{"id":41526,"date":"2024-07-11T17:58:04","date_gmt":"2024-07-11T17:58:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41526"},"modified":"2024-07-11T18:21:06","modified_gmt":"2024-07-11T18:21:06","slug":"petar-markus-osvrt-na-knjigu-hrvoje-petric-i-tomislav-brandolica-ekonomska-zbilja-je-crvena-nit-povijesti-hrvatska-historiografija-i-ekonomska-historija-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41526","title":{"rendered":"Petar Marku\u0161 \u2013 osvrt na knjigu \u2013 Hrvoje Petri\u0107 i Tomislav Bran\u0111olica, “Ekonomska zbilja je crvena nit povijesti: hrvatska historiografija i ekonomska historija”, 2024."},"content":{"rendered":"\n

Hrvoje Petri\u0107 i Tomislav Bran\u0111olica, Ekonomska zbilja je crvena nit povijesti: hrvatska historiografija i ekonomska historija<\/em>, Zagreb: FF Press, 2024, 212 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Prvi autor ove knjige, Hrvoje Petri\u0107, sveu\u010dili\u0161ni je profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i predstojnik Katedre za povijest Sredozemlja, Srednje i Jugoisto\u010dne Europe. Predsjednik je Dru\u0161tva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju<\/em>, dopredsjednik Dru\u0161tva za hrvatsku povjesnicu<\/em> i urednik \u010dasopisa Podravina<\/em> te Ekonomska i ekohistorija<\/em>. Drugi autor, Tomislav Bran\u0111olica, suradnik je u Znanstvenom zavodu Fakulteta hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i doktorand Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n

Knjiga se sastoji od dva dijela. Prvi dio, naslovljen Hrvatska historiografija i ekonomska historija<\/em>, bavi se pregledom znanstvenika i istra\u017eiva\u010da koji su se bavili ekonomskom povije\u0161\u0107u u Hrvatskoj od druge polovice 19. stolje\u0107a pa sve do 21. stolje\u0107a. Drugi dio Razgovori<\/em> \u010dini pet intervjua s povjesni\u010darima i ekonomistima koji su se bavili temama iz ekonomske povijesti (razgovori su bili vo\u0111eni s Ivanom Ercegom, Mirom Kolar-Dimitrijevi\u0107, Marijanom Matickom, Tomislavom Raukarom i Vladimirom Stipeti\u0107em). Knjigu \u010dini i pogovor povjesni\u010darke Mire Kolar-Dimitrijevi\u0107 koja je ujedno bila recenzentica knjige i jedna od osoba \u010diji je razgovor, kao \u0161to je ve\u0107 navedeno, sastavni dio ove knjige.<\/p>\n\n\n\n

U predgovoru knjige autori su iznijeli svoj stav o tome za\u0161to su napisali ovu knjigu. Naveli su da je knjiga \u201ezami\u0161ljena kao po\u010detak rasprave o polo\u017eaju ekonomske historije u hrvatskoj historiografiji. Mi\u0161ljenja smo da je pravi trenutak za takav razgovor u na\u0161oj znanosti.\u201c (str. 7). Pritom ipak ostaje nejasno za\u0161to je sada \u201epravi trenutak\u201c da se raspravi o polo\u017eaju ekonomske historije, po\u0161to vi\u0111enje autora o tome nije precizirano.<\/p>\n\n\n\n

U predgovoru je naveden i klju\u010dni pojam koji ukratko opisuje cjelokupan prvi dio knjige, a to je da je ona ustvari \u201epregled struke\u201c (str. 7). Svakako napominjemo kako smatramo da pregledi struke mogu pomo\u0107i istra\u017eiva\u010du kao prvi korak u sagledavanju postoje\u0107ih znanstvenih dostignu\u0107a. Ono \u0161to se me\u0111utim mo\u017ee dogoditi prilikom izrade pregleda jest da se provede odre\u0111ena simplifikacija, u smislu da se navedu autori, njihova djela, podru\u010dje interesa, te ponekad popratni komentar, dok ono \u0161to su ustvari spoznali u podru\u010dju koje su istra\u017eivali ostaje nepoznato.<\/p>\n\n\n\n

Navedena mogu\u0107nost simplifikacije dogodila se u ovoj knjizi te postaje o\u010dita ve\u0107 u prvom poglavlju Prvi koraci: hrvatska historiografija i ekonomska historija do 1918<\/em> (str. 15-24). Navest \u0107emo kao primjer dio teksta koji se bavi \u017eivotom i djelom Franje Ra\u010dkog. Saznajemo \u010dime se Ra\u010dki sve bavio (bio je sve\u0107enik, politi\u010dar, jezikoslovac i povjesni\u010dar), da je bio pripadnik Narodne stranke i Neodvisne narodne stranke, kako je njegov rad zapo\u010deo 1866. osnivanjem JAZU (Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti<\/em>), te da je pokrenuo niz publikacija poput Rad<\/em> i Starina<\/em>. \u0160to se ti\u010de Ra\u010dkog i podru\u010dja ekonomske historije, saznajemo da je njegova najva\u017enija studija Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. stolje\u0107a<\/em> bila ustvari dio niza rasprava, te je 1894. objavljena kao knjiga. O tome \u0161to je ekonomsko u toj knjizi mo\u017eemo saznati sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n

\u201eZa na\u0161e potrebe najzanimljiviji je rad o: \u201e’imovnim i gospodarskim odno\u0161ajima’ iz 1891. godine. U njemu Ra\u010dki opisuje poljoprivredu, trgovinu, obrt, stare mjere, vlasni\u0161tvo i zadruge (koje idealizira).\u201c (str. 18).<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to je taj dio rada Ra\u010dkog koji se bavi navedenim gospodarskim temama najzanimljiviji? \u0160to je Ra\u010dki mislio o poljoprivredi, trgovini, obrtu itd.? \u0160to je Ra\u010dki spoznao istra\u017euju\u0107i navedene teme? O tome ne saznajemo ni\u0161ta, te \u0107e se navedena situacija ponavljati kroz ve\u0107inu prvog dijela knjiga. Primjer iz kasnijeg dijela knjige je dio o Dragutinu Pavli\u010devi\u0107u i njegovom radu o narodnom pokretu u Hrvatskoj 1883. godine i ku\u0107nim zadrugama, Mirku Valenti\u0107u koji se bavio Vojnom krajinom i Agnezi Szabo o sredi\u0161njim institucijama Hrvatske:<\/p>\n\n\n\n

\u201eMe\u0111u uspjelijim primjerima djelovanja Zavoda za hrvatsku povijest, uz ranije spomenuti, mogu se navesti knjige Dragutina Pavli\u010devi\u0107a o narodnom pokretu u Hrvatskoj 1883. godine te o ku\u0107nim zadrugama u kojima je niz priloga gospodarskoj povijesti Hrvatske u 19. stolje\u0107u. Od vanjskih suradnika Zavoda isticali su se Mirko Valenti\u0107, koji je pisao o gospodarstvu Vojne krajine od 1849. do 1881., te Agneza Szabo, koja je napisala knjigu o sredi\u0161njim institucijama Hrvatske u Zagrebu od 1860. do 1873. godine\u201c (str. 57).<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je Pavli\u010devi\u0107 spoznao o narodnom pokretu u Hrvatskoj 1883. godine? \u0160to je zaklju\u010dio o ku\u0107nim zadrugama? Kakav je doprinos Valenti\u0107a u pisanju o gospodarstvu Vojne Krajine? \u0160to je zaklju\u010dila Szabo o sredi\u0161njima institucijama? Ostaje nepoznato.<\/p>\n\n\n\n

Obrana pristupa Petri\u0107a i Bran\u0111olice mo\u017ee i\u0107i u smjeru da nije bilo potrebe da navode rezultate istra\u017eivanja autora jer se radi o \u201epregledu struke\u201c. Me\u0111utim, kako onda mi kao \u010ditatelji mo\u017eemo vrednovati navedene osobe u knjizi i znati njihov zna\u010daj za ekonomsku historiju ako ne znamo \u0161to su spoznali i do kojih su rezultata do\u0161li u svojim istra\u017eivanjima? Koja je njihova va\u017enost kao ekonomskih povjesni\u010dara, osim toga da saznamo kojim su se temama bavili?<\/p>\n\n\n\n

Od ostalih autora za 19. i po\u010detak 20. stolje\u0107a Petri\u0107 i Bran\u0111olica naveli su Petra Matkovi\u0107a, Ivana Krstitelja Takl\u010di\u0107a, Vjekoslava Klai\u0107a, Ferdu \u0160i\u0161i\u0107a, Bla\u017ea Lorkovi\u0107a, Antuna Radi\u0107a, Baltazara Bogi\u0161i\u0107a, Frana Milobara, Radoslava Lopa\u0161i\u0107a, Filipa Lukasa te su na str. 23 naveli i imena \u0161est osoba koje su se bavile lokalnom povije\u0161\u0107u (Gjuro Szabo, Julije Kempf, Josip B\u00f6sendorfer, Julije Jankovi\u0107, Milan Lang, Rudolf Strohal) (usp. str. 19-24).<\/p>\n\n\n\n

Drugo poglavlje Individualni doprinosi: od 1918. do 1945.<\/em> (str. 25-36) zapo\u010dinje s prikazom djelovanja Josipa Matasovi\u0107a s naglaskom na njegov uredni\u010dki i autorski rad u \u010dasopisu Narodna starina<\/em> koji je izlazio od 1922. do 1935. godine. Autori su naglasili da je 1923. godine iza\u0161la prva monografija iz ekonomske historije iz pera Grge Novaka u kojoj je autor obradio ekonomsku povijest grada Splita. Iako je istaknuto da se radi o prvoj knjizi iz podru\u010dja ekonomske povijesti u hrvatskoj historiografiji, autori nisu naveli naslov knjige u tekstu (usp. str. 27), nego se naslov mo\u017ee prona\u0107i u fusnoti br. 52 na str. 90, iz koje saznajemo da je naslov monografije Split u svjetskom prometu<\/em>. S obzirom da se radi o prvoj monografiji o ekonomskoj povijesti u hrvatskoj historiografiji, autorima se moglo sugerirati da se njezin naslov navede i u samom tekstu.<\/p>\n\n\n\n

Za me\u0111uratno razdoblje autori su spomenuli da je ekonomska historija bila podijeljena izme\u0111u sfere akademske historije (stru\u010dnjaka) i popularno-publicisti\u010dkih pristupa. Navode da je Ekonomski fakultet bio osnovan u sklopu Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta 1920. godine i da je bio pra\u0107en osnivanjem Ekonomskog instituta 1939. godine. Treba nadodati da je 1920. godine osnovana Visoka \u0161kola za trgovinu i promet (ali da nije bila u sastavu Sveu\u010dili\u0161ta), da je 1925. godine preimenovana u Ekonomsko-komercijalno visoku \u0161kolu, a tek 1947. dobiva naziv Ekonomski fakultet i iste godine ulazi u sastav Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (usp. Mijo Novak, 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu: 1920-1980<\/em>., Zagreb 1980, str. 17-34).<\/p>\n\n\n\n

Autori ve\u0107u pa\u017enju posve\u0107uju ekonomistu Rudolfu Bi\u0107ani\u0107u i njegovom djelovanju u me\u0111uratnom razdoblju, napisav\u0161i da se tada bavio i povijesnim temama (ekonomskom krizom 1873-1895. godine), te istaknuv\u0161i njegovo specifi\u010dno djelo Kako \u017eivi narod. \u017divot u pasivnim krajevima<\/em>. Knjiga je nastala na osnovu njegovih putovanja po pasivnim krajevima tijekom 1935. godine, o \u010demu je napisao serije \u010dlanaka 1936. godine koji su objavljeni kao knjiga 1939. godine. Obja\u0161njavaju da je Bi\u0107ani\u0107 obilazio sela u Hrvatskoj i dijelu Bosne i Hercegovine te bilje\u017eio polo\u017eaj selja\u0161tva, njihove svakodnevne \u017eivotne probleme poput gladi, nedostatka pitke vode, propadanja seoskih zadruga, problema poljoprivrednog zemlji\u0161ta, tr\u017ei\u0161ta i cijena itd. Iako ova knjiga nije bila povijesnog karaktera, autori obja\u0161njavaju da je va\u017ena jer predstavlja \u201esvjedo\u010danstvo vremena i samim time postala izvanredan povijesni izvor za dru\u0161tveni i ekonomski polo\u017eaj selja\u0161tva u Hrvatskoj (i dijelu Bosne i Hercegovine)\u201c (str. 29).<\/p>\n\n\n\n

Od ostalih ekonomista navode Jozu Toma\u0161evi\u0107a, Josipa Lakato\u0161a, a isti\u010du Rudolfa Horvata koji je putem novinskih \u010dlanaka popularizirao gospodarsku povijest. Osim toga, objavljivao je i arhivske izvore te su kao njegovo zna\u010dajno djelo naveli Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj<\/em> napisano 1926\/1927. godine, a objavljeno tek 1994. godine zalaganjem Mire Kolar-Dimitrijevi\u0107. Autori smatraju da je Horvat imao niz metodolo\u0161kih manjkavosti, u prvom redu to \u0161to je nizao informacije bez analiti\u010dke podloge (str. 31-32).<\/p>\n\n\n\n

Mijo Mirkovi\u0107 je sljede\u0107i ekonomist kojeg autori predstavljaju i navode da je objavio rad o razvoju ekonomske misli u 19. stolje\u0107u te da \u0107e biti aktivniji nakon Drugog svjetskog rata. Emil Laszowski se tako\u0111er spominje s obzirom da je mnogo radio na objavljivanju povijesnih izvora. Ukratko se spominje razdoblje NDH i djelo Grge Novaka Pro\u0161lost Dalmacije<\/em> objavljeno za vrijeme NDH 1944. godine te zatim djelo vi\u0161e autora Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine<\/em> izdano 1942. godine.<\/p>\n\n\n\n

Za kraj drugog poglavlja pa\u017enja je posve\u0107ena Otokaru Ker\u0161ovaniju kojega su autori opisali kao \u201eprvo ime komunisti\u010dke historiografije, vi\u0161e po stremljenjima nego rezultatima, jer su mnogi njegovi tekstovi ostali neobjavljeni te su recepciju do\u017eivjeli tek u socijalisti\u010dkom periodu.\u201c (str. 35-36). Pritom su govorili o njegovoj knjizi Povijest Hrvata<\/em> objavljenoj posthumno 1971. godine, \u010diji su tekst opisali kao \u201ebilje\u0161ke\u201c koje su tek trebale postati tekst u kojemu se kroz \u201eprizmu marksisti\u010dkog historijskog materijalizma\u201c gleda na hrvatsku povijest. Zaklju\u010dili su da knjiga \u201emalo toga su\u0161tinski obja\u0161njava\u201c, ali da se trudio integrirati ekonomsku-socijalnu komponentu u politi\u010dku i kulturno-povijesnu naraciju (str. 36).<\/p>\n\n\n\n

Tre\u0107e poglavlje Izgradnja institucija: od 1945. do kraja 1960-ih<\/em> (str. 37-50) bavi se izgradnjom ekonomske historije kao znanstvene discipline u okviru institucionalnih tijela, primarno u sklopu Ekonomskog, Pravnog i Filozofskog fakulteta u Zagrebu te JAZU.<\/p>\n\n\n\n

Autori zapo\u010dinju poglavlje s citatom Dragice Rogi\u0107 (za koju ne saznajemo tko je ni \u010dime se bavila) da je zadatak gospodarske povijesti nakon 1945. bio da se izvr\u0161i kontrola nad gra\u0111anskom ekonomskom historiografijom, da ju se oslobodi idealisti\u010dkog obrazlo\u017eenja i da se koristi marksisti\u010dka ekonomska teorija. Autori su odmah konstatirali da se prethodno navedena nastojanja koje je navela Rogi\u0107 nisu ostvarila. Opisali su njene rije\u010di \u201eideolo\u0161kom podlogom\u201c i \u201eop\u0107om ideologizirano\u0161\u0107u\u201c u smislu da je marksizam trebao postati oru\u0111e za prou\u010davanje pro\u0161losti, ali da se to nije ostvarilo u praksi (str. 37). \u00a0<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de institucionalnog razvoja, prikaz zapo\u010dinje sa Pravnim fakultetom u Zagrebu i predavanjima Rudolfa Bi\u0107ani\u0107a na predmetu Ekonomska povijest Hrvatske<\/em> od 1946. do 1950. godine. Zatim skre\u0107u pa\u017enju na njegovo djelo Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji (1750- 1860)<\/em> rekav\u0161i da je zna\u010daj ovoga djela u \u201eprimjeni kvantitativnih metoda\u201c, \u0161to je utjecalo na otkrivanje podataka o stanju u slavonskim selima i dru\u0161tvenim slojevima (plemstvo, radni\u0161tvo itd.). Od ostalih djela navedeni su Po\u010deci kapitalizma u hrvatskoj ekonomici i politici<\/em> 1952. godine, u kojima Bi\u0107ani\u0107 ishodi\u0161te kapitalizma vidi u Selja\u010dkoj buni 1573. godine, te Nastajanje kapitalizma<\/em> 1959. godine.<\/p>\n\n\n\n

Kratki osvrt je dan na pokretanje \u010dasopisa Historijski zbornik<\/em> s konstatacijom da su uvodne rije\u010di kako \u0107e se raditi na podru\u010dju ekonomske i dru\u0161tvene povijesti ostale zanemarene jer je od 1948. do 1960-ih bilo objavljeno svega 6% radova koji su se bavili gospodarskom povije\u0161\u0107u. Sli\u010dni trendovi su se nastavili i u narednim razdobljima, a od 1991. godine je udio radova iz ekonomske povijesti bio dodatno smanjen (str. 40-41).<\/p>\n\n\n\n

Kako ne bismo nabrajali sve ekonomiste, pravnike i povjesni\u010dare koji su se bavili ekonomskom povije\u0161\u0107u, skratit \u0107emo te navesti da je svoj rad nakon Drugog svjetskog rata nastavio ve\u0107 spomenuti Mijo Mirkovi\u0107, a doprinos je dao i u sklopu JAZU koja je po\u010dela objavljivati seriju knjiga Gra\u0111a za gospodarsku povijest Hrvatske<\/em> od 1951. do 1962. godine.<\/p>\n\n\n\n

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavanja iz ekonomske povijesti tijekom 1960-ih preuzeo je Igor Karaman za kojeg autori navode da je koristio kvantitativne metode, \u0161to su ilustrirali primjerom rada o valpova\u010dkom vlastelinstvu. Za kori\u0161tenje kvantitativnih metoda u povijesnim istra\u017eivanjima naveli su niz povjesni\u010dara poput Ivana Ercega, Josipa Ante Solde, Tomislava Timeta, Josipa Adam\u010deka, Miroslave Despot i Zlatka Herkova (str. 48). \u00a0<\/p>\n\n\n\n

Propu\u0161tena je bila prilika da se objasni na koji na\u010din se kvantitativna metoda o\u010ditovala u radovima prethodno spomenutih povjesni\u010dara (uklju\u010duju\u0107i i Bi\u0107ani\u0107a). Kvantitativna metoda (ustvari se mo\u017ee re\u0107i statistika) dijeli se u dvije grupe: metode deskriptivne statistike i metode inferencijalne statistike. Metode deskriptivne statistike koriste se za grupiranje podataka po odre\u0111enom kriteriju i njihovim tabli\u010dnim ili grafi\u010dkim prikazom (tablice, grafikoni, dijagrami itd.). Metode inferencijalne statistike pak koriste numeri\u010dke podatke kako bi se, pojednostavljeno re\u010deno, testirale hipoteze i njihovi rezultati nastojali poop\u0107iti na cijeli skup, tj. populaciju (usp. Vlasta Bahovec et al., Statistika<\/em>, Zagreb 2015, str. 2). Istu podjelu kvantitativne metode na deskriptivnu i inferencijalnu statistiku koriste autorice Pat Hudson i Mina Ishizu u knjizi History by Numbers<\/em> u kojoj navode da se deskriptivna statistika koristi za organizaciju i prikaz podataka, a inferencijalna statistika (temeljena na teorijama vjerojatnosti) za testiranje hipoteza (usp. Pat Hudson i Mina Ishizu, History by Numbers: An Introduction to Quantitative Approaches<\/em>, 2. izd., London \u2013 New York 2017, str. 7-8). Ako npr. uzmemo navedeno djelo Rudolfa Bi\u0107ani\u0107a Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji (1750-1860)<\/em> onda se tu sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017ee re\u0107i da se radi o deskriptivnim metodama statistike u kojoj se prikupljeni numeri\u010dki podaci prikazuju u tablicama i grafikonima (usp. Rudolf Bi\u0107ani\u0107, Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji (1750-1860)<\/em>, Zagreb 1951, str. 32; str. 128 \u2013 Grafikon br. 1).<\/p>\n\n\n\n

\u010cetvrto poglavlje Ekonomska historija u punom zamahu: od kraja 1960-ih do po\u010detka 1990-ih<\/em> (str. 51-69) po\u010dinje s novo\u0161\u0107u u vidu osnivanju novog \u010dasopisa Acta historico-oeconomica Iugoslaviae<\/em>. Inicijativa za pokretanje \u010dasopisa bio je sastanak gospodarskih povjesni\u010dara Jugoslavije koji se odr\u017eao u Budvi 7. listopada 1973. godine. Prvi urednik bio je Ivan Erceg, a prvi broj je objavljen 1974. godine. Zatim se od povjesni\u010dara koji su se bavili ekonomskim temama navode Tomislav Raukar (knjiga o Zadru u XV. stolje\u0107u), Miroslav Berto\u0161a i njegov doprinos razvoju mikrohistorije s naglaskom na istra\u017eivanje istarskog prostora u ranom novom vijeku (str. 56). Autori nastavljaju s Dragutinom Pavli\u010devi\u0107em (ku\u0107ne zadruge u 19. stolje\u0107u), Mirkom Valenti\u0107em, Agnezom Szabo itd. U navedenom razdoblju svoj rad dalje nastavlja i Igor Karaman. Zatim se navode Bernard Stulli i Josip Adam\u010dek, koji se zna\u010dajno bavio Selja\u010dkom bunom 1573. godine te radovima o selja\u0161tvu, trgovi\u0161tima, pojedinim gradskim naseljima, a objavio je i knjigu o agrarnim odnosima u Hrvatskoj od sredine 15. do sredine 17. stolje\u0107a. Tu se tako\u0111er navodi da je Adam\u010dek koristio \u201ekvantitativne metode\u201c kako bi rekonstruirao demografske zna\u010dajke, agrarne odnose i feudalne proturje\u010dnosti koje su vodile do buna (str. 61). Autori spominju jo\u0161 i Ivana Kampu\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

Pi\u0161u kako su se u ekonomskoj historiji pojavila dva trenda. Jedan koji je bio fokusiran na lokalnu povijest (npr. urbana historija) i drugi u sferi prometa. Mira Kolar-Dimitrijevi\u0107 stupa na scenu od sredine 1970-ih (radila je od 1966. do 1988. na Institutu za historiju radni\u010dkog pokreta Hrvatske), a ve\u0107inom se bavila povije\u0161\u0107u poduze\u0107a i radni\u0161tva te je dala prilog bavljenju soli kao jednom dijelu gospodarske problematike ZAVNOH-a. U Institutu se gospodarskom povije\u0161\u0107u jo\u0161 bavila Zdenka \u0160imon\u010di\u0107 Bobetko koja je doktorirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a pisala je najvi\u0161e o industriji i agrarnoj reformi izme\u0111u dva svjetska rata. Dragutin Feletar je dao doprinos monografijom o Podravci<\/em>, a ekonomskom povije\u0161\u0107u su se jo\u0161 bavili Vladimir Stipeti\u0107 i An\u0111elko Runji\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Peto poglavlje Usitnjeni interesi u pluralizmu tema: od po\u010detka 1990-ih do danas<\/em> (str. 70-86) po\u010dinje sa smanjenjem interesa za ekonomsku povijest po\u010detkom 1990-ih. Na Filozofski fakultet u Zagrebu 1988. Mira Kolar-Dimitrijevi\u0107 dolazi predavati gospodarsku povijest, no kolegij je ukinut tijekom 1990-ih. Djelo koje bi sadr\u017eavalo neku vrstu kvantitativne analize ekonomske povijesti objavljeno je tek 2012. godine iz pera Vladimira Stipeti\u0107a o dva stolje\u0107a hrvatskog gospodarstva (1820.-2005.), a treba odmah napomenuti da se tu radi o deskriptivnoj statistici, tj. tabli\u010dno\/grafi\u010dkom prikazu numeri\u010dkih podataka (usp. Vladimir Stipeti\u0107, Dva stolje\u0107a razvoja hrvatskoga gospodarstva (1820.-2005.)<\/em>, Zagreb 2012, primjer tablice: str. 38; primjer grafikona: str. 462-483).<\/p>\n\n\n\n

Autori zadnje poglavlje dijele po povijesnim razdobljima i nastavljaju s nabrajanjem autora koji se bave ekonomskom povije\u0161\u0107u. Za staru povijest navode knjigu Roberta Matija\u0161i\u0107a Povijest hrvatskih zemalja u kasnoj antici od Dioklecijana do Justinijana<\/em> iz 2012. godine i rad Fe\u0111e Milivojevi\u0107a iz 2011. koji se bavi anti\u010dkom povije\u0161\u0107u poduzetnika i poduzetni\u0161tva. Za srednji vijek napomenut \u0107emo ponovno Tomislava Raukara i posthumno objavljen rad Mirka Androi\u0107a o gospodarskom razvoju srednjovjekovnog Vara\u017edina. Za rani novi vijek se ponovno javlja Miroslav Barto\u0161a o gospodarstvu ranonovovjekovne Istre. Ivan Erceg se bavio veleposjedima, a Nenad Moa\u010danin ranonovovjekovnim gospodarstvom Slavonije i Srijema. Za modernu i suvremenu povijest kratko \u0107emo navesti da autori spominju radove Marijana Maticke o agrarnoj reformi, radove o gradovima (npr. Ive Ma\u017eurana o slavonskim gradovima i vlastelinstvima), te rad Ivice \u0160utea koji se bavio Gospodarskom slogom HSS-a.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de institucionalnog razvoja ekonomske historije, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pokrenut je 2008. na diplomskom smjeru povijesti ranog novog vijeka kolegij Ekonomska historija<\/em> koji izvodi Hrvoje Petri\u0107. Trenutno je to na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu jedan jedini kolegij koji se i danas bavi ekonomskom povije\u0161\u0107u, i to samo za razdoblje ranog novog vijeka.<\/p>\n\n\n\n

Autori navode da su Mira Kolar-Dimitrijevi\u0107, Hrvoje Petri\u0107 i Ivica \u0160ute osnovali 2002. godine Centar za ekonomsku i socijalnu povijest kao jedinicu Zavoda za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je nakon umirovljenja Mire Kolar-Dimitrijevi\u0107 prestao s radom. Osnovano je bilo Dru\u0161tvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju koje je sa Sekcijom za gospodarsku povijest Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, nakladni\u010dkom ku\u0107om Meridijan<\/em> i projektom Triplex Confinium<\/em> pokrenulo \u010dasopis Ekonomska i ekohistorija<\/em> (str. 85). Do danas je objavljeno 18 brojeva navedenog \u010dasopisa.<\/p>\n\n\n\n

Drugi dio knjige \u010dine Razgovori<\/em> (str. 113-168) koji se sastoje od pet intervjua s povjesni\u010darima i ekonomistima. To su razgovori vo\u0111eni s Ivanom Ercegom, Mirom Kolar-Dimitrijevi\u0107, Marijanom Matickom, Tomislavom Raukarom i Vladimirom Stipeti\u0107em.<\/p>\n\n\n\n

\u010cetiri intervjua obavljena su tijekom 2013. godine, a s Tomislavom Raukarom 2014. godine. Za prvi intervju s Ivanom Ercegom dana je napomena da ga je proveo Hrvoje Pavi\u0107. Za ostale intervjue nije navedeno jesu li Petri\u0107 i Bran\u0111olica zajedno vodili intervjue ili su me\u0111usobno podijelili osobe s kojima \u0107e voditi razgovore. Razgovori zahva\u0107aju pitanja poput \u201eTko Vas je prvi uputio u istra\u017eivanje ekonomske historije?\u201c, \u201eKada ste se sustavno po\u010deli baviti gospodarskom povije\u0161\u0107u?\u201c, \u201eJe li ekonomska povijest bila popularna?\u201c itd. Autori onda u razgovorima pri\u010daju o svojim profesionalnim \u017eivotnim putevima i temama kojima su se bavili, gdje su putovali, koji su im bili uzori u historiografiji, kako su dolazili do arhivskih izvora, jesu li imali metode istra\u017eivanja itd.<\/p>\n\n\n\n

Kritika koja bi se mogla dati ovim razgovorima ti\u010de se nekih od postavljenih pitanja. Kada se vr\u0161i intervju (ili razgovor) pitanja bi trebala biti neutralna, u smislu da se u pitanju ne smiju unaprijed davati odgovori kako se ne bi dogodila situacija da se ispitaniku sugerira da mora dati specifi\u010dan odgovor (usp. Goran Milas, Istra\u017eiva\u010dke metode u psihologiji i drugim dru\u0161tvenim znanostima<\/em>, Zagreb 2005, str. 588-589). Primjer dobro postavljenog pitanja je u intervjuu s Ivanom Ercegom u kojemu ispitiva\u010d pita \u201eKako biste ocijenili stanje u ekonomskoj povijesti danas?\u201c (str. 120). Ovo pitanje je neutralno, jasno i daje mogu\u0107nost ispitaniku da razmisli i pru\u017ei vlastiti odgovor bez davanja sugestija ispitiva\u010da. Primjer lo\u0161ije postavljenog pitanja je u intervjuu s Marijanom Matickom i glasi: \u201e\u010cini se da opada popularnost ekonomske historije. Kao da je kadrovski siroma\u0161nija, u \u010dasopisima se manje objavljuje. Kako se to Vama \u010dini? Primje\u0107ujete li sli\u010dan trend?\u201c (str. 145). Ovo pitanje ve\u0107 u samom po\u010detku sugerira ispitaniku u kojem smjeru bi trebao dati odgovor, kao i da ispitiva\u010d sugerira da je stanje lo\u0161e. Zatim, u drugom dijelu pitanja \u201eKako se to Vama \u010dini? Primje\u0107ujete li sli\u010dan trend?\u201c je dodatna gre\u0161ka jer ispitiva\u010d sugerira Maticki kakav odgovor \u017eeli \u010duti. Umjesto toga, pitanje je trebalo glasiti kao i u prvom slu\u010daju: \u201eKako biste ocijenili stanje u ekonomskoj historiji danas?\u201c<\/p>\n\n\n\n

Recenzentica i sudionica razgovora Mira Kolar-Dimitrijevi\u0107 napisala je pogovor knjizi (str. 169-176). Ovdje \u0107emo kombinirati njen pogovor knjige i dijelove intervjua (str. 121-132) kako bi \u010ditatelj dobio bolji uvid u poglede autorice. Mira Kolar-Dimitrijevi\u0107 u ve\u0107oj mjeri koristi pogovor kako bi se obra\u010dunala s baukom marksizma<\/em> (navodimo ovdje tu sintagmu jer Kolar-Dimitrijevi\u0107 nije ni u najkra\u0107oj crti dala obja\u0161njenje \u0161to ona smatra marksizmom i na koji na\u010din je uo\u010dila da je bio prisutan u ekonomskoj historiji tijekom socijalisti\u010dke Jugoslavije, stoga se mo\u017ee re\u0107i da ratuje s baukom kojeg nikako ne mo\u017ee dohvatiti) te uop\u0107e sa historiografijom iz razdoblja socijalisti\u010dke Jugoslavije. \u010citaju\u0107i njen pogovor \u010ditatelj bi mogao pomisliti kako je u vrijeme socijalisti\u010dke Jugoslavije ekonomska historija bila toliko reducirana da je, kako pi\u0161e Kolar-Dimitrijevi\u0107, \u201esvedena samo na povijest radni\u010dke klase i prou\u010davanje nekoliko marksista, \u0161to je ovu nauku \u010dinilo vrlo ograni\u010denom i siroma\u0161nom pa su to osje\u0107ali i nastavnici na fakultetima koji su se morali deklarirati kao marksisti. No, \u010dim se pojavila mogu\u0107nost slobodnijeg pisanja, ekonomski su pisci po\u010deli pisati i objavljivati vrijedne radove o gospodarstvu Hrvatske u pro\u0161losti.\u201c (str. 169-170).\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Ako se oslonimo samo na ovaj prikaz knjige koji se doti\u010de razdoblja socijalisti\u010dke Jugoslavije, \u010ditatelju \u0107e biti jasno da Kolar-Dimitrijevi\u0107 reducira dostignu\u0107a ekonomske historije u socijalisti\u010dkom razdoblju. Ve\u0107 sam pregled autora i njihovih djela koje su nabrojili Petri\u0107 i Bran\u0111olica za razdoblje 1945-1990. ukazuje na to da su teme bile raznolike: od prou\u010davanja vlastelinstava, gradova, pojedinih poduze\u0107a, agrarnih odnosa u ranom novom vijeku, povijesti regija, agrarne reforme nakon Drugog svjetskog rata itd. Uz to, djela ekonomske historije su se fokusirala i na razli\u010dita povijesna razdoblja (usp. detaljnije str. 37-70). Upitno je kako je zaklju\u010dila da je ekonomska povijest bila svedena samo na radni\u0161tvo i analize pojedinih marksista. \u0160to se ti\u010de konstatacije da su se nastavnici \u201emorali deklarirati kao marksisti\u201c, pitanje je koliko se nastavnika deklariralo marksistima i jesu li uop\u0107e koristili koncepte marksisti\u010dke historiografije u svojim radovima.<\/p>\n\n\n\n

Autorica nastavlja svoj obra\u010dun s baukom marksizma<\/em> i pi\u0161e da je ekonomska historija bila \u201eindoktrinirana marksizmom\u201c i da joj je zbog toga nedostajalo ono \u0161to \u010dini ekonomsku historiju \u017eivotnom znanstvenom disciplinom \u2013 \u201einteres za \u017eivot naroda\u201c (str. 170). Postavlja se pitanje, koje podru\u010dje historiografije i koja teorija bi se bavila \u201e\u017eivotnim interesima naroda\u201c i \u0161to bi se sve moglo ubrojiti u \u201e\u017eivotne interese naroda\u201c? Problem je \u0161to Kolar-Dimitrijevi\u0107 nije ukazala na koji je na\u010din, npr. metodolo\u0161ko-teorijski, marksizam bio prisutan u ekonomskoj historiji, ve\u0107 je njena pau\u0161alna ocjena bila primijenjena na cjelokupnu poddisciplinu.<\/p>\n\n\n\n

Problemati\u010dno je i to \u0161to Kolar-Dimitrijevi\u0107 poistovje\u0107uje marksizam s negativnim konotacijama i time odbacuje mogu\u0107nost da je marksizam, kao teorija, mogao doprinijeti razvoju historiografije. Navest \u0107emo primjer Bo\u017eene Vranje\u0161-\u0160oljan koja je smatrala da je \u201ezahtjev za prihva\u0107anjem marksisti\u010dkih metoda zaslu\u017ean \u0161to se hrvatska historiografija postupno po\u010dela okretati k istra\u017eivanju socijalne historije i uporabi novih metoda i rezultata drugih dru\u0161tvenih znanosti.\u201c (Bo\u017eena Vranje\u0161-\u0160oljan, \u201eHistoriografija o 19. stolje\u0107u\u201c, Historijski zbornik<\/em>, 1999, str. 182). Navest \u0107emo i Marija Strechu koji je na znanstvenom skupu iz 2002. godine koji se bavio hrvatskom historiografijom u 20. stolje\u0107u rekao da je marksizam bio inspiracija nizu povjesni\u010dara, kao npr. Fernandu Braudelu i Michelu Vovelleu u francuskoj historiografiji ili Ericu Hobsbawmu u britanskoj historiografiji i mnogim drugima. Strecha je kazao da je prednost marksizma bila u tome \u0161to je prekinuo s \u201etradicionalnom doga\u0111ajnicom koja je najpogodnija za ideologizaciju\u201c i otvorio mogu\u0107nosti za istra\u017eivanje dru\u0161tvenih struktura te drugih novih tema koje su izvan okvira politi\u010dke historije (Sre\u0107ko Lipov\u010dan i Ljiljana Dobrov\u0161ak, ur., Hrvatska historiografija XX. stolje\u0107a: izme\u0111u znanstvenih paradigmi i ideolo\u0161kih zahtjeva<\/em>, Zagreb 2005, str. 114).<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de prisutnosti marksizma, ako slijedimo ono \u0161to su napisali Petri\u0107 i Bran\u0111olica za povijesne ekonomske \u010dasopise (str. 37, 54), onda je odgovor da marksizam u njima nije bio toliko prisutan, odnosno ako ga ima zaklju\u010dci istra\u017eivanja su da \u010dasopisi nisu bili ideologizirani. U dodatni prilog o izostanku marksizma ide sam autori\u010din navod iz intervjua u kojemu ka\u017ee za profesora ekonomske povijesti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Igora Karamana da se njegovi radovi \u201euklapaju u gra\u0111ansku historiografiju i nemaju s marksizmom i marksisti\u010dkom povije\u0161\u0107u nikakve veze\u201c (str. 131). Branimir Jankovi\u0107 je u knjizi koja se bavila preobrazbom hrvatske historiografije i pitanjem koliko je marksizam u njoj bio prisutan zaklju\u010dio sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n

\u201eOsim odre\u0111enog utjecaja poticanja primjene marksizma na ve\u0107e prakticiranje socijalne i ekonomske historije u hrvatskoj historiografiji, odnosno na intenzivnije uklju\u010divanje socijalnih i ekonomskih aspekata u prikaz istra\u017eivanih tema, marksizam ipak nije bio toliko sveprisutan u hrvatskoj historiografiji kako su neki autori nagla\u0161avali, a postupno se njegova upotreba sve manje poticala i provodila. Mo\u017eemo re\u0107i da je hrvatski povjesni\u010dar u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji ipak ostao dominantno gra\u0111anski povjesni\u010dar s ne\u0161to marksisti\u010dke nadgradnje u bavljenju nekim istra\u017eiva\u010dkim temama, prije svega u upotrebi marksisti\u010dke terminologije ili marksisti\u010dki zasnovanih interpretacija\u201c (Branimir Jankovi\u0107, Mijenjanje sebe same. Preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma<\/em>, Zagreb 2016, str. 249).<\/p>\n\n\n\n

Ostatak pogovora je uglavnom kratki pregled knjige Petri\u0107a i Bran\u0111olice, uz zanimljiv autori\u010din osvrt da je kolegij ekonomske povijesti bio ukinut 1990-ih jer je bio \u201enavodno marksisti\u010dki orijentiran predmet, bez ispitivanja \u0161to se predaje\u201c (str. 172). Ako je to\u010dno \u0161to Kolar-Dimitrijevi\u0107 tvrdi, onda se mo\u017ee pretpostaviti da je razlog ukidanja predmeta iz ekonomske povijesti bio zbog ne\u010dijih ideolo\u0161kih pobuda. Kolar-Dimitrijevi\u0107 je prozvala socijalisti\u010dko razdoblje za indoktrinaciju i ideologizaciju u sferi ekonomske povijesti, a promjenom re\u017eima 1990-ih je ukinut predmet koji je predavala zbog sumnje da je bio \u201emarksisti\u010dki orijentiran predmet\u201c, \u0161to je o\u010dito primjer ideolo\u0161kog obra\u010duna.<\/p>\n\n\n\n

Knjiga Hrvoja Petri\u0107a i Tomislava Bran\u0111olice je ponajprije, kako i sami navode, \u201epregled struke\u201c. Ve\u0107ina prvog dijela knjige otpada na navo\u0111enje povjesni\u010dara, ekonomista i pravnika koji su se bavili nekim aspektom ekonomske povijesti (ve\u0107inom biografske crte i naslovi njihovih djela te teme kojima su se bavili, uz ponekad popratne komentare kod pojedinih autora), ali su propustili detaljnije iznijeti rezultate istra\u017eivanja navedenih autora kako bismo spoznali \u0161to su oni otkrili u temama kojima su se bavili. Navode da su neki autori koristili kvantitativnu metodu, no propustili su priliku navesti koje vrste kvantitativnih metoda su koristili istra\u017eiva\u010di ekonomske povijesti. Provedeni razgovori mogu pru\u017eiti zanimljive informacije i uvide u razmi\u0161ljanja osoba koje su se profesionalno bavile ekonomskom povije\u0161\u0107u. Neka od pitanja su me\u0111utim lo\u0161ije postavljena jer navode ispitanike na odre\u0111eni odgovor te je na to trebalo paziti prilikom provo\u0111enja intervjua. Pogovor Mire Kolar-Dimitrijevi\u0107 je autori\u010din osobni obra\u010dun s baukom marksizma<\/em> i \u017ealopojkama o \u201eindoktriniranosti marksizmom\u201c ekonomske historije iz socijalisti\u010dkog razdoblja, iako sama navodi u intervjuu primjer povjesni\u010dara Igora Karamana koji kontrira njenoj tvrdnji. Dodatno tome, nije objasnila \u0161to smatra marksizmom i kako je uo\u010dila njegovu prisutnost u sferi ekonomske povijesti. Knjiga svakako mo\u017ee poslu\u017eiti onome tko se prvi puta susre\u0107e s ekonomskom historijom u hrvatskoj historiografiji kao neki osnovni pregled, a razgovori kao dodatni uvid u osobna razmi\u0161ljanja ekonomskih povjesni\u010dara starije generacije. Me\u0111utim, prilikom \u010ditanja knjige treba imati na umu prethodno navedene kriti\u010dke napomene.<\/p>\n\n\n\n

Petar Marku\u0161<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-41526","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41526","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41526"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41526\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41535,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41526\/revisions\/41535"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41526"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41526"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41526"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}