Mi, dolje potpisani, znanstvenice i znanstvenici Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu \u017eelimo izraziti zabrinutost zbog uglavnom povr\u0161nih, neargumentiranih i nestru\u010dnih rasprava koje se vode u javnosti, a vezano za najavu pokretanja Rodnih studija na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Posebice nas zabrinjavaju okolnosti i na\u010din na koji je uskratom dopusnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za pokretanje Rodnih studija dovedena u pitanje autonomija sveu\u010dili\u0161ne institucije i njezine legitimne procedure.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 ranih osamdesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a na mnogim sveu\u010dili\u0161tima u svijetu zapo\u010dinju, prvo feministi\u010dki i \u017eenskostudijski programi, a zatim i rodna istra\u017eivanja i studiji sa do danas bogatom znanstvenom produkcijom. U fokusu im je dru\u0161tvena konstrukcija roda i zna\u010denje koje ona ima za pojedince, dru\u0161tvene skupine i (nacionalne) zajednice. Naime, istra\u017eivanja roda nerijetko su povezana s pitanjima identiteta, s naglaskom na marginalizirane, manjinske, potla\u010dene ili ugnjetavane zajednice. Suvremeni intersekcijski pristup u tim istra\u017eivanjima posebice nagla\u0161ava isprepletenost etniciteta, klase, rase, vjere, dobi, itd. Time pridonosi kompleksnijem razumijevanju sinergije patrijarhalne i (neo)liberalne agende za odr\u017eavanje odnosa mo\u0107i, nejednakosti i statusa quo<\/em>, utje\u010de na promjene u pravosudnim, ekonomskim i politi\u010dkim praksama demokratskih zemalja i uvodi rodnu perspektivu u mnoge javne politike.<\/p>\n\n\n\n Institut za etnologiju i folkloristiku je jedna od prvih znanstvenih institucija u Republici Hrvatskoj \u010diji su suradnici zapo\u010deli s istra\u017eivanjem povijesnih i dru\u0161tvenih fenomena kroz prizmu roda i izvedbi rodnih uloga u obi\u010dajnoj i svakodnevnoj praksi. Prate\u0107i intelektualnu tradiciju sociokriti\u010dkog djelovanja znanstvenica na\u0161e discipline mogu\u0107e je ustanoviti ishodi\u0161ta rodnih istra\u017eivanja, po\u010dev\u0161i od \u017eenskog autorstva radi\u0107evske etnografije (Kata Jajn\u010derova, sestra Antuna Radi\u0107a), preko sociologije i antropologije obitelji (Vera Stein Erlich), analize mizoginih motiva usmene knji\u017eevnosti (akademkinja Maja Bo\u0161kovi\u0107-Stulli), etnologije svakodnevice i studija zadruge (Dunja Rihtman-Augu\u0161tin), feministi\u010dke historiografije (Lydia Sklevicky) do interdisciplinarnih istra\u017eivanja posljednjih trideset godina u kojima sudjeluju \u2013 u manjem ili ve\u0107em opsegu \u2013 gotovo sve suradnice Instituta. Okrenutost tradiciji i ba\u0161tini, ritualima te simboli\u010dkim praksama, ba\u0161 kao i suvremenim fenomenima, nagnala je mnoge od nas da prepoznaju rodno uvjetovane oblike reprodukcije dru\u0161tvenosti, ali i otklone i otpore, pa \u010dak i tradicijsko poznavanje nebinarnog “tre\u0107eg roda”. Danas je Institut, izme\u0111u mnogih svojih znanstvenoistra\u017eiva\u010dkih kvaliteta, svjetski prepoznat i kao mjesto obrazovanja i suradnje jer ve\u0107 sedamnaest godina zaredom suorganizira me\u0111unarodni poslijediplomski seminar Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi<\/em>. Ovaj seminar ukazuje na nu\u017enu povezanost rodnih, okoli\u0161nih i postkolonijalnih studija u tra\u017eenju alternativnih modela globalnog odr\u017eivog razvoja.<\/p>\n\n\n\n \u017delimo se osvrnuti i na manipulacije pojmom \u201erodne ideologije\u201c s ciljem politi\u010dkog zadiranja u institucionalnu i akademsku autonomiju, koja je u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost 2021.- 2026. <\/em>navedena kao jedan od glavnih preduvjeta za reformu i ja\u010danje kapaciteta javnog znanstveno- istra\u017eiva\u010dkog sektora. Svjetonazorske premise pojedinih politi\u010dkih opcija ne mogu i ne smiju sprje\u010davati, cenzurirati i reducirati autonomiju znanstvenoistra\u017eiva\u010dkog djelovanja javnih znanstvenih i obrazovnih institucija te pojedinaca koji u njima rade. Za nas kao humanisti\u010dke znanstvenice i znanstvenike posebno je problemati\u010dno \u0161to se konstruktom \u201erodne ideologije\u201c znanstvena istra\u017eivanja koja dovode u pitanje esencijalisti\u010dka i naturalisti\u010dka razumijevanja roda diskreditiraju kao \u201eideolo\u0161ka\u201c. Stoga vjerujemo da \u0107e Filozofski fakultet, nakon \u0161to se razrije\u0161e nejasno\u0107e oko eventualnih proceduralnih propusta, u kratkom roku dobiti dopusnicu za pokretanje Rodnih studija.<\/p>\n\n\n\n Kao jedinstveno sredi\u0161te etnolo\u0161kih, kulturnoantropolo\u0161kih, folkloristi\u010dkih, etnomuzikolo\u0161kih i srodnih znanstvenih istra\u017eivanja s te\u017ei\u0161tem na inter- i transdisciplinarnim kriti\u010dkim istra\u017eivanjima kulture, na\u0161im Statutom omogu\u0107eno nam je ekspertno i javno djelovanje. S obzirom na to, kao i na dugogodi\u0161nje znanstvenoistra\u017eiva\u010dko bavljenje rodnim temama te na na\u0161e iskustvo sudjelovanja u postupku izbora kandidata i kandidatkinja u interdisciplinarnom polju rodnih studija, rado \u0107emo iza\u0107i u susret nadle\u017enom ministarstvu sa stru\u010dnom procjenom kvalitete ove vrste programa i studija.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n\n\n\n dr. sc. Tea \u0160koki\u0107<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Renata Jambre\u0161i\u0107 Kirin<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Suzana Marjani\u0107<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Marijana Hamer\u0161ak<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Romana Pozniak<\/p>\n\n\n\n Mirna Tkal\u010di\u0107 Simeti\u0107<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Ana-Marija Vuku\u0161i\u0107<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Sanja \u0110urin<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Iva Ple\u0161e<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Naila Ceriba\u0161i\u0107<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Orlanda Obad<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Nata\u0161a Polgar<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Ivana \u0160tokov<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Bojan Mucko<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Jelena Ivani\u0161evi\u0107<\/p>\n\n\n\n Dora Dunatov<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Maja Pasari\u0107<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Melanija Belaj<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Iva Niem\u010di\u0107<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Petar Bagari\u0107<\/p>\n\n\n\n dr. sc. Marina Blagai\u0107 Bergman<\/p>\n\n\n\n Zagreb, 15. srpnja 2024.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n