{"id":41548,"date":"2024-07-12T15:40:00","date_gmt":"2024-07-12T15:40:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41548"},"modified":"2024-07-12T15:43:00","modified_gmt":"2024-07-12T15:43:00","slug":"aleksandar-sasa-zekovic-zorana-bacovic-i-zoran-celebic-prikrivene-grobnice-sluzbeni-tabu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41548","title":{"rendered":"Aleksandar Sa\u0161a Zekovi\u0107, Zorana Ba\u0107ovi\u0107 i Zoran \u010celebi\u0107, &#8220;Prikrivene grobnice: Slu\u017ebeni tabu&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Aleksandar Sa\u0161a Zekovi\u0107, Zorana Ba\u0107ovi\u0107 i Zoran \u010celebi\u0107 objavili su u Podgorici 2024. studiju &#8220;Prikrivene grobnice: Slu\u017ebeni tabu&#8221; \u010diji su izdava\u010di Savjet za gra\u0111ansku kontrolu rada policije i Udru\u017eenje pravnika Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n<p>Recezenti:&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Miodrag \u017divkovi\u0107<\/strong>, biv\u0161i sudija, poslanik &nbsp;i advokat u penziji<\/li><li><strong>Miomir \u0110uri\u0161i\u0107<\/strong>, profesor istorije, biv\u0161i direktor Cetinjske gimnazije,&nbsp;biv\u0161i urednik za nastavnu periodiku u Zavodu za ud\u017ebenike i nastavna sredstva Crne Gore i aktuelni direktor \u0160kole za srednje i vi\u0161e stru\u010dno obrazovanje \u201cSergije Stani\u0107\u201c u Podgorici<\/li><li><strong>prof. dr. sc. Aleksandar Jakir<\/strong>, redovni profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu<\/li><li><strong>Akademik<\/strong> <strong>prof. dr. Husnija Kamberovi\u0107<\/strong>, redovni profesor, Odsjek za historiju, Filozofski fakultet, Universitet u Sarajevu&nbsp;<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>U ovom radu je istra\u017een humanisti\u010dki pristup i odnos prema civilnim, nevinim, \u017ertvama iz Drugog svjetskog rata i poratnog perioda u Crnoj Gori. Predstavljene su i analizirane aktivnosti policije i tu\u017eila\u0161tva povodom navoda o postojanju prikrivene grobnice iz Drugog svjetskog rata u op\u0161tini Nik\u0161i\u0107. Izuzev uglavnom povr\u0161ne pri\u010de o tzv. lijevim skretanjima (gre\u0161kama), u socijalizmu se o prikrivenim i neobilje\u017eenim grobnicama \u0107utalo. Usljed ograni\u010denih politi\u010dkih i gra\u0111anskih prava, bilo je nemogu\u0107e preduzeti konkretnije aktivnosti i inicijative u de fakto (iako mekom) totalitarnom sistemu. Te \u017ertve su, jo\u0161 uvijek, slu\u017ebeno nepriznate. Javnosti je ponu\u0111eno razmatranje ovog pitanja kroz novu perspektivu koja koherentno uklju\u010duje i druge, povezane, \u010dinjenice i podatke kako bi se bolje razumio ovaj dio crnogorske pro\u0161losti i ukupni kontekst. Format knjige je jednostavan i razumljiv pa pru\u017ea integrisan i sintetizovan pregled informacija sa namjerom da se \u010ditaoci oslobode ideolo\u0161ke napetosti. Rezultati pokazuju da Crna Gora nije spremna za institucionalno suo\u010davanje sa kr\u0161enjima ljudskih prava u tom razdoblju sopstvene istorije. Sistemsko nesnala\u017eenje i uo\u010dene slabosti, ukazuju da je neophodan novi pristup, koji, nadalje, nije nu\u017eno da ostane isklju\u010divo u okvirima tu\u017eila\u010dkih i policijskih okolnosti. Treba sagledati iskustva drugih zemalja i me\u0111unarodnih organizacija kako bi se ovo pitanje umjesto (ili ne samo) kao krivi\u010dnopravna stvar (zbog jasnih ograni\u010denja i izazova), tretiralo i kao administrativno. To bi ubrzalo istra\u017eivanja arhivske gra\u0111e o ratnom i poratnom periodu, postupke ekshumacija i pristojne sahrane posmrtnih ostataka. Odgovornost i prakti\u010dno djelovanje dr\u017eave u pogledu po\u0161tovanja ljudskih prava ne prestaju, ni u situacijama kada nije mogu\u0107e, iz objektivnih razloga, i postojanja brojnih prepreka, okon\u010dati (pred)istra\u017ene radnje. Svi mrtvi imaju pravo da po\u010divaju u miru. Taj narativ je nepodijeljeno prisutan u demokratskom svijetu. Iako (je) objavljivanje ovog rada tra\u017ei(lo) znatno zdravije i humanije politi\u010dke prilike i odnose u Crnoj Gori, zastupa se racionalizacija odnosa prema mrtvima uz odlu\u010dno protivljenje stvaranju zamjenskog revizionisti\u010dkog narativa.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Klju\u010dne rije\u010di: <\/strong>Ljudska prava; Razumijevanje pro\u0161losti; Masovne grobnice; Odnos prema mrtvima; Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u; Socijalizam; \u017drtve komunizma; Stigmatizacija \u017ertava; Vladavina prava<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>\u201cCONCEALED MASS GRAVES: AN OFFICIAL TABOO\u201d<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Aleksandar Sasa Zekovic, Zorana Bacovic and Zoran Celebic<\/p>\n\n\n\n<p>Council for Civic Control of the Police &amp; Lawyers Association of Montenegro, Podgorica, Montenegro, 2024<\/p>\n\n\n\n<p>The book explores a humanistic approach and attitude towards innocent civilian victims of the World War II and the post-war period in Montenegro. It presents and analyses activities of the police and prosecution related to the allegations that there was a concealed mass grave (from the World War II) in the Municipality of Nik\u0161i\u0107 (Montenegro). In socialism, they were silent about the concealed and unmarked graves. Due to the limited political and civic rights, it was impossible to undertake any concrete activities and initiatives in the de facto (soft) totalitarian system. Those victims are still officially unrecognized. The book offers a consideration of this issue from a new perspective that coherently includes other connected facts and data with a view to ensuring better understanding of this part of Montenegrin past and the overall context. The format of the book is simple and easily read, so it provides an integrated and synthetised overview of information aimed at releasing readers of any ideological tension. The results of the research show that Montenegro is not ready on the institutional level to deal with the violations of human rights in that period of its history. The systemic confusion and the identified weaknesses show that a new approach is needed and that it does not necessarily have to remain only within the prosecutorial and police realms. Experience of other countries and international organizations should be considered, so that this issue is not treated (solely) as a criminal-law matter (due to the clear limitations and challenges), but as an administrative matter too. That would accelerate the research of archive materials about the war and post-war period, as well as the procedures of exhumation and burial of the remains. The responsibility and practical action of the state related to the respect for human rights never stop, not even in the situations where it is impossible, due to some objective reasons, to finalize (pre)investigative actions. All the dead have the right to rest in peace. This narrative is prevailing in the entire democratic world. Although publishing of this book seeks for significantly healthier and more humane political circumstances and relations in Montenegro, the author advocates for a rational approach to the dead with a decisive opposition to the attempts of development of any kind of substitute revisionist narrative.<\/p>\n\n\n\n<p>Key words: Human Rights; Truth-seeking; Human Remains; Deathwork; Socialism; Facing the past; Understanding the Past; Humanism.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-file\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Prikrivene-grobnice-Sluz\u030cbeni-tabu.pdf\">Prikrivene-grobnice-Sluz\u030cbeni-tabu<\/a><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Prikrivene-grobnice-Sluz\u030cbeni-tabu.pdf\" class=\"wp-block-file__button\" download>Preuzmi<\/a><\/div>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41550,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-41548","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Sluzbeni-tabu.jpg?fit=910%2C1280&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53832,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53832","url_meta":{"origin":41548,"position":0},"title":"Deseti History Fest 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Deseti History Fest se odr\u017eava u Sarajevu od 2. do 6. juna 2026. godine. Ovogodi\u0161nje izdanje Festa posve\u0107eno je raspravama o razvoju poslijeratnih dru\u0161tava u Jugoisto\u010dnoj Evropi. Ideja je da u komparativnoj perspektivi sagledamo kako su se razvijala dru\u0161tva poslije Drugog svjetskog rata i poslije ratova 1990-ih godina. Poku\u0161at \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/history-fest-2026.jpg?fit=1000%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53537,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53537","url_meta":{"origin":41548,"position":1},"title":"Ned\u017ead Mehmedovi\u0107, &#8220;Dvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za javne politike \u2013 Skoplje objavljena je knjiga \u201eDvadeset godina u Ujedinjenim nacijama: Put Crne Gore kroz op\u0161tu debatu Generalne skup\u0161tine\u201c, autora doc. dr Ned\u017eada Mehmedovi\u0107a. Knjiga je objavljena povodom obilje\u017eavanja dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i predstavlja sistematizovan pregled zvani\u010dnih obra\u0107anja crnogorskih dr\u017eavnih predstavnika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/20-godina-crne-gore.webp?fit=900%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":41548,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53702,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53702","url_meta":{"origin":41548,"position":3},"title":"Predavanje Mire Kova\u010da: Hrvatski izazovi u ovakvoj Europi i svijetu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Utorak, 26. svibnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Miro Kova\u010d, povjesni\u010dar, biv\u0161i ministar vanjskih i europskih poslova Uru\u0161avanje Sovjetskog saveza i drugih komunisti\u010dkih dr\u017eava u Europi potkraj 1980-ih doveo je do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53215,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53215","url_meta":{"origin":41548,"position":4},"title":"KSDD i KSFF: Ciklus partizanskih filmova &#8211; projekcije uz diskusiju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KSSD i KSFF vas sa zadovoljstvom pozivaju na tre\u0107u u nizu projekciju u ciklusu partizanskih filmova! Gledamo Ne okre\u0107i se, sine (1956.) u re\u017eiji Branka Bauera. Film prati pri\u010du oca Nevena i sina Zorana te razvoj njihova odnosa u vidu bijega od nacisti\u010dkih snaga koje su Zorana odgajale da mrzi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF-ciklus.jpg?fit=512%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53206","url_meta":{"origin":41548,"position":5},"title":"Predavanje Olge Pelcer-Vuja\u010di\u0107 &#8220;Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za historijska istra\u017eivanja (CeHiS) Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu organizira predavanje pod naslovom \"Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji\". Predavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Olga Pelcer-Vuja\u010di\u0107, vi\u0161a nau\u010dna saradnica u Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore. Izlaganje je posve\u0107eno procesima urbanizacije i formiranja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41548","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41548"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41548\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41553,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41548\/revisions\/41553"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41550"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41548"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41548"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41548"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}