{"id":41960,"date":"2024-08-22T20:31:12","date_gmt":"2024-08-22T20:31:12","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41960"},"modified":"2024-09-14T14:48:07","modified_gmt":"2024-09-14T14:48:07","slug":"u-potrazi-za-drugim-misljenjem-povodom-davanja-mandata-na-raspolaganje-dekana-kbf-a-i-ffrz-a-zbog-pogresnog-glasanja-o-rodnim-studijima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41960","title":{"rendered":"U potrazi za \u201edrugim mi\u0161ljenjem\u201c \u2013 povodom davanja mandata na raspolaganje dekana KBF-a i FFRZ-a zbog \u201epogre\u0161nog\u201c glasanja o rodnim studijima"},"content":{"rendered":"\n

U nevjerici smo pratili priop\u0107enje<\/a> za javnost 6. kolovoza 2024. dekana Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu koji su ponudili mandate na raspolaganje nakon \u0161to su nehoti\u010dno glasali u prilog prijedloga studijskog programa rodnih studija na sveu\u010dili\u0161nim tijelima. Vijest je izazvala vi\u0161e komentara<\/a> u medijima<\/a>. Pitamo se jesmo li do\u0161li do to\u010dke kad \u0107e se o\u010dekivati da netko mora napustiti prostoriju kada se spomenu pojmovi kao \u0161to su rod ili feminizam. Ostaju\u0107i samo na primjeru povijesne struke, zanima nas \u0161to je to toliko sabla\u017enjivo naprimjer u kolegiju \u201eRod kao sudbina: izbor tema iz povijesti \u017eena 19. i 20. stolje\u0107a<\/a>\u201c koji se ve\u0107 godinama izvodi na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Pitamo se kako netko ne vidi paradoks u rije\u010dima iz intervjua<\/a> zagreba\u010dkog nadbiskupa Dra\u017eena Kutle\u0161e da \u201erodne ideologije name\u0107u jednoumlje\u201c s obzirom da postoje deseci struja u rodnim teorijama koje me\u0111usobno polemiziraju i to na sveu\u010dili\u0161tima koja su po definiciji otvorena slobodnoj raspravi, dok predstavnici Katoli\u010dke crkve tra\u017ee zabranu jednog sveu\u010dili\u0161nog programa i iznose o tome samo jedno, jedino mi\u0161ljenje, bez mogu\u0107nosti druga\u010dijih pogleda.<\/p>\n\n\n\n

No nije nam cilj produbljivati rascjepe ve\u0107 upravo suprotno, podsjetiti na to\u010dke mogu\u0107eg dijaloga o tome. Ve\u0107 smo vi\u0161e puta navodili knjigu redovnice franjevke Jadranke Rebeke Ani\u0107 \u201eKako razumjeti rod? Povijest rasprave i razli\u010dita razumijevanja u Crkvi<\/a>\u201c (Zagreb 2011), koja je s uva\u017eavanjem komentirana u \u010dasopisima \u201eCrkva u svijetu<\/a>\u201c, \u201eDiacovensia<\/a>\u201c, \u201eNova prisutnost<\/a>\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Na Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu odr\u017eana je 2018. godine tribina \u201eRodna teorija u Istanbulskoj konvenciji\u201c, na kojoj su govorili Branka Gali\u0107 (FFZG) i Ton\u010di Matuli\u0107 (KBF), o kojoj smo tako\u0111er obavijestili<\/a>. Je li danas uop\u0107e mogu\u0107a jedna takva tribina?<\/p>\n\n\n\n

Na me\u0111unarodnom planu dostupna je brojna studiozna literatura o temama poput Gender und Religion<\/a>, Can You Be a Catholic and a Feminist?<\/a> i sl.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de trenutnih naizgled doktrinarnih prepreka takvom dijalogu, treba podsjetiti da je Katoli\u010dka crkva vremenom promijenila svoj prvotno odbacuju\u0107i odnos prema modernitetu i liberalizmu, a mogu\u0107e je navesti i mnoge druge primjere.<\/p>\n\n\n\n

Podsjetit \u0107emo da se dijalog odvijao i tamo gdje ga se mo\u017eda najmanje o\u010dekuje, kao \u0161to svjedo\u010de knjige dominikanca Tome Vere\u0161a, npr. Pru\u017eene ruke: prilozi za dijalog izme\u0111u marksista i kr\u0161\u0107ana <\/em>(Zagreb 1989) i druge, i to na \u0161iroj europskoj razini, o \u010demu govori recentna knjiga \u201eChristian Modernity and Marxist Secularism in East Central Europe: Between Conflict and Cooperation<\/a>\u201c.<\/p>\n\n\n\n

O\u010dito je da itekako postoji mnogo pluralizma u Katoli\u010dkoj crkvi i nadamo se da \u0107emo, mo\u017eda kad se stvari malo slegnu, dobiti i bitno druga\u010dije intonirane istupe o rodnim studijima. U svakom slu\u010daju, mnogo je dodirnih to\u010daka oko kojih se mogu voditi dijalozi, rasprave i polemike, tako karakteristi\u010dne za sveu\u010dili\u0161te, umjesto ovakvih poteza kojima do sada svjedo\u010dimo.<\/p>\n\n\n\n

Branimir Jankovi\u0107<\/p>\n\n\n\n

Urednik portala Historiografija.hr<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\n
Kolegijalna poruka politi\u010daru Marijanu Pavli\u010deku, jednom od glavnih protivnika Rodnih studija, koji je zavr\u0161io germanistiku i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu<\/a><\/blockquote>