{"id":4185,"date":"2017-05-06T13:03:37","date_gmt":"2017-05-06T13:03:37","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4185"},"modified":"2017-05-06T13:03:37","modified_gmt":"2017-05-06T13:03:37","slug":"dani-otvorenih-vrata-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4185","title":{"rendered":"Dani otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti"},"content":{"rendered":"<p>U utorak i srijedu 9. i 10. svibnja 2017. po \u0161esti se put odr\u017eavaju Dani otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, s nizom predavanja, prezentacija, izlo\u017ebi, promocija, radionica, koncerata i projekcija filmova.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zagreb, Bjelovar, Cavtat, Dubrovnik, Kri\u017eevci, Osijek, Po\u017eega, Pula, Rijeka, Split, Trsteno, Vara\u017edin, Vinkovci, Zadar<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U utorak i srijedu 9. i 10. svibnja 2017. po \u0161esti se put odr\u017eavaju Dani otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, manifestacija kojom najvi\u0161a znanstvena, kulturna i umjetni\u010dka institucija u Hrvatskoj gra\u0111anima pribli\u017eava svoju raznovrsnu djelatnost i bogatu ba\u0161tinu prikupljenu u 156 godina postojanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za javnost su otvorena vrata Akademijinih jedinica na osam zagreba\u010dkih adresa, kao i onih u drugim dijelovima Hrvatske, a osim obilaska radnog prostora, za posjetitelje su predvi\u0111ena ukupno 133 doga\u0111anja (79 u Zagrebu): predavanja, prezentacije, izlo\u017ebe, promocije, radionice, koncerti i projekcije filmova.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dani otvorenih vrata sve\u010dano \u0107e se otvoriti u sjedi\u0161tu Hrvatske akademije, u njenoj pala\u010di na Trgu Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog govorom predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusi\u0107a i koncertom Marca Grazianija na Guarnerijevoj violini King u pratnji Kre\u0161imira Star\u010devi\u0107a na klaviru koji \u0107e izvesti Sonatinu u D-duru Franza Schuberta i Scherzo Johannesa Brahmsa.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U atriju pala\u010de gra\u0111ani \u0107e mo\u0107i svaka dva sata razgledati najvredniji eksponat koji se \u010duva u HAZU \u2013 Ba\u0161\u0107ansku plo\u010du, kao i i repliku \u0160krinje svetog \u0160imuna, o kojima \u0107e govoriti akademik Josip Bratuli\u0107. U atriju \u0107e se mo\u0107i razgledati i izlo\u017eba HAZU kroz fotografije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U pala\u010di HAZU predvi\u0111ena su i zanimljiva predavanja. Akademik Vladimir Paar govorit \u0107e o skrivenim genomskim korelacijama \u010dovjek\u2013neandertalac\u2013\u010dimpanza, prof. dr. sc. Mario \u0160laus odr\u017eat \u0107e predavanje na temu Te\u017eak \u017eivot migranata u novoj domovini. Primjer starih Hrvata, kao i radionicu Svakodnevni \u017eivot starih Hrvata. Odr\u017eat \u0107e se i predstavljanje dviju knjiga: U suton kajkavskoga knji\u017eevnog jezika (Povijesnosociolingvisti\u010dka analiza jezika Ivana Krizmani\u0107a) autorice dr. sc. Bojana Schubert i Narodna medicina: izvori i istra\u017eivanja urednika akademika Marka Pe\u0107ine i prof. dr. sc. Stelle Fatovi\u0107-Feren\u010di\u0107. Na programu su i tri predavanja o jezi\u010dnim temama \u2013 Izoglose refleksa jata na tronarje\u010dnome karlova\u010dkome podru\u010dju dr. sc. Marine Marinkovi\u0107, Korpusna istra\u017eivanja frazema i mogu\u0107nosti za leksikografiju dr. sc. Ivane Filipovi\u0107 Petrovi\u0107 i Ludbre\u0161ki doprinos hrvatskoj kajkavskoj knji\u017eevnosti dr. sc. Jele Maresi\u0107. Povodom desete godi\u0161njice smrti nekada\u0161njeg predsjednika HAZU akademika Ivana Supeka odr\u017eat \u0107e se manifestacija Hommage akademiku Ivanu Supeku u sklopu koje \u0107e glazbeno-scenski program odr\u017eati u\u010denici X. gimnazije Ivan Supek. U salonima pala\u010de HAZU organizirat \u0107e se i \u010ditanje poezije u kojem \u0107e sudjelovati akademici Jak\u0161a Fiamengo, Dubravka Orai\u0107-Toli\u0107 i Luko Paljetak.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Od zanimljivosti iz interijera pala\u010de HAZU treba izdvojiti sobu koja je pripadala utemeljitelju Akademije biskupu Josipu Jurju Strossmayeru gdje se \u010duvaju neke od njegovih osobnih stvari, a zanimljiva je i Akademijina spomen-knjiga u koju su se upisali mnogi istaknuti Akademijini gosti, me\u0111u kojima i britanska kraljica Elizabeta II., \u0161vedski kralj Carl XVI. Gustaf i kraljica Silvija, danski princ Henrik, te nobelovci Lavoslav Ru\u017ei\u010dka, Vladimir Prelog i Linus Pauling. Mo\u0107i \u0107e se razgledati i komadi\u0107 kamena s Mjeseca koji su 1972. Akademiji darovali ameri\u010dki astronauti iz misije Apollo 15.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U Strossmayerovoj galeriji starih majstora na drugom katu pala\u010de HAZU gra\u0111ani \u0107e osim stalnog postava mo\u0107i razgledati i izlo\u017ebu Muzejski vremeplov. Zbirka narodne medicine kao okosnica izlo\u017ebenog postava prvog hrvatskog muzeja medicine koju je organizirao Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU.<br \/>\nU Knji\u017enici Akademije mo\u0107i \u0107e se razgledati Memorijalna soba nobelovaca Lavoslava Ru\u017ei\u010dke i Vladimira Preloga uz stru\u010dno vodstvo Prelogovih u\u010denika, akademika Vitomira \u0160unji\u0107a, akademika Mladena \u017dini\u0107a i dr. sc. Krunoslava Kova\u010devi\u0107a. Prire\u0111eno je jo\u0161 nekoliko izlo\u017ebi: Tragovima Fausta Vran\u010di\u0107a, uz edukativnu multimedijsku radionicu, Izvornici u Digitalnoj zbirci HAZU uz prigodnu radionicu, izlo\u017eba restauriranog primjerka najstarijeg zagreba\u010dkog misala Missale Zagrabiense 1511. te izlo\u017eba radova Katarine Ferek Petri\u0107 Umije\u0107e ljubavi. Rad Zavoda za imunologiju i genetiku tumora HAZU predstavit \u0107e njegov upravitelj dr. sc. Nikola \u0110akovi\u0107, o 80 godina Arhiva za likovne umjetnosti HAZU Andreja Der-Hazarijan Vuki\u0107, dok \u0107e arhivsku gra\u0111u Odsjeka za etnologiju u Digitalnoj zbirci HAZU predstaviti dr. sc. Tanja Peri\u0107-Polonijo i dr. sc. Klementina Batina. Predavanje Vladimir Prelog, znanstveni dosezi i utjecaj na razvoj hrvatske organske kemije i farmaceutske industrije odr\u017eat \u0107e akademik Mladen \u017dini\u0107, a dr. sc. Luka \u0160e\u0161o i dr. sc. Jak\u0161a Primorac odr\u017eat \u0107e predavanju o etnografskom radu Antuna Radi\u0107a. U Knji\u017enici \u0107e biti i predstavljanje knjige The nature and origin of the cult of Silvanus in the Roman provinces of Dalmatia and Pannonia autorice dr. sc. Ljubice Perini\u0107, knjige Saxa loquuntur. Rimski epitafi iz sjeverozapadne Hrvatske dr. sc. Branke Migotti, kao i predstavljanje 14. sveska Bene\u0161i\u0107eva Rje\u010dnika hrvatskoga knji\u017eevnoga jezika od preporoda do I. G. Kova\u010di\u0107a urednika akademika Milana Mogu\u0161a i dr. sc. Anje Nikoli\u0107-Hoyt. Zaklada HAZU u svom prostoru u Knji\u017enici HAZU prire\u0111uje izlo\u017ebu knjiga objavljenih potporom Zaklade.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U Arhivu HAZU mo\u0107i \u0107e se razgledati izlo\u017eba Orijentalne zbirke HAZU na kojoj \u0107e biti izlo\u017eena dva originalna rukopisa iz 16. stolje\u0107a te uve\u0107ane fotografije drugih odabranih rukopisa, uz stru\u010dno vodstvo voditeljice Orijentalne zbirke dr. sc. Tatjane Pai\u0107 Vuki\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Odsjek za povijesne znanosti HAZU u svom prostoru prire\u0111uje \u010detiri tematske radionice: Hodo\u010da\u0161\u0107a u Hrvatskoj u srednjem vijeku (dr. sc. Zoran Ladi\u0107), Pogled u oporuku Fausta Vran\u010di\u0107a: uz 400. obljetnicu smrti (dr. sc. Iva Kurelac), Kri\u017earski protuturski ratovi u 15. stolje\u0107u (dr. sc. Goran Bude\u010d) i Dokolica akademske mlade\u017ei u Zagrebu krajem 19. stolje\u0107a. (dr. sc. Tihana Lueti\u0107).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Na Odsjeku za arheologiju odr\u017eat \u0107e se radionica Jelo i pi\u0107e u Rimskom Carstvu uz predstavljanje rimske kuhinje i obi\u010daja vezanih uz na\u010dine prehrane, osnovne prehrambene namirnice, kuharske tehnike te obi\u010daje jedenja i pijenja u tipi\u010dnom rimskom doma\u0107instvu uz kori\u0161tenje stvarnih arheolo\u0161kih nalaza (posuda i kuharske opreme) prikupljenih u iskopavanjima u rimskoj Mursi (Osijek) i Sisciji (Sisak).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU organizira multimedijsku prezentaciju razli\u010ditih podru\u010dja istra\u017eivanja kvartara Hrvatske, te predavanje Istra\u017eivanje kvartara i pleistocenska fauna Hrvatske dr. sc. Jadranke Mauch Lenardi\u0107, a na Odsjeku za povijest prirodnih i matemati\u010dkih znanosti dr. sc. Branko Han\u017eek odr\u017eat \u0107e predavanje i radionicu Pogled kroz mikroskope iz 19. i 20. stolje\u0107a. Na Odsjeku za filozofiju znanosti mo\u0107i \u0107e se razgledati ostav\u0161tina akademika Franje Markovi\u0107a, filozofa, knji\u017eevnika, kazali\u0161nog i knji\u017eevnog kriti\u010dara te prvog profesora filozofije na obnovljenom zagreba\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>O problematici pomorskog prava zainteresirani \u0107e mo\u0107i porazgovarati sa znanstvenicima Jadranskog zavoda HAZU, gdje \u0107e se mo\u0107i razgledati i izlo\u017eba Prof. dr. sc. Branko Jaka\u0161a (1919. \u2013 1997.) \u2013 Biobibliografija u kontekstu doma\u0107ih i me\u0111unarodnih pravnih zbivanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prvo sjedi\u0161te Akademije bilo je na Gornjem gradu, u Narodnom domu u Opati\u010dkoj ulici gdje se danas nalazi Zavod za povijest hrvatske knji\u017eevnosti, kazali\u0161ta i glazbe. Osim razgledavanja pala\u010de za posjetitelje su prire\u0111ene izlo\u017ebe Povijest Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika 1900.\u20131971. Milan Ogrizovi\u0107 i kazali\u0161te te Boris Papandopulo u HAZU. Na programu su i predavanja Umre\u017eena muzikologija prof. dr. sc. Vjere Katalini\u0107 i prof. dr. sc. Hane Breko Kustura, koje \u0107e predstaviti dva nova muzikolo\u0161ka projekta: o umre\u017eavanju glazbom u \u201edugom\u201c 19. stolje\u0107u te o glazbi srednjega vijeka, kao i predavanje Kristine Repar Uglazbljene pjesme hrvatskih knji\u017eevnika.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U Gliptoteci HAZU mo\u0107i \u0107e se razgledati stalni postav koji sadr\u017ei sadrene odljeve anti\u010dkih skulptura, ste\u0107aka, hrvatske spomeni\u010dke plastike od 11. do 14. stolje\u0107a te zbirku djela hrvatskih kipara iz 19. i 20. stolje\u0107a, kao i izlo\u017eba Boris Bu\u0107an: \u201e\u0160to sam vidio jednog popodneva\u201c. Organizirat \u0107e se i izlo\u017eba Dani ste\u0107aka u Gliptoteci HAZU uz razgled stalnog postava ste\u0107aka koji su lani uvr\u0161teni na UNESCO-ov Popis svjetske ba\u0161tine, kao i radionica na kojoj \u0107e se oblikovati ste\u0107ci i makete nekropola. Predavanje o ste\u0107cima odr\u017eat \u0107e Ivan Alduk, pro\u010delnik Konzervatorskog odjela u Imotskom i \u010dlan autorskog tima za upis ste\u0107aka na Popis svjetske ba\u0161tine UNESCO-a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU mo\u0107i \u0107e se razgledati izlo\u017eba povodom stote godi\u0161njice ro\u0111enja arhitekata Nevena \u0160egvi\u0107a i Ivana Viti\u0107a. U Kabinetu grafike HAZU postavit \u0107e se izlo\u017eba radova iz grafi\u010dke mape Kristine Restovi\u0107.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Gra\u0111ani ne trebaju mimoi\u0107i niti Priru\u010dnu knji\u017earu HAZU gdje \u0107e se mo\u0107i nabaviti Akademijina izdanja po cijeni od 50 posto. (HAZU)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Program:<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.hazu.hr\">http:\/\/www.hazu.hr<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.culturenet.hr\/\">http:\/\/www.culturenet.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4186,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4185","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/hazu_daniotvorenihvrata.jpg?fit=600%2C504&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":4185,"position":0},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":4185,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":4185,"position":2},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":4185,"position":3},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":4185,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":4185,"position":5},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4185","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4185"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4185\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4187,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4185\/revisions\/4187"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4186"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4185"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4185"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4185"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}