{"id":41454,"date":"2024-07-04T22:17:27","date_gmt":"2024-07-04T22:17:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41454"},"modified":"2024-07-04T22:17:27","modified_gmt":"2024-07-04T22:17:27","slug":"antonio-scurati-fasizam-i-populizam-mussolini-danas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41454","title":{"rendered":"Antonio Scurati, \u201eFa\u0161izam i populizam. Mussolini danas\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong> Jezik izvornika: talijanski<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0\u00a0\u00a0 Prijevod: Ana Badurina<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0\u00a0\u00a0 Broj stranica: 80<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>Datum izdanja: lipanj 2024.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u00a0\u00a0<\/strong> \u00a0Naslov izvornika: Fascismo e populismo &#8211; Mussolini oggi<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Manifest za novi antifa\u0161izam<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Mar\u0161evi deklariranih neofa\u0161ista ulicama Europe i Amerike, manifestacije rasisti\u010dke mr\u017enje i nasilje nad migrantima opet su sve \u010de\u0161\u0107a dru\u0161tvena pojava. Koliko god ti fenomeni bili zastra\u0161uju\u0107i, jo\u0161 uvijek su svojstveni tek toj zasebnoj galaksiji. Svakako, manje su opasni od onih ne tako o\u010ditih, ka\u017ee Antonio Scurati. Politi\u010dki akteri koji opasnije i dalekose\u017enije podrivaju temelje demokraciji jesu populisti\/suverenisti, i ne mo\u017ee ih se svrstati u kategorije desnice i ljevice. Politi\u010dki \u017eivot svode na osje\u0107aje, posebice strah i ogor\u010denost, koje potom preobra\u017eavaju u mr\u017enju, a slo\u017eenost zbilje demokratskih dru\u0161tava pojednostavljuju \u2013 i time posti\u017eu uspjeh. Oni, svjesno ili nesvjesno, ba\u0161tine mehanizme politi\u010dkog zavo\u0111enja masa koje je Benito Mussolini bolje od svih instinktom \u201cpoliti\u010dke \u017eivotinje\u201d naslutio i prigrlio.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon desetlje\u0107a istra\u017eiva\u010dkog i knji\u017eevnog rada na romansiranoj Mussolinijevoj biografiji Antonio Scurati u svojevrsnom manifestu za novi antifa\u0161izam, <em>Fa\u0161izam i populizam. Mussolini danas<\/em>, na zoran na\u010din identificira zakonitosti fa\u0161izma i populizma, sa svim njihovim zamkama, daju\u0107i nam temeljni tekst za suo\u010davanje s nemirima dana\u0161njice i obrazla\u017eu\u0107i tezu da Europljani trebaju obnoviti borbu za demokraciju. Prije nego \u0161to bude kasno.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160to je zajedni\u010dko fa\u0161izmu i dana\u0161njim populistima? Sna\u017ean i upozoravaju\u0107i uvid autora veli\u010danstvene sage o Mussoliniju.<\/p>\n\n\n\n<p>Vapaji protiv fa\u0161izma odvra\u0107aju pa\u017enju od pravog problema: populizma.<\/p>\n\n\n\n<p>Vladavina Mussolinija proiza\u0161la je iz trenutka kad je dalekovidno predvidio \u0161to \u0107e politika postati u doba masa, koje je tad po\u010delo, a danas ga \u017eivimo u njegovoj zreloj fazi.<\/p>\n\n\n\n<p>Samo ako pod ratni\u010dkim izrazom fa\u0161isti\u010dke maske prepoznamo i zamamne karakteristike populista, uspjet \u0107emo si objasniti, danas kao i neko\u0107, munjevit porast podr\u0161ke koja ju\u010dera\u0161njeg marginalca, danas ili sutra, dovodi na vlast.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cFa\u0161isti\u010dko praznovjerje\u201d (u smislu pre\u017eivljavanja vjerovanja i praksi jednog dalekog vremena) ponovno pi\u0161e suvremenu povijest Italije i Europe.<\/p>\n\n\n\n<p>U dvostrukom potezu, nasilju i zavo\u0111enju, danas kao i onomad kuca crno srce svakog autoritarnog isku\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/fasizam-i-populizam.html\">https:\/\/fraktura.hr\/fasizam-i-populizam.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Iz medija:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/slavni-pisac-autor-hit-knjige-o-mussoliniju-dovoljno-je-mrziti-socijalista-tu-je-kraj-mene-fasist-s-batinom-spreman-izudarati-ga-15474642\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/kultura\/knjizevnost\/slavni-pisac-autor-hit-knjige-o-mussoliniju-dovoljno-je-mrziti-socijalista-tu-je-kraj-mene-fasist-s-batinom-spreman-izudarati-ga-15474642<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/procitali-smo-novu-knjigu-jednog-od-najvaznijih-suvremenih-talijanskih-pisaca-trebala-bi-biti-dio-obavezne-lektire-demokratskog-gradanskog-odgoja\/\">https:\/\/www.telegram.hr\/kultura\/procitali-smo-novu-knjigu-jednog-od-najvaznijih-suvremenih-talijanskih-pisaca-trebala-bi-biti-dio-obavezne-lektire-demokratskog-gradanskog-odgoja\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41455,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-41454","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/fasizam_i_populizam.jpg?fit=364%2C610&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":41454,"position":0},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":41454,"position":1},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54951,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54951","url_meta":{"origin":41454,"position":2},"title":"Nelio Biedermann, &#8220;L\u00e1z\u00e1r&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"L\u00e1z\u00e1r Nelija Biedermanna knji\u017eevna je senzacija prevedena na desetke jezika i ve\u0107 uspore\u0111ivana s Mannovim Buddenbrookovima i M\u00e1rquezovim romanima. Kroz sudbinu ma\u0111arske plemi\u0107ke obitelji tijekom raspada Austro-Ugarske, ratova i politi\u010dkih prevrata, autor ispisuje rasko\u0161nu, mra\u010dnu i nezaboravnu obiteljsku sagu o ljubavi, tajnama i naslje\u0111u. Od prvog objavljivanja u Njema\u010dkoj u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/lazar.jpg?fit=768%2C577&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":41454,"position":3},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54923,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54923","url_meta":{"origin":41454,"position":4},"title":"Madeline Miller, &#8220;Kirka&#8221; i &#8220;Ahilejeva pjesma&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena su hrvatska izdanja romana \"Ahilejeva pjesma\" (u prijevodu Maje \u0160oljan, Zagreb 2012; 2022) i \"Kirka\" (u prijevodu Patricije Horvat, Zagreb 2019, 2022. i 2024) autorice Madeline Miller. KIRKA Jezik izvornika: engleski Prijevod: Patricija Horvat Godina objavljivanja: 2024. Broj stranica: 360 Nezaboravno uvjerljivi likovi, zadivljuju\u0107i jezik i neodoljiva napetost \u010dine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Kirka.jpeg?fit=800%2C379&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55083,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55083","url_meta":{"origin":41454,"position":5},"title":"Primo Levi, &#8220;Periodni sustav&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja iz 1991. godine, objavljeno je 2026. godine novo hrvatsko izdanje (auto)biografske knjige Prima Levija u kojoj donosi \"pripovijest o svom \u017eivotu i povijesti svoje obitelji\". Periodni sustav U svojevrsnom autobiografskom romanu Periodni sustav talijanski klasik Primo Levi kroz 21 pri\u010du naslovljenu po kemijskim elementima donosi pripovijest o svom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41454","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41454"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41454\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41456,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41454\/revisions\/41456"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41455"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41454"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41454"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41454"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}