{"id":41477,"date":"2024-07-05T22:07:04","date_gmt":"2024-07-05T22:07:04","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41477"},"modified":"2024-07-05T22:07:04","modified_gmt":"2024-07-05T22:07:04","slug":"odrzana-setnja-tresnjevka-prostor-zastite-zenskih-i-ljudskih-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41477","title":{"rendered":"Odr\u017eana \u0161etnja \u201eTre\u0161njevka: prostor za\u0161tite \u017eenskih i ljudskih prava\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>\u0160etnja \u201eTre\u0161njevka: prostor za\u0161tite \u017eenskih i ljudskih prava\u201c odr\u017eana je 4. srpnja 2024. s ciljem obilje\u017eavanja 33 godine od pokretanja Antiratne kampanje Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u0160etnja je po\u010dela ispred Ku\u0107e ljudskih prava uz uvodne rije\u010di Vesne Ter\u0161eli\u010d, suosniva\u010dice Antiratne kampanje Hrvatske i voditeljice <em>Documente<\/em>. Vesna Ter\u0161eli\u010d osvrnula se na pokretanje Antiratne kampanje koja se tijekom godina razvila u mre\u017eu ljudskoprava\u0161kih, mirovnja\u010dkih i antiratnih inicijativa, organizacija i pojedinaca.<\/p>\n\n\n\n<p>Okupljanjem ispred Ku\u0107e ljudskih prava osvrnuli smo se i na organizacije koje danas djeluju u prostorijama Ku\u0107e i anga\u017eirane su u za\u0161titi i promociji \u017eenskih i ljudskih prava: B.a.B.e. \u2013 Budi aktivna. Budi emancipiran, Centar za mirovne studije, CROSOL \u2013 Platforma za me\u0111unarodnu gra\u0111ansku solidarnost Hrvatske, <em>Documenta<\/em> \u2013 centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u, Udruga za promicanje mentalnog zdravlja Svitanje te Mre\u017ea mladih Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p>Povijesti \u017eenskog pokreta 1980-ih i 1990-ih prisjetili smo se uz svjedo\u010danstva Slavice Jakobovi\u0107 Fribec, aktivne suradnice \u201c\u017denske grupe Tre\u0161njevka\u201d i \u201c\u017denske pomo\u0107i sada\u201d i Nevenke Fiket, suosniva\u010dice prvog SOS telefona za \u017eene \u017ertve nasilja. Na lokaciji Ozaljska 16 gdje se danas nalazi dru\u0161tveno-kulturni centar \u201c\u0160esnaestica\u201d povezali smo pro\u0161lost i sada\u0161njost Tre\u0161njevke kao prostora za\u0161tite \u017eenskih prava.<\/p>\n\n\n\n<p>Slavica Jakobovi\u0107 Fribec prisjetila se po\u010detka \u201c\u017denske grupe Tre\u0161njevka\u201d. Grupa je osnovana 1986. godine te je od Saveza socijalisti\u010dke omladine Hrvatske dobila prostor na kori\u0161tenje u tada\u0161njoj Kon\u010darevoj ulici, danas Ozaljskoj. \u010clanice grupe organizirale su tribine na kojima se progovaralo i raspravljalo o nasilju nad \u017eenama, reproduktivnim pravima, feminizmu i seksualnosti. Suradnice grupe istra\u017eivale su te teme i kroz umjetni\u010dke prakse.<\/p>\n\n\n\n<p>Slavica Jakobovi\u0107 Fribec pri\u010dala je i o organizaciji Prvog sabora \u017eena Hrvatske (1990.) s kojeg su u Hrvatski sabor bili upu\u0107eni amandmani na novi Ustav Republike Hrvatske, a javnosti Deklaracija o \u017eenskim reproduktivnim pravima.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz \u201c\u017denske grupe Tre\u0161njevka\u201d su se kasnije razvili i prvi SOS telefon za \u017eene i djecu \u017ertve nasilja (1988.) i organizacija \u201c\u017denska pomo\u0107 sada\u201d (1989.). Nevenka Fiket koja za sobom ima 35 godina rada na SOS telefonu pri\u010dala je o tome kako se krajem 1980-ih kroz djelovanje telefona dru\u0161tvo po\u010delo suo\u010davati s rasprostranjeno\u0161\u0107u i te\u017einom nasilja u obitelji \u010dije su \u017ertve uglavnom \u017eena i djeca.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160etnja je organizirana u sklopu projekta \u201c\u017denske perspektive o demokratskim tranzicijama 1970-ih, 1980-ih i 1990-ih\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Projekt sufinancira Europska unija.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-documenta\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"QehSmxZnC5\"><a href=\"https:\/\/documenta.hr\/novosti\/odrzana-setnja-tresnjevka-prostor-zastite-zenskih-i-ljudskih-prava\/\">Odr\u017eana \u0161etnja \u201eTre\u0161njevka: prostor za\u0161tite \u017eenskih i ljudskih prava\u201c<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Odr\u017eana \u0161etnja \u201eTre\u0161njevka: prostor za\u0161tite \u017eenskih i ljudskih prava\u201c&#8221; &#8212; Documenta\" src=\"https:\/\/documenta.hr\/novosti\/odrzana-setnja-tresnjevka-prostor-zastite-zenskih-i-ljudskih-prava\/embed\/#?secret=QehSmxZnC5\" data-secret=\"QehSmxZnC5\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41478,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-41477","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/Setnja_24.jpg?fit=1152%2C1536&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":41477,"position":0},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54206","url_meta":{"origin":41477,"position":1},"title":"Objavljen zbornik radova: \u201eMiko Tripalo: povodom 100. godi\u0161njice ro\u0111enja\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbornik na gotovo 800 stranica donosi 37 priloga \u2013 od Tripalove kronologije \u017eivota do razli\u010ditih segmenata kojima se Tripalo bavio u \u017eivotu: prava, ekonomije, socijalne pravednosti, nacionalnog identiteta, kulture, a prije svega Tripalovog inzistiranja ulaska Hrvatske u europsku uniju i njegovanja europskih vrijednosti, demokracije i otvorenog dru\u0161tva. O vrijednostima hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53716,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53716","url_meta":{"origin":41477,"position":2},"title":"Radionica &#8220;Jugoslavenski modernizam u hrvatskoj kulturi sje\u0107anja&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iako su karakteristi\u010dan dio vizure mnogih hrvatskih gradova, o jugoslavenskim arhitektonskim postignu\u0107ima rijetko kada dublje promi\u0161ljamo, bilo zato \u0161to su proizvod jednog minulog vremena ili zato \u0161to njihov izgled ne izaziva jednostrano divljenje. Po\u017ear koji je zadesio zgradu nekada\u0161nje izdava\u010dke ku\u0107e Vjesnik, koja je za mnoge predstavljala simbol grada Zagreba,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-Jugoslavenski-modernizam-u-hrvatskoj-kulturi-sjecanja.png?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54108,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54108","url_meta":{"origin":41477,"position":3},"title":"Inicijativa mladih za ljudska prava: Preporuke za inkluzivnu i participativnu memorijalizaciju \u017ertava ratnog i institucionalnog nasilja u Gradu Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"INICIJATIVA MLADIH ZA LJUDSKA PRAVA Gradu upu\u0107ene preporuke za kulturu sje\u0107anja i memorijalizaciju Gradu Zagrebu uputili smo prijedloge za novi, inkluzivni i participativni pristup kulturi sje\u0107anja i konkretno memorijalizacijsko rje\u0161enje posve\u0107eno Lei Deutsch, Aleksandri Zec i Madini Hussiny. U okviru projekta \u201eZA(govaranje) sje\u0107anja\u201c, koji je podr\u017eao Grad Zagreb, a koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Preporuke.png?fit=1049%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54085,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54085","url_meta":{"origin":41477,"position":4},"title":"Drugo izdanje festivala \u201cProtiv zaborava\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 17. do 19. lipnja 2026. Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u organizira drugo izdanje festivala \u201cProtiv zaborava\u201d, posve\u0107enog kulturi sje\u0107anja, ljudskim pravima i dru\u0161tvenoj odgovornosti. Festival okuplja istra\u017eiva\u010de_ice, umjetnike_ice, novinare_ke, aktiviste_ice i predstavnike_ice civilnog dru\u0161tva s ciljem otvaranja prostora za dijalog o naslje\u0111u devedesetih godina, izazovima suo\u010davanja s\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53180","url_meta":{"origin":41477,"position":5},"title":"Osnovna \u0161kola &#8220;Vladimir Nazor&#8221; \u0110akovo: Promocija slikovnice \u201cBJANKINA PRI\u010cA\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak je u \u0161koli odr\u017eana promocija i predstavljanje slikovnice Bjankina pri\u010da koju su izradili u\u010denici 7.a razreda u suradnji s u\u010denicima \u0111akova\u010dke gimnazije. Druga je ovo suradnja na\u0161e \u0161kole i \u0111akova\u010dke gimnazije koje je povezala me\u0111unarodna organizacija TOLI iz New Yorka te i ove godine financirala na\u0161 zajedni\u010dki projekt.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41477","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41477"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41477\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41479,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41477\/revisions\/41479"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41478"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41477"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41477"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41477"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}