\u201ePo\u010detkom kolovoza 1995. brojna hrvatska vojska od 150.000 vojnika pokrenula je operaciju Oluja. U nekoliko desetaka sati oslobo\u0111eni su gotovo svi teritoriji u rukama Srba. (Nekoliko mjeseci ranije operacijom Bljesak oslobo\u0111en je dio Slavonije.) Oluju Hrvati smatraju prijelomnim trenutkom rata koji je omogu\u0107io integraciju svih me\u0111unarodno-pravno priznatih teritorija. <\/p>\n\n\n\n
(\u2026)<\/p>\n\n\n\n
Srpska perspektiva bila je potpuno druga\u010dija. Tijekom operacije Oluja Hrvatsku je napustilo vi\u0161e od 100.000 Srba, i to ne samo vojnika, ve\u0107 i civila, \u017eena i djece. Svjetskim medijima kru\u017eile su slike ljudi na traktorima, u tro\u0161nim automobilima ili kako u velikom broju \u0161utke hodaju pognutih glava. Bili su to isti ljudi koji su se maloprije radovali \u0161to \u017eive na podru\u010djima o\u010di\u0161\u0107enima od Hrvata. Sada su i sami postali \u017ertve \u010di\u0161\u0107enja. Ve\u0107ina ih se naselila u podru\u010djima pod srpskom okupacijom u Bosni i Hercegovini ili pobjegla u Srbiju. Hrvati koje su Srbi protjerali nekoliko godina ranije mogli su se vratiti u svoje domove.<\/p>\n\n\n\n
(…)<\/p>\n\n\n\n
Nije sasvim jasno koje su bile namjere hrvatskih vlasti, osim da su \u017eeljele vratiti cijeli hrvatski teritorij pod svoju kontrolu. Tu\u0111man je vi\u0161e puta nagla\u0161avao kako mu se \u010dini da \u0107e nakon akcije ostati oko 70 posto Srba koji \u0107e vjerovati da je Hrvatska demokratska dr\u017eava koja po\u0161tuje njihove slobode i da \u0107e biti njihova domovina. Tijekom Oluje emitiran je televizijski program i bacani su leci koju su uvjeravali stanovnike tih podru\u010dja da \u0107e svi biti sigurni i da \u0107e snage reda osigurati provo\u0111enje zakona samo protiv kriminalaca i ratnih zlo\u010dinaca. S druge strane, neki dokumenti s kojih je skinuta oznaka tajnosti govore da su vlasti \u017eeljele osloboditi te teritorije bez obzira na cijenu. Srbi su bili uvjereni da \u0107e hrvatska odmazda biti nemilosrdna, u \u0161to su ih njihovi \u010delnici godinama uvjeravali, pa se bijeg \u010dinio jedinim rje\u0161enjem. Umjesto 70 posto, ostalo ih je oko 15 posto.<\/p>\n\n\n\n
Prigodom osloba\u0111anja tih prostora do\u0161lo je u nekim podru\u010djima do plja\u010dki, a po\u010dinjeni su i ratni zlo\u010dini. Hrvatski helsin\u0161ki odbor tvrdio je da je ubijeno vi\u0161e od \u0161est stotina civila. Slu\u010dajem se bavio Me\u0111unarodni kazneni sud za ratne zlo\u010dine u Jugoslaviji, ina\u010de osnovan na zahtjev Republike Hrvatske. On je 2001. zatra\u017eio od Republike Hrvatske izru\u010denje nekoliko hrvatskih generala zbog sumnje da su po\u010dinili ratne zlo\u010dine i zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti.<\/p>\n\n\n\n
(\u2026)<\/p>\n\n\n\n
Operacija Oluja postavila je pred hrvatsku javnost dvojbe o odnosu prema ratnim zlo\u010dinima, uklju\u010duju\u0107i i one nad civilima, koje su po\u010dinili hrvatski vojnici tijekom cijelog sukoba. \u010cak i da ih je bilo manje od srpskih, nije se moglo pro\u0107i pored njih. S nekima od njih su\u010deljavali su se hrvatski sudovi, ali uglavnom je vladao nepisani pristanak na njih. Hrvati su op\u0107enito smatrali da su sva sredstva prihvatljiva u borbi protiv \u201esrpskog terorizma\u201c. Rat je rat, tvrdilo se, pa se doga\u0111aju i \u017ertve. Takvo pravilo vlada svugdje, ne samo u Hrvatskoj. Te\u0161ko je pomiriti predod\u017ebu junaka s ratnim zlo\u010dincem. No, mnogi su hrvatski intelektualci i nevladine udruge provodili vlastita istra\u017eivanja na podru\u010djima koja je oslobodila hrvatska vojska i publicirali ih. Mediji su donosili nova otkri\u0107a koja su Tu\u0111man i njegovo politi\u010dko okru\u017eenje morali poja\u0161njavati. S vremenom je postalo jasno da mnogi nacionalni heroji mogu biti i ratni zlo\u010dinci.<\/p>\n\n\n\n
(\u2026)<\/p>\n\n\n\n
Mnogi su ljudi umorni od pri\u010da o ratu i smatraju da ti narativi ometaju proces pomirenja, a i daljnjeg \u017eivota. Drugi tvrde da pomirenje nije mogu\u0107e dok druga strana ne prizna da je bila agresor. Me\u0111utim, to nije mogu\u0107e. Srpska vizija rata potpuno je druga\u010dija od hrvatske. Srbi smatraju da su se branili od agresivnih Hrvata te da su u kona\u010dnici bili \u017ertve etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja. Operacija Oluja, koja je za Hrvate simbol pravedne pobjede, za njih je utjelovljenje neshvatljivog zla, sli\u010dnog onom iz Drugoga svjetskog rata.\u201c \u00a0<\/p>\n\n\n\n
Maciej Czerwi\u0144ski, Hrvatska. Povijest, kultura, ideje<\/em>, Zagreb 2023, str. 486-489.<\/p>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":38985,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-41911","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/hrvatska-povijest-kultura-ideje.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":41911,"position":0},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":41911,"position":1},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":41911,"position":2},"title":"Slobodan Prosperov Novak, “Grga Novak. \u017divot i djela”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":41911,"position":3},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":41911,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":41911,"position":5},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41911","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41911"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41911\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41913,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41911\/revisions\/41913"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/38985"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41911"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41911"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41911"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}