Kino Europa, Kulturno informativni centar (KIC)<\/strong><\/p>\n
\nJ.K. GALBRAITH, COSTAS LAPAVITSAS, G. M. TAMAS, ADRIENNE ROBERTS, JOACHIM BECKER, RASTKO MO\u010cNIK, GIANLUCA SOLERA, ZOLT\u00c1N POG\u00c1TSA te Corporate Europe Observatory i EUROPOLY gosti su 10. Subversive Festivala<\/p>\n
\nU svojim je potragama za alternativama \u201epostneoliberalnom dru\u0161tvu\u201c David Harvey proglasio kapitalisti\u010dku proizvodnju i distribuciju duboko nemoralnom i destruktivnom uz radikalan zaklju\u010dak: \u201eDivlji kapitalizam treba biti priveden na su\u0111enje zbog zlo\u010dina prema \u010dovje\u010dnosti kao i zbog zlo\u010dina protiv prirode\u201c. Zada\u0107a revolucionarne ljevice, u godini 100. obljetnice Oktobarske revolucije i 150. godi\u0161njice objavljivanja Marxova Kapitala i dalje je \u2013 govoriti, pisati i boriti se za druga\u010diji svijet.<\/p>\n
\n10. Subversive Festival poku\u0161at \u0107e to u\u010diniti barem jednim dijelom i ove godine, u bogatom trotjednom programu od 2. do 20. svibnja. Festival \u0107e ugostiti vi\u0161e od 100 intelektualaca, umjetnika, filma\u0161a i aktivista iz cijeloga svijeta na nekoliko lokacija: u Kinu Europa i Kulturno informativnom centru (KIC) te Fakultetu politi\u010dkih znanosti, Ekonomskom i Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Rijeci.<\/p>\n
\nO\u010dekuju nas tri programska bloka: od 2. do 6. svibnja u KIC-u festival po\u010dinje drugom u nizu regionalnih konferencija EUROPOLY, multidisciplinarnim projektom u organizaciji udruga Bijeli val (Hrvatska), Krokodil (Srbija), Crvena (Bosna i Hercegovina) i BLOCKFREI (Austrija). Namjera je projekta istra\u017eiti i mapirati intenzivan dru\u0161tveni, kulturni i umjetni\u010dki utjecaj koji je taj dugotrajni val migracija ostavio kako na zemlje zapadnog Balkana tako i na zemlje koje su naj\u010de\u0161\u0107e predstavljale kona\u010dno odredi\u0161te migranata. Okosnica i polazi\u0161na to\u010dka projekta jest EUROPOLY \u2013 The European Union Identity Trading Game, umjetni\u010dka instalacija srpsko-austrijskog umjetnika Dejana Kaludjerovi\u0107a.
\nNastavak slijedi Subversive Film Festivalom, od 7. do 14. svibnja u kinima Europa i KIC, s preko 50 naslova i natjecateljskim programom filmova koji \u0107e se natjecati za nagradu Wild Dreamer. Subversive Film Festival: Deset godina slobodnog filma otvara se u nedjelju, 7. svibnja u 20 h u kinu Europa, igranim filmom Mladi Karl Marx (La jeune Karl Marx) hai\u0107anskog artivista i biv\u0161eg ministra kulture Raoula Pecka o ranim Marxovim danima i ra\u0111anju Komunisti\u010dke lige. Od filmova u natjecateljskom programu izdvajamo dokumentarni film Politika, priru\u010dnik za upotrebu (Pol\u00edtica, manual de instrucciones) redatelja Fernanda Le\u00f3na de Aranoe koji ulazi u madridsku sredi\u0161njicu Podemosa i kamerom proviruje iza njezinih kulisa. U psiholo\u0161kom trileru Stilistica (Personal Shopper) jednog od najcjenjenijih suvremenih francuskih sineasta Oliviera Assayasa, njegova nova muza Kristen Stewart uhva\u0107ena je u bizarnoj (spiritisti\u010dkoj) seansi s misterioznim entitetom koji je proganja.<\/p>\n
\nOsim natjecateljskog, i ove godine \u010deka nas bogat popratni program. U ovogodi\u0161njem Hommageu prisje\u0107amo se argentinskog dokumentarnog filma\u0161a i politi\u010dkog aktivista Raymunda Gleyzera kojeg je 1976. godine otela i ubila vojna hunta, zajedno s desecima tisu\u0107a tzv. desaparecidos. Gleyzer je osniva\u010d Cine de la Base (Kino baze), militantne grupe koja je imala bliske veze s grupom Cine Liberaci\u00f3n Fernanda Solanasa i tzv. Tre\u0107im filmom (Tercer Cine) kasnih 1960-ih i ranih 1970-ih.<\/p>\n
\nU suradnji s Goethe-Institutom posebni program posve\u0107ujemo i retrospektivi njema\u010dkog filma iz Adenauerove ere, nazvanoj Voljeni i odba\u010deni, a koja pokriva razdoblje od 1949. do 1963. godine. Program posve\u0107en jednom od najozlogla\u0161enijih i najmanje istra\u017eenih perioda njema\u010dke kinematografije ekskluzivno je prikazan u sklopu pro\u0161logodi\u0161njeg Me\u0111unarodnog filmskog festivala u Locarnu. Cijenjeni filmski kriti\u010dar i selektor Olaf M\u00f6ller za na\u0161 je festival posebno odabrao deset filmova, pet dijalekti\u010dkih parova s jednom zajedni\u010dkom temom i dvije razli\u010dite vizije, isto\u010dnonjema\u010dkom (DDR) i zapadnonjema\u010dkom (BRD).<\/p>\n
\nU goste nam dolazi i filmolog Louis Armand, koji \u0107e predstaviti Videologiju, prvi i drugi svezak svoje trodijelne kritike ideologije realizma. Louis Armand voditelj je Centra za kriti\u010dku i kulturalnu teoriju na Karlovu sveu\u010dili\u0161tu u Pragu.<\/p>\n
\nCijena ulaznice za projekcije natjecateljskog programa u kinu Europa iznosi 20 kn, a za ostale projekcije u kinu Europa i Dokukinu KIC ulaz je slobodan.<\/p>\n
\nZa kraj festivala o\u010dekuje nas teorijska poslastica \u2013 s tridesetak predavanja, okruglih stolova i panel rasprava u sklopu festivalske konferencije, Subversive oruma te Mediteranskog i AlterEkonomskog foruma kao i \u0160kole suvremene humanistike, od 14. do 20. 5. odr\u017eat \u0107e se u prostorijama Kulturno informativnog centra; radi se o interdisciplinarnom obrazovnom ciklusu koji \u0107e ove godine obuhvatiti teme iz podru\u010dja ljudskih prava, politi\u010dke i ekonomske teorije, zajedni\u010dkih dobara te feministi\u010dke teorije. Najve\u0107a \u201ezvijezda\u201c ovogodi\u0161nje konferencije svakako je jedan od najzna\u010dajnijih postkejnezijanaca James K. Galbraith, savjetnik ameri\u010dkog predsjedni\u010dkog kandidata Bernieja Sandersa, predsjednik Association for Evolutionary Economics (Me\u0111unarodnog udru\u017eenja za evolucijsku ekonomiju) te profesor ekonomije na sveu\u010dili\u0161tu Austin u Teksasu, koji \u0107e na festivalu odr\u017eati predavanje 15. svibnja u 21 sat u Kinu Europa na temu ekonomskog rasta i uloge procesa financijalizacije kroz prizmu politi\u010dko-ekonomske situacije u SAD-u te izbora Donalda Trumpa.<\/p>\n
\nVeliki gost AlterEkonomskog foruma ove je godine i Costas Lapavitsas, profesor ekonomije na presti\u017enom School of Oriental and African Studies, University of London, \u010dlan gr\u010dkog parlamenta i zagovornik izlaska Gr\u010dke iz eurozone, \u010diji je fokus znanstvenog rada usmjeren na krizu potonje s naglaskom na financijalizaciju. Posebno nam je zadovoljstvo u sklopu AlterEkonomskog foruma najaviti i gostovanje marksisti\u010dke feministkinje Adrienne Roberts s Odsjeka za me\u0111unarodne studije Sveu\u010dili\u0161ta u Manchesteru, koja se bavi feministi\u010dkom i me\u0111unarodnom politi\u010dkom ekonomijom te rodno uvjetovanom prekarnom pozicijom privatizirane dru\u0161tvene reprodukcije kao i ve\u0107 dobro znane ekonomiste poput Joachima Beckera i Zolt\u00e1na Pog\u00e1tsu. Od gostiju na Mediteranskom forumu treba izdvojiti Gianlucu Soleru, koji \u0107e ove godine uz na\u0161e partnere Centar za mirovne studije i Centar za \u017eenske studije predstaviti Mediteranski forum i u Rijeci u sklopu projekta Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture. Najva\u017eniji gost Konferencije uz Rastka Mo\u010dnika ma\u0111arski je filozof i marksist G\u00e1sp\u00e1r Mikl\u00f3s Tam\u00e1s. U moru doga\u0111anja treba izdvojiti i panelske poslastice na temu jezika i nacionalizma sa Snje\u017eanom Kordi\u0107, Tomislavom Longinovi\u0107em, Borisom Budenom i drugima, uz moderaturu Dragana Markovine te premijeru filma o ga\u0161enju kultnog satiri\u010dko-politi\u010dkog tjednika Feral Tribunea rije\u010dkog autorskog tandema Marine Bari\u010devi\u0107 i Sa\u0161e Stani\u0107a, uz razgovor Pere Mrnarevi\u0107a s Viktorom Ivan\u010di\u0107em, Predragom Luci\u0107em, Borisom De\u017eulovi\u0107em i Borisom Paveli\u0107em kao i kratki film Arsena Oremovi\u0107a Hassan uz razgovor Tvrtka Jakovine s aktivistima AYS-a, Hassanom Haidarom Diabom i drugima.<\/p>\n
\nOd promocija knjiga izdvajamo va\u017ean prijevod Stipe \u0106urkovi\u0107a \u201eUvod u Marxovu kritiku politi\u010dke ekonomije\u201c autora Michaela Heinricha, a radi se o jednom od najrelevantnijih i naj\u010ditanijih uvoda u Marxa. O knjizi razgovaraju Stipe \u0106urkovi\u0107, Dean Duda i Marko Kostani\u0107.<\/p>\n
\nNa sve programe Me\u0111unarodne konferencije, Subversive Foruma, Mediteranskog foruma i \u0160kole suvremene humanistike ulaz je besplatan.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4172,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4171","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/subversive_festival_vizual.png?fit=670%2C380&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":4171,"position":0},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":4171,"position":1},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":4171,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":4171,"position":3},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52646,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52646","url_meta":{"origin":4171,"position":4},"title":"5. MALI FESTIVAL POVIJESTI U LASTOVU","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Peti Mali festival povijesti odr\u017eava se od 25. do 27. travnja 2026. na Lastovu, u suradnji Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Op\u0107ine Lastovo i Turisti\u010dke zajednice te uz potporu Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. Predavanja: Dr. sc. Jasna \u010capo \u201eKu\u0107a kao zalog budu\u0107nosti i most izme\u0111u iseljenika i domovine\u201c Dr. sc.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":4171,"position":5},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4171","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4171"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4171\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4175,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4171\/revisions\/4175"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4171"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4171"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4171"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}