{"id":41767,"date":"2024-07-25T11:33:58","date_gmt":"2024-07-25T11:33:58","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41767"},"modified":"2024-07-25T11:35:41","modified_gmt":"2024-07-25T11:35:41","slug":"stijepo-obad-dalmacija-u-modernosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41767","title":{"rendered":"Stijepo Obad, &#8220;Dalmacija u modernosti&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Uredili: Nik\u0161a Varezi\u0107 i Marko Trogrli\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Filozofski fakultet u Splitu \u2013 Sveu\u010dili\u0161te u Zadru, Split &#8211; Zadar, 2024., 365 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Nakon \u0161to je 2014. godine objavljen prvi svezak odabranih radova pok. prof. dr. sc. Stijepa Obada (Pridvorje, Konavle , 11. I. 1930 \u2013 Zadar , 8. IV. 2021) pod naslovom <em>Dalmacija u novijoj hrvatskoj povijesti i kulturi <\/em>a koju je, u izdanju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, priredio Ante Brali\u0107, drugi svezak Obadovih odabranih radova \u2013 njih 24 \u2013\u00a0pod skupnim naslovom <em>Dalmacija u modernosti<\/em> uredili su Nik\u0161a Varezi\u0107 i Marko Trogrli\u0107 s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, u suizdanju Filozofskog fakulteta u Splitu i Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Tu su sabrani oni radovi koji, mogli bismo kazati, kao svojevrsni <em>pars pro toto <\/em>ozna\u010duju Profesoru Obadu posebno drage teme, poput onih o dalmatinskom dru\u0161tvu 1848.\/49. godine, o selja\u010dkom pitanju u Dalmaciji tih istih burnih godina, o Dalmaciji u preporodnom dobu, o hrvatskim dru\u0161tvima u Boki kotorskoj te, kona\u010dno, o te\u017ea\u0161tvu i hajdu\u010diji u Dalmaciji. Donesena su ovdje i dva rada koji tematski, mogli bismo kazati, nadilaze dalmatinske granice: onaj o Napuljskoj \u00a0revoluciji iz 1821., te onaj o sukobu talijanskih i austrijskih interesa na Jadranu revolucionarne 1848.\/49.\u00a0godine. Knjigu otvara uredni\u010dki predgovor, a zaklju\u010duju indeksi imena i mjesta.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u0161oj je historiografskoj javnosti vrlo dobro poznato da je u fokusu znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog rada prof. Stijepa Obada bila u prvom redu novovjekovna povijest Dalmacije, napose povijest\u00a0dalmatinskog sela od druge polovice 18. stolje\u0107a pa sve do konca Prvoga svjetskog rata. No, kad se u cjelini sagleda njegov znanstveni opus, jasno je da zapravo nema tema iz novovjekovne povijesti Dalmacije koje na ovaj ili onaj na\u010din nije dotaknuo: od gospodarskih, politi\u010dkih i socijalnih pitanja dalmatinskih gradova, gradi\u0107a, prigradskih sredina i na\u0161ih sela, zatim, pitanja vezanih uz pretpreporodno i preporodno razdoblje, onih iz\u00a0povijesti \u0161kolstva\u00a0pa sve do zdravstva i zadrugarstva u Dalmaciji. U svojem dugom i plodnom znanstvenom i nastavnom djelovanju dotaknuo je i povijest turizma i povijest novinstva kao i vanjske &#8211; i one politi\u010dke i one kulturne &#8211; utjecaje na dalmatinsko dru\u0161tvo, kao posljedica sukoba interesa velikih sila na isto\u010dnom Jadranu &#8211;\u00a0 posebno draga tema Profesorovih i fakultetskih i javnih predavanja. Prof. Obad se od hrvatskih povjesni\u010dara historiografski uhvatio u ko\u0161tac s razdobljem Neoapsolutizma u Dalmaciji. A da mu je Boka kotorska i njezina novija povijest posebno bila na srcu mogu, uz njegove radove na tu temu, posvjedo\u010diti svi oni koji su ga poznavali i slu\u0161ali.<\/p>\n\n\n\n<p>Urednici \u0107e u Predgovoru, me\u0111u ostalim, istaknuti i slijede\u0107e: \u201eUzev\u0161i u obzir okolnosti u kojima je profesor Obad istra\u017eivao, pisao i objavljivao te mogu\u0107nosti s kojima je raspolagao, ne mo\u017eemo se iskreno ne diviti njegovim historiografskim intuicijama i postignu\u0107ima. Mo\u017eda \u0107e se oni na\u0161em dana\u0161njem \u010ditatelju, a napose povjesni\u010daru, s pozicija na\u0161ih novijih historiografskih postignu\u0107a i spoznaja, ponegdje u svojim izvodima i zaklju\u010dcima \u010diniti prevladanima, no to u cjelini nipo\u0161to ne\u0107e umanjiti njihovu vrijednost, niti im oduzeti one originalne naglaske i intuicije koje je profesor naslu\u0107ivao, pronalazio, elaborirao i sintetizirao, a koji svjedo\u010de o njegovom golemom istra\u017eiva\u010dkom trudu, pa i zanosu, koji ga je u svemu tomu nosio, a koji je uvijek u svojoj najdubljoj sr\u017ei bio i ostao historiografski.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga, uz to \u0161to je bogata sadr\u017eajem, zaista je lijepe grafi\u010dke, unutarnje i vanjske, opreme. Ona i njezino objavljivanje, po rije\u010dima urednika,\u00a0jesu i izri\u010daj njihove osobne zahvalnosti profesoru Stijepu Obadu, njihov dug njegovoj ljudskoj dobroti, znanstvenoj \u010destitosti i profesorskoj veli\u010dini. Nema nikakve dvojbe da \u0107e svi oni\u00a0koji ovu knjigu uzmu u ruke i njome se budu slu\u017eili osjetiti barem ne\u0161to od onog duha Obadove vi\u0161edesetljetne, mnogim preprekama i izazovima unato\u010d, uporne historiografske marljivosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-file\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Naslovnica.pdf\">Naslovnica<\/a><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Naslovnica.pdf\" class=\"wp-block-file__button\" download>Preuzmi<\/a><\/div>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Iz recenzija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201eZbirka radova prof. dr. Stijepa Obada, sakupljena u jednom svesku obuhva\u0107a \u0161irok raspon dalmatinskih tema &#8211; od razdoblja po\u010detka tzv. Druge austrijske uprave pa sve do konca Prvog svjetskog rata. Sve radove odlikuje jasno\u0107a i sinteti\u010dnost. Rije\u010d je o nezaobilaznim temama dalmatinske povijesti 19. stolje\u0107a: o Dalmaciji revolucionarne 1848.\/49. godine, o pokretanju i izla\u017eenju \u201eZore Dalmatinske\u201c, o problemima razvoja hrvatskog sela, o hajdu\u010diji u Dalmaciji, o pitanjima vezanim za Hrvatski narodni preporod u Splitu, Trogir, Pagu, Rabu te splitskoj zagori, o dalmatinskom \u0161kolstvu, razvoju radni\u010dkog pitanja te nezaobilaznim dubrova\u010dkim temama. Znanstveni opus dr. sc. Stijepa Obada u potpunosti se zasniva na relevantnim izvorima i literaturi. O\u010dituje se ne samo temeljito poznavanje materije o dalmatinskim temama, nego i njihova uklopljenost u \u0161iri kontekst onda\u0161nje zajednice naroda \u2013 Habsbur\u0161ke Monarhije<\/em>.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>prof. dr. sc. Mladenko Domazet<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201e<em>Nema nikakve dvojbe da \u0107e ovaj svezak biti od goleme pomo\u0107i svima koji se bave hrvatskom povije\u0161\u0107u 19. stolje\u0107a, napose dalmatinskim politi\u010dkim, ali i socijalnim, ekonomskim i drugim pitanjima. Ovaj uredni\u010dki naslov kona\u010dno, na jednom mjestu sabire najzna\u010dajnije radove, koji su objavljivani po raznim zbornicima i \u010dasopisima tijekom duge i plodonosne znanstvene karijere prof. dr. sc. Stijepa Obada \u2014 jednog od najvrsnijih poznavatelja dalmatinske povijesti 19. i prvih desetlje\u0107a 20. stolje\u0107a \u2014 \u010diji opus predstavlja nezaobilaznu polazi\u0161nu to\u010dku u svakom nastojanju profesionalnog bavljenja tim temama.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>izv. prof. dr. sc. Marko Rimac<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41768,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-41767","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Naslovnica_Obad.jpg?fit=954%2C1355&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53698,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53698","url_meta":{"origin":41767,"position":0},"title":"Me\u0111unarodni znanstveno-stru\u010dni skup &#8220;Imotska krajina u Domovinskom ratu &#8211; 35 godina poslije&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni znanstveno-stru\u010dni skup Imotska krajina u Domovinskom ratu \u2013 35 godina poslije okuplja sudionike iz akademske, stru\u010dne i dru\u0161tvene zajednice s ciljem razmjene spoznaja o ulozi Imotske krajine u Domovinskom ratu te o\u010duvanja povijesne i dru\u0161tvene memorije.\u00a0 Suorganizatori i partneri skupa su: Hrvatsko vojno u\u010dili\u0161te \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Sveu\u010dili\u0161te obrane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/plakat-za-WEB-2.jpg?fit=1200%2C543&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":41767,"position":1},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53071,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53071","url_meta":{"origin":41767,"position":2},"title":"Gostuju\u0107e predavanje: Bianca Lopez o kasnosrednjovjekovnom Zadru","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje profesorice Biance Lopez sa Southern Methodist University u Dallasu koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 13. svibnja 2026. u 17:15h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Naslov predavanja je Salt Farmers, Fishermen, and Pilgrims: Cultural Interaction and Community Formation in Late\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/zadar-2.jpg?fit=1024%2C525&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/zadar-2.jpg?fit=1024%2C525&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/zadar-2.jpg?fit=1024%2C525&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/zadar-2.jpg?fit=1024%2C525&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53857","url_meta":{"origin":41767,"position":3},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eRadova Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru\u201c (67\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je 67. svezak \u201eRadova Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru\u201c, koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26346","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Radovi-Zavoda-za-povijesne-znanosti-HAZU-u-Zadru-scaled.jpg?fit=825%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":41767,"position":4},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53483,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53483","url_meta":{"origin":41767,"position":5},"title":"II. sociohistorijska radionica: \u010cemu teorija?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 23. svibnja 2026. na Filozofskom fakultetu u Osijeku bit \u0107e odr\u017eana II. sociohistorijska radionica. Ovogodi\u0161nja radionica odvija se pod krovnom temom \u010cemu teorija? Devetero sudionika nastojat \u0107e sa\u017eeto predstaviti teorijsko-metodolo\u0161ke modele koje primjenjuju pri izradi vlastitih diplomskih i doktorskih radova iz moderne i suvremene povijesti. Plenarno izlaganje odr\u017eat\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/II-sociohistorijska-radionica.jpg?fit=1200%2C558&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41767","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41767"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41767\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41772,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41767\/revisions\/41772"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41768"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41767"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41767"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41767"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}