{"id":41572,"date":"2024-07-13T21:12:12","date_gmt":"2024-07-13T21:12:12","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41572"},"modified":"2024-07-24T20:37:09","modified_gmt":"2024-07-24T20:37:09","slug":"sto-dalje-nakon-upucivanja-rodnih-studija-na-novu-proceduru-prijave","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41572","title":{"rendered":"\u0160to dalje nakon upu\u0107ivanja Rodnih studija na novu proceduru prijave?"},"content":{"rendered":"\n

Novu buru<\/a> u javnosti izazvala je vijest – o \u010demu vi\u0161e na poveznicama u nastavku – da je prijedlog Rodnih studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upu\u0107en u novu proceduru prijave. Jedni to slavodobitno smatraju njihovim zaustavljanjem, a drugi da je upu\u0107ivanje na novu proceduru rezultat politi\u010dkih pritisaka, dok nadle\u017ena tijela odbacuju takva tuma\u010denja. Nismo dovoljno upu\u0107eni u sve detalje da bismo to mogli komentirati i pustit \u0107emo da se novozatra\u017eena procedura odvije do kraja.<\/p>\n\n\n\n

Sigurno je da \u0107e prijaviteljice studijskog programa, Filozofski fakultet i svi koji ih podr\u017eavamo nastaviti i dalje raditi sve \u0161to je potrebno za pokretanjem Rodnih studija, svim okolnostima usprkos. A okolnosti su odre\u0111ene atmosferom javnih poziva za njihovim zaustavljanjem ili zabranom – predvo\u0111enima politi\u010dkim napadima Hrvatskih suverenista, Mosta i Domovinskog pokreta \u2013 koji su u suprotnosti s autonomijom i svrhom sveu\u010dili\u0161ta, pa i liberalne demokracije. Tome se na\u017ealost pridru\u017eila i Hrvatska biskupska konferencija, primjerice sljede\u0107im rije\u010dima<\/a>: \u201eVrijedno je naglasiti da i zakonodavac ima pravo, \u010dak i du\u017enost, ograni\u010diti i zabraniti studijske programe na javnim sveu\u010dili\u0161tima koji nisu u skladu s uvjerenjima ve\u0107ine gra\u0111ana, ili umjesto znanstvene misije promi\u010du ideolo\u0161ki aktivizam.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Tom prilikom se polazi od tobo\u017enje neprihvatljivosti rodnih teorija, iako i u Katoli\u010dkoj crkvi o tome ima itekako druga\u010dijih pogleda. O tome svjedo\u010di naprimjer knjiga Jadranke Rebeke Ani\u0107 Kako razumjeti rod? Povijest rasprave i razli\u010dita razumijevanja u Crkvi<\/em>, na koju smo ve\u0107 upu\u0107ivali<\/a>, a autorica je nedavno<\/a> govorila i o va\u017enosti feministi\u010dke teologije.<\/p>\n\n\n\n

U cjelini, politi\u010dki i javni napadi na Rodne studije su na iznimno niskoj stru\u010dnoj i intelektualnoj razini koja duboko obezvre\u0111uje sve ono \u0161to je proteklih desetlje\u0107a pisano ili polemizirano o njima. Pritom se odbija uzeti u obzir \u010dak i polaznu \u010dinjenicu da je pojam roda ve\u0107 desetlje\u0107ima ukorijenjen u dru\u0161tvenim i humanisti\u010dkim znanostima. O \u010demu dobro svjedo\u010di primjerice svima dostupna natuknica Rod<\/a> Hrvatske enciklopedije<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na spomenuto zazivanje ograni\u010davanja studijskih programa ako su suprotna \u201euvjerenjima ve\u0107ine gra\u0111ana\u201c, treba re\u0107i nasuprot tome da je sveu\u010dili\u0161te mjesto na kojem na\u010delno mo\u017eete slobodno govoriti o raznim temama, oslobo\u0111eni bilo kakvog vanjskog pritiska ili imperativa ve\u0107inskog mi\u0161ljenja i dru\u0161tveno-politi\u010dkih o\u010dekivanja. Stoga je upravo sveu\u010dili\u0161te mjesto gdje se o\u010dekuje davanje prostora su\u010deljavanju razli\u010ditih mi\u0161ljenja, otvorenih kritici i slobodnoj diskusiji. Unato\u010d tome, \u010desto se u dijelu hrvatske javnosti smatra da sveu\u010dili\u0161no i \u0161kolsko obrazovanje samo trebaju prenositi uvrije\u017eena stajali\u0161ta koja nisu namijenjena nikakvom propitivanju.<\/p>\n\n\n\n

Zbog toga nas se ova problematika ti\u010de kao gra\u0111ana i gra\u0111anki, intelektualaca i intelektualki, znanstvenika i znanstvenica, povjesni\u010dara i povjesni\u010darki i povezana je s pitanjima kurikularne reforme, gra\u0111anskog odgoja, ud\u017ebenika (povijesti), popisa lektire \u2013 koja su \u010desto tako sna\u017eno prisutna u javnosti \u2013 a da o mnogim drugim povijesnim temama koje mogu izazvati buru u politi\u010dkoj i \u0161iroj javnosti te prate\u0107e posljedice i ne govorimo. Ne zaboravljamo pritom na povu\u010deni ud\u017ebenik povijesti \u201eZa\u0161to je povijest va\u017ena?\u201c ili odnos \u010dlanova HAZU prema Stanku Andri\u0107u zbog objave teksta koji propituje.<\/p>\n\n\n\n

I ovo \u0107e stoga nadalje za portal Historiografija.hr<\/em> biti tema od na\u0161eg primarnog interesa.<\/p>\n\n\n\n

Jednom kad politi\u010dki i javni zahtjevi za zabranom studijskog programa poput ovog ne nai\u0111u na unisono suprotstavljanje akademske zajednice i drugih va\u017enih politi\u010dkih i dru\u0161tvenih instanci, presedan je napravljen i nastavit \u0107e se posve arbitrarno javljati i dalje, s jo\u0161 ve\u0107im apetitima. Izgleda dakle da dolazi vrijeme \u2013 kao kad su se sufra\u017eetkinje morale javnim zagovaranjima i protestima izboriti za pravo glasa za \u017eene \u2013 da \u0107emo se i mi morati kroz sindikalna<\/a> ili neka druga tijela organizirati kako bismo se javnim ogla\u0161avanjima ili prosvjeduju\u0107i izborili za o\u010duvanje znanstvenog prava glasa. Raspr\u0161eni pojedina\u010dni glasovi po medijima i portalima ne\u0107e izgleda biti dovoljni.<\/p>\n\n\n\n

Problematika nas se izravno historiografski ti\u010de i zbog toga jer je u predlo\u017eeni program izrijekom uklju\u010dena rodna povijest, u \u010demu sudjeluju na\u0161e kolegice povjesni\u010darke s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu koje se time ve\u0107 du\u017ee vremena bave. Povijest \u017eena i rodna povijest prisutne su u hrvatskoj historiografiji barem 40-ak godina, jo\u0161 tamo od 1980-ih godina. Upozoravali smo u na\u0161im<\/a> prethodnim prilozima na va\u017enu produkciju na\u0161ih kolegica i kolega (jedan od zadnjih priloga je i me\u0111unarodni tematski broj <\/a>u Radovima Zavoda za hrvatsku povijest<\/em>), a tu je i vi\u0161e sveu\u010dili\u0161nih kolegija iz povijesti \u017eena i rodne povijesti koji se ve\u0107 godinama izvode.<\/p>\n\n\n\n

U hrvatskoj historiografiji afirmacija povijesti \u017eena i rodne povijesti nailazila je ve\u0107inom na interes i podr\u0161ku dovoljnog broja kolegica i kolega pa vjerujem da \u0107emo im mo\u0107i pru\u017eiti zajedni\u010dku podr\u0161ku i u ovom ili nekom drugom trenutku u kojem \u0107e im zatrebati.<\/p>\n\n\n\n

Ne kako bi mogle \u0161iriti \u201erodnu ideologiju\u201c (sic!), ve\u0107 pridonositi jednoj ve\u0107 odavno priznatoj znanstvenoj disciplini, su\u010deljuju\u0107i u svojim predavanjima razli\u010dita povijesna iskustva te razli\u010dita tuma\u010denja i pristupe temama iz povijesti \u017eena i rodne povijesti.<\/p>\n\n\n\n

O svim pak ovim i drugima temama od rodnih studija do sveu\u010dili\u0161ta, znanosti, mo\u0107i, ideologije i aktivizma mo\u017eemo uvijek nastaviti raspravljati i polemizirati. Upravo je u tome prava svrha sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

Branimir Jankovi\u0107<\/p>\n\n\n\n

Urednik portala Historiografija.hr<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Iz medija:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/rodni-studiji-dobili-fuchsovu-odbijenicu-sudbina-ima-je-sada-vrlo-neizvjesna-1784215<\/a><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/ministarstvo-odbilo-rodne-studije-stigle-i-prve-reakcije-20240712<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n
Ministarstvo odbilo Rodne studije, stigle i prve reakcije<\/a><\/blockquote>