{"id":41767,"date":"2024-07-25T11:33:58","date_gmt":"2024-07-25T11:33:58","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41767"},"modified":"2024-07-25T11:35:41","modified_gmt":"2024-07-25T11:35:41","slug":"stijepo-obad-dalmacija-u-modernosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41767","title":{"rendered":"Stijepo Obad, “Dalmacija u modernosti”"},"content":{"rendered":"\n

Uredili: Nik\u0161a Varezi\u0107 i Marko Trogrli\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Filozofski fakultet u Splitu \u2013 Sveu\u010dili\u0161te u Zadru, Split – Zadar, 2024., 365 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nakon \u0161to je 2014. godine objavljen prvi svezak odabranih radova pok. prof. dr. sc. Stijepa Obada (Pridvorje, Konavle , 11. I. 1930 \u2013 Zadar , 8. IV. 2021) pod naslovom Dalmacija u novijoj hrvatskoj povijesti i kulturi <\/em>a koju je, u izdanju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, priredio Ante Brali\u0107, drugi svezak Obadovih odabranih radova \u2013 njih 24 \u2013\u00a0pod skupnim naslovom Dalmacija u modernosti<\/em> uredili su Nik\u0161a Varezi\u0107 i Marko Trogrli\u0107 s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, u suizdanju Filozofskog fakulteta u Splitu i Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Tu su sabrani oni radovi koji, mogli bismo kazati, kao svojevrsni pars pro toto <\/em>ozna\u010duju Profesoru Obadu posebno drage teme, poput onih o dalmatinskom dru\u0161tvu 1848.\/49. godine, o selja\u010dkom pitanju u Dalmaciji tih istih burnih godina, o Dalmaciji u preporodnom dobu, o hrvatskim dru\u0161tvima u Boki kotorskoj te, kona\u010dno, o te\u017ea\u0161tvu i hajdu\u010diji u Dalmaciji. Donesena su ovdje i dva rada koji tematski, mogli bismo kazati, nadilaze dalmatinske granice: onaj o Napuljskoj \u00a0revoluciji iz 1821., te onaj o sukobu talijanskih i austrijskih interesa na Jadranu revolucionarne 1848.\/49.\u00a0godine. Knjigu otvara uredni\u010dki predgovor, a zaklju\u010duju indeksi imena i mjesta.<\/p>\n\n\n\n

Na\u0161oj je historiografskoj javnosti vrlo dobro poznato da je u fokusu znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog rada prof. Stijepa Obada bila u prvom redu novovjekovna povijest Dalmacije, napose povijest\u00a0dalmatinskog sela od druge polovice 18. stolje\u0107a pa sve do konca Prvoga svjetskog rata. No, kad se u cjelini sagleda njegov znanstveni opus, jasno je da zapravo nema tema iz novovjekovne povijesti Dalmacije koje na ovaj ili onaj na\u010din nije dotaknuo: od gospodarskih, politi\u010dkih i socijalnih pitanja dalmatinskih gradova, gradi\u0107a, prigradskih sredina i na\u0161ih sela, zatim, pitanja vezanih uz pretpreporodno i preporodno razdoblje, onih iz\u00a0povijesti \u0161kolstva\u00a0pa sve do zdravstva i zadrugarstva u Dalmaciji. U svojem dugom i plodnom znanstvenom i nastavnom djelovanju dotaknuo je i povijest turizma i povijest novinstva kao i vanjske – i one politi\u010dke i one kulturne – utjecaje na dalmatinsko dru\u0161tvo, kao posljedica sukoba interesa velikih sila na isto\u010dnom Jadranu –\u00a0 posebno draga tema Profesorovih i fakultetskih i javnih predavanja. Prof. Obad se od hrvatskih povjesni\u010dara historiografski uhvatio u ko\u0161tac s razdobljem Neoapsolutizma u Dalmaciji. A da mu je Boka kotorska i njezina novija povijest posebno bila na srcu mogu, uz njegove radove na tu temu, posvjedo\u010diti svi oni koji su ga poznavali i slu\u0161ali.<\/p>\n\n\n\n

Urednici \u0107e u Predgovoru, me\u0111u ostalim, istaknuti i slijede\u0107e: \u201eUzev\u0161i u obzir okolnosti u kojima je profesor Obad istra\u017eivao, pisao i objavljivao te mogu\u0107nosti s kojima je raspolagao, ne mo\u017eemo se iskreno ne diviti njegovim historiografskim intuicijama i postignu\u0107ima. Mo\u017eda \u0107e se oni na\u0161em dana\u0161njem \u010ditatelju, a napose povjesni\u010daru, s pozicija na\u0161ih novijih historiografskih postignu\u0107a i spoznaja, ponegdje u svojim izvodima i zaklju\u010dcima \u010diniti prevladanima, no to u cjelini nipo\u0161to ne\u0107e umanjiti njihovu vrijednost, niti im oduzeti one originalne naglaske i intuicije koje je profesor naslu\u0107ivao, pronalazio, elaborirao i sintetizirao, a koji svjedo\u010de o njegovom golemom istra\u017eiva\u010dkom trudu, pa i zanosu, koji ga je u svemu tomu nosio, a koji je uvijek u svojoj najdubljoj sr\u017ei bio i ostao historiografski.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Knjiga, uz to \u0161to je bogata sadr\u017eajem, zaista je lijepe grafi\u010dke, unutarnje i vanjske, opreme. Ona i njezino objavljivanje, po rije\u010dima urednika,\u00a0jesu i izri\u010daj njihove osobne zahvalnosti profesoru Stijepu Obadu, njihov dug njegovoj ljudskoj dobroti, znanstvenoj \u010destitosti i profesorskoj veli\u010dini. Nema nikakve dvojbe da \u0107e svi oni\u00a0koji ovu knjigu uzmu u ruke i njome se budu slu\u017eili osjetiti barem ne\u0161to od onog duha Obadove vi\u0161edesetljetne, mnogim preprekama i izazovima unato\u010d, uporne historiografske marljivosti.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
Naslovnica<\/a>Preuzmi<\/a><\/div>\n\n\n\n
\n\n\n\n

Iz recenzija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eZbirka radova prof. dr. Stijepa Obada, sakupljena u jednom svesku obuhva\u0107a \u0161irok raspon dalmatinskih tema – od razdoblja po\u010detka tzv. Druge austrijske uprave pa sve do konca Prvog svjetskog rata. Sve radove odlikuje jasno\u0107a i sinteti\u010dnost. Rije\u010d je o nezaobilaznim temama dalmatinske povijesti 19. stolje\u0107a: o Dalmaciji revolucionarne 1848.\/49. godine, o pokretanju i izla\u017eenju \u201eZore Dalmatinske\u201c, o problemima razvoja hrvatskog sela, o hajdu\u010diji u Dalmaciji, o pitanjima vezanim za Hrvatski narodni preporod u Splitu, Trogir, Pagu, Rabu te splitskoj zagori, o dalmatinskom \u0161kolstvu, razvoju radni\u010dkog pitanja te nezaobilaznim dubrova\u010dkim temama. Znanstveni opus dr. sc. Stijepa Obada u potpunosti se zasniva na relevantnim izvorima i literaturi. O\u010dituje se ne samo temeljito poznavanje materije o dalmatinskim temama, nego i njihova uklopljenost u \u0161iri kontekst onda\u0161nje zajednice naroda \u2013 Habsbur\u0161ke Monarhije<\/em>.\u201c<\/p>\n\n\n\n

prof. dr. sc. Mladenko Domazet<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

\u201eNema nikakve dvojbe da \u0107e ovaj svezak biti od goleme pomo\u0107i svima koji se bave hrvatskom povije\u0161\u0107u 19. stolje\u0107a, napose dalmatinskim politi\u010dkim, ali i socijalnim, ekonomskim i drugim pitanjima. Ovaj uredni\u010dki naslov kona\u010dno, na jednom mjestu sabire najzna\u010dajnije radove, koji su objavljivani po raznim zbornicima i \u010dasopisima tijekom duge i plodonosne znanstvene karijere prof. dr. sc. Stijepa Obada \u2014 jednog od najvrsnijih poznavatelja dalmatinske povijesti 19. i prvih desetlje\u0107a 20. stolje\u0107a \u2014 \u010diji opus predstavlja nezaobilaznu polazi\u0161nu to\u010dku u svakom nastojanju profesionalnog bavljenja tim temama.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n

izv. prof. dr. sc. Marko Rimac<\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41768,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-41767","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Naslovnica_Obad.jpg?fit=954%2C1355&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":41767,"position":0},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":41767,"position":1},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":41767,"position":2},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":41767,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":41767,"position":4},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":41767,"position":5},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41767","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41767"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41767\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41772,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41767\/revisions\/41772"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41768"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41767"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41767"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41767"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}