\u201ePo\u010detkom kolovoza 1995. brojna hrvatska vojska od 150.000 vojnika pokrenula je operaciju Oluja. U nekoliko desetaka sati oslobo\u0111eni su gotovo svi teritoriji u rukama Srba. (Nekoliko mjeseci ranije operacijom Bljesak oslobo\u0111en je dio Slavonije.) Oluju Hrvati smatraju prijelomnim trenutkom rata koji je omogu\u0107io integraciju svih me\u0111unarodno-pravno priznatih teritorija. <\/p>\n\n\n\n
(\u2026)<\/p>\n\n\n\n
Srpska perspektiva bila je potpuno druga\u010dija. Tijekom operacije Oluja Hrvatsku je napustilo vi\u0161e od 100.000 Srba, i to ne samo vojnika, ve\u0107 i civila, \u017eena i djece. Svjetskim medijima kru\u017eile su slike ljudi na traktorima, u tro\u0161nim automobilima ili kako u velikom broju \u0161utke hodaju pognutih glava. Bili su to isti ljudi koji su se maloprije radovali \u0161to \u017eive na podru\u010djima o\u010di\u0161\u0107enima od Hrvata. Sada su i sami postali \u017ertve \u010di\u0161\u0107enja. Ve\u0107ina ih se naselila u podru\u010djima pod srpskom okupacijom u Bosni i Hercegovini ili pobjegla u Srbiju. Hrvati koje su Srbi protjerali nekoliko godina ranije mogli su se vratiti u svoje domove.<\/p>\n\n\n\n
(…)<\/p>\n\n\n\n
Nije sasvim jasno koje su bile namjere hrvatskih vlasti, osim da su \u017eeljele vratiti cijeli hrvatski teritorij pod svoju kontrolu. Tu\u0111man je vi\u0161e puta nagla\u0161avao kako mu se \u010dini da \u0107e nakon akcije ostati oko 70 posto Srba koji \u0107e vjerovati da je Hrvatska demokratska dr\u017eava koja po\u0161tuje njihove slobode i da \u0107e biti njihova domovina. Tijekom Oluje emitiran je televizijski program i bacani su leci koju su uvjeravali stanovnike tih podru\u010dja da \u0107e svi biti sigurni i da \u0107e snage reda osigurati provo\u0111enje zakona samo protiv kriminalaca i ratnih zlo\u010dinaca. S druge strane, neki dokumenti s kojih je skinuta oznaka tajnosti govore da su vlasti \u017eeljele osloboditi te teritorije bez obzira na cijenu. Srbi su bili uvjereni da \u0107e hrvatska odmazda biti nemilosrdna, u \u0161to su ih njihovi \u010delnici godinama uvjeravali, pa se bijeg \u010dinio jedinim rje\u0161enjem. Umjesto 70 posto, ostalo ih je oko 15 posto.<\/p>\n\n\n\n
Prigodom osloba\u0111anja tih prostora do\u0161lo je u nekim podru\u010djima do plja\u010dki, a po\u010dinjeni su i ratni zlo\u010dini. Hrvatski helsin\u0161ki odbor tvrdio je da je ubijeno vi\u0161e od \u0161est stotina civila. Slu\u010dajem se bavio Me\u0111unarodni kazneni sud za ratne zlo\u010dine u Jugoslaviji, ina\u010de osnovan na zahtjev Republike Hrvatske. On je 2001. zatra\u017eio od Republike Hrvatske izru\u010denje nekoliko hrvatskih generala zbog sumnje da su po\u010dinili ratne zlo\u010dine i zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n
(\u2026)<\/p>\n\n\n\n
Operacija Oluja postavila je pred hrvatsku javnost dvojbe o odnosu prema ratnim zlo\u010dinima, uklju\u010duju\u0107i i one nad civilima, koje su po\u010dinili hrvatski vojnici tijekom cijelog sukoba. \u010cak i da ih je bilo manje od srpskih, nije se moglo pro\u0107i pored njih. S nekima od njih su\u010deljavali su se hrvatski sudovi, ali uglavnom je vladao nepisani pristanak na njih. Hrvati su op\u0107enito smatrali da su sva sredstva prihvatljiva u borbi protiv \u201esrpskog terorizma\u201c. Rat je rat, tvrdilo se, pa se doga\u0111aju i \u017ertve. Takvo pravilo vlada svugdje, ne samo u Hrvatskoj. Te\u0161ko je pomiriti predod\u017ebu junaka s ratnim zlo\u010dincem. No, mnogi su hrvatski intelektualci i nevladine udruge provodili vlastita istra\u017eivanja na podru\u010djima koja je oslobodila hrvatska vojska i publicirali ih. Mediji su donosili nova otkri\u0107a koja su Tu\u0111man i njegovo politi\u010dko okru\u017eenje morali poja\u0161njavati. S vremenom je postalo jasno da mnogi nacionalni heroji mogu biti i ratni zlo\u010dinci.<\/p>\n\n\n\n
(\u2026)<\/p>\n\n\n\n
Mnogi su ljudi umorni od pri\u010da o ratu i smatraju da ti narativi ometaju proces pomirenja, a i daljnjeg \u017eivota. Drugi tvrde da pomirenje nije mogu\u0107e dok druga strana ne prizna da je bila agresor. Me\u0111utim, to nije mogu\u0107e. Srpska vizija rata potpuno je druga\u010dija od hrvatske. Srbi smatraju da su se branili od agresivnih Hrvata te da su u kona\u010dnici bili \u017ertve etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja. Operacija Oluja, koja je za Hrvate simbol pravedne pobjede, za njih je utjelovljenje neshvatljivog zla, sli\u010dnog onom iz Drugoga svjetskog rata.\u201c \u00a0<\/p>\n\n\n\n
Maciej Czerwi\u0144ski, Hrvatska. Povijest, kultura, ideje<\/em>, Zagreb 2023, str. 486-489.<\/p>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":38985,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-41911","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/hrvatska-povijest-kultura-ideje.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":41911,"position":0},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54583,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54583","url_meta":{"origin":41911,"position":1},"title":"Novi interaktivni sadr\u017eaj u Muzejskoj zoni Zra\u010dne luke Franjo Tu\u0111man o nacionalnim simbolima","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zagreb, 9. srpnja 2026. \u2013 Hrvatski povijesni muzej i Me\u0111unarodna zra\u010dna luka Zagreb predstavili su prvo pro\u0161irenje Muzejske zone u putni\u010dkom terminalu. Izlo\u017eba \"Zvijezde hrvatske povijesti: Nebo im je granica. Upoznaj ih!\", otvorena u velja\u010di 2025. godine, od danas je bogatija za svoju 25. zvijezdu \u2013 hrvatsku zastavu. Novi interaktivni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Nacionalni-simboli.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54492","url_meta":{"origin":41911,"position":2},"title":"Odjeci izlaganja Filipa Hamer\u0161aka o hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu na podru\u010dju Ukrajine – povodom 110. obljetnice Brusilovljeve ofenzive","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 26. svibnja 2026. objavili smo vijest da je Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea jedan od suorganizatora\u00a033. me\u0111unarodnoga slavisti\u010dkoga kolokvija\u00a0koji je 21. i 22. svibnja odr\u017ean u organizaciji i doma\u0107instvu\u00a0Dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Ivana Franka u Lavovu. Me\u0111u izlaga\u010dima iz Zavoda ravnatelj dr. sc. Filip Hamer\u0161ak odr\u017eao je plenarno izlaganje \u201eHrvatski vojnici u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/G_Glibivka-obnovljeno-hrvatsko-vojno-groblje_-snimio-F.-Hamer%CF%84ak.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54813,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54813","url_meta":{"origin":41911,"position":3},"title":"Objavljen 9. broj \u010dasopisa \u201ePodplje\u0161ivi\u010dki grani\u010dari\u201c za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je 9. broj \u010dasopisa \u201ePodplje\u0161ivi\u010dki grani\u010dari\u201c u kojemu se objavljuju znanstveni i stru\u010dni prilozi iz podru\u010dja povijesne znanosti. Ve\u0107ina radova su radovi autora koji su sudjelovali na znanstveno-stru\u010dnom skupu \u201cOp\u0107ina Saborsko i okolica u pro\u0161losti i sada\u0161njosti\u201d koji je odr\u017ean u Saborskom 17. svibnja 2025. Kad bi se gledalo\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Podpljesivicki-granicari-scaled.jpg?fit=844%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Podpljesivicki-granicari-scaled.jpg?fit=844%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Podpljesivicki-granicari-scaled.jpg?fit=844%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Podpljesivicki-granicari-scaled.jpg?fit=844%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":41911,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54587,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54587","url_meta":{"origin":41911,"position":5},"title":"Odr\u017ean okrugli stol \u201cEuropa danas: izazovi, identitet, budu\u0107nost\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na blagdan svetoga Benedikta, suza\u0161titnika Europe i nebeskog za\u0161titnika Hrvatske udruge Benedikt, u Splitu je u subotu, 11. srpnja 2026., odr\u017ean sve\u010dani program kojim je ujedno obilje\u017eena i 15. obljetnica djelovanja udruge. Program je okupio velik broj sudionika i uzvanika, a crkva sv. Katarine Aleksandrijske tijekom misnog slavlja te dvorana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Split-okrugli-stol-scaled.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41911","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41911"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41911\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41913,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41911\/revisions\/41913"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38985"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41911"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41911"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41911"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}