stvari: da slobodna Hrvatska ostane vjerna Bo\u017ejim zakonima, da Sveti Otac posjeti na\u0161u domovinu i proglasi bla\u017eenog Alojzija Stepinca svetim, a na\u0161ega kardinala Kuhari\u0107a bla\u017eenim.\u201c <\/p>\n\n\n\n

Pozdravni govor tako\u0111er je uputio prof. dr. sc. Josip \u0160imunovi\u0107<\/strong>, dekan Katoli\u010dkoga bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Navode\u0107i okolnosti organizacije simpozija \u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a<\/em> te zahvaliv\u0161i svima koji su sudjelovali na putu nastanka i predstavljanja njegova zbornika, prof. \u0160imunovi\u0107 je naglasio: \u201eKardinal Kuhari\u0107 bio je veliki pastir Crkve u Hrvatskoj i Crkve u Hrvata. Susreti s njime, njegove rije\u010di izgovorene u zagreba\u010dkoj prvostolnici, mnogim bazilikama, crkvama, kapelama, na hodo\u010da\u0161\u0107ima i u medijima, ostaju trajno bogatstvo koje nikada ne gubi na svojoj vrijednosti.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Zbornik su zatim predstavili njegovi recenzenti, prof. dr. sc. Josip Osli\u0107, prof. dr. sc. \u017deljko Tanji\u0107 te izv. prof. dr. sc. Tomislav Ani\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Osvrnuv\u0161i se na izreku poznatoga engleskog filozofa Francisa Bacona i njegovu postavku na koju svodi svu svoju filozofiju znanosti, \u201eZnanje je mo\u0107\u201c, prof. dr. sc. Josip Osli\u0107<\/strong> navodi: \u201eJednako tako za kardinala Kuhari\u0107a mo\u017ee se re\u0107i da se njegov cjelokupni \u017eivot i djelo mogu sa\u017eeti i re\u0107i u svega nekoliko rije\u010di, odnosno mogu se svesti na takozvanu ‘Kuhari\u0107evu postavku’ koja bi glasila: ‘Vjera je mo\u0107’.\u201c Istaknuo je kako se iz svih pojedinih radova predstavljenoga zbornika nedvojbeno mo\u017ee i\u0161\u010ditati tvrdnja kako je kardinal Kuhari\u0107 bio sredi\u0161nja figura pokoncilske Crkve u Hrvatskoj i biv\u0161oj Jugoslaviji. \u201eBio je ne samo svjedok vremena ve\u0107 i aktivni sudionik klju\u010dnih doga\u0111aja novije hrvatske povijesti koji je u bitnom usmjerio \u017eivot i djelovanje Crkve u hrvatskom narodu\u201c, navodi prof. Osli\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Prof. dr. sc. \u017deljko Tanji\u0107<\/strong> u svome je govoru me\u0111u ostalim rekao kako je kardinal Franjo Kuhari\u0107 bio \u201e\u010dovjek i biskup kojemu je u srcu, umu i djelovanju na prvome mjestu bilo slu\u017eenje jedinstvu Crkve i na Evan\u0111elju temeljeno njeno djelovanje u konkretnim povijesnim okolnostima u hrvatskom narodu i njegovoj bremenitoj povijesti druge polovice 20. stolje\u0107a, postkoncilskoj obnovi i procesu stvaranja neovisne hrvatske dr\u017eave. Snagu i postojanost u takvom djelovanju crpio je vjeran tradiciji i u\u010diteljstvu, u sna\u017enoj duhovnosti pro\u017eetoj posebno pobo\u017eno\u0161\u0107u prema Presvetoj Bogorodici, Isusovoj Majci, i odanosti \u017eivotu i mu\u010deni\u010dkoj smrti svoga zareditelja i prethodnika \u2013 bl. Kardinala Alojzija Stepinca.\u201c Dodao je prof. Tanji\u0107 kako je Kuhari\u0107ev \u201epogled pastira pro\u017eet dubokom ljubavlju prema Bogu, Crkvi i vlastitom narodu, svjestan poslanja i slu\u017ebe koja mu je povjerena, koju nije tra\u017eio, koju je \u017eivio ponizno nose\u0107i \u010desto kri\u017e nerazumijevanja\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Ani\u0107<\/strong> osvrnuo se na povijesni, odnosno historiografski aspekt Kuhari\u0107eva lika i djela. Naglasio je kako je Kardinal bio iznimno va\u017ena crkvena, ali i svjetovna osoba \u017eive\u0107i u razli\u010ditim politi\u010dkim, gospodarskim i dru\u0161tvenim okvirima. Rekao je kako zbornik \u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a<\/em> predstavlja zna\u010dajan doprinos hrvatskoj historiografiji zbog raznolikosti tematskih pristupa iza kojih su zna\u010dajna istra\u017eivanja, a pokazuju nam \u010ditav niz novih spoznaja na \u010dinjeni\u010dnoj razini o liku i djelu Kardinala. Tako\u0111er, naglasio je kako autori otvaraju pregr\u0161t novih tema te na taj na\u010din poti\u010du budu\u0107a istra\u017eivanja. \u201eZbornik \u0107e predstavljati nezaobilaznu polaznu to\u010dku u svim budu\u0107im istra\u017eivanjima koja se ne\u0107e baviti isklju\u010divo likom i djelom kardinala Kuhari\u0107a, ve\u0107 dru\u0161tvenom, socijalnom, crkvenom te, u kona\u010dnici, politi\u010dkom povije\u0161\u0107u druge polovice 20. stolje\u0107a\u201c, naglasio je izv. prof. Ani\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d zahvale na samome kraju predstavljanja uputio je dr. sc. Stjepan Brebri\u0107<\/strong>, direktor i glavni urednik Kr\u0161\u0107anske sada\u0161njosti, izraziv\u0161i veliku radost zbog mogu\u0107nosti sudjelovanja u izdanju zbornika \u017divot i djelo kardinala Franje Kuhari\u0107a<\/em>, a Kardinala je istaknuo kao jednu od najva\u017enijih osoba u povijesti djelovanja Kr\u0161\u0107anske sada\u0161njosti. Pohvalio je urednike predstavljenoga zbornika koji su, zajedno s recenzentima, odradili \u201eznala\u010dki i stru\u010dno svoj posao, koji je bio sve samo ne redovit i uobi\u010dajen\u201c. Kona\u010dno, zavr\u0161io je rije\u010dima o kardinalu Kuhari\u0107u: \u201ePrimjer njegova \u017eivota zasigurno mo\u017ee biti poziv, upu\u0107en svima nama, da molimo za takve autoritete, kojih dana\u0161nji \u010dovjek vi\u0161e nema u sferama dru\u0161tvenoga i politi\u010dkoga \u017eivota. Za autoritete \u010dija je snaga u Bo\u017ejoj blizini, pravednosti i ljubavi.\u201c<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.ks.hr\/blog\/predstavljen-zbornik-zivot-i-djelo-kardinala-franje-kuharica–n1599<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41964,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-41963","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Predstavljanje_Kuhari%C4%87.png?fit=925%2C619&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":41963,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":41963,"position":1},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":41963,"position":2},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":41963,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":41963,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":41963,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41963","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41963"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41963\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41965,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41963\/revisions\/41965"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41964"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41963"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41963"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41963"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}