Knjiga na izrazito pregledan i sveobuhvatan na\u010din daje uvid u procese formiranja politike povijesti i kulture sje\u0107anja na komunisti\u010dke zlo\u010dine u tri desetlje\u0107a neovisne Hrvatske, kao i u procesu formiranja politike suo\u010davanja Europske unije s naslje\u0111em zlo\u010dina komunizma. (Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107)<\/p>\n\n\n\n
Ovoj je knjizi glavni cilj prikazati kolektivno sje\u0107anje na komunisti\u010dke zlo\u010dine na razini Europske unije i Hrvatske. To je primarno u\u010dinjeno kroz analizu politik\u00e2 povijesti i normativnih rje\u0161enja, posebno na razini Europske unije.<\/p>\n\n\n\n
Problem suo\u010davanja s traumati\u010dnim iskustvima iz recentne pro\u0161losti izazov je za svako dru\u0161tvo. U europskom kontekstu to je prije svega totalitarno i autoritarno naslje\u0111e 20. stolje\u0107a te strahote i stradanja u svjetskim ratovima. U dr\u017eavama proiza\u0161lim iz biv\u0161e Jugoslavije treba dodati i krvavi raspad te dr\u017eave devedesetih godina. U tom kontekstu dr\u017eave proiza\u0161le iz raspada Jugoslavije suo\u010dene su s procesuiranjem vrlo kompleksnog povijesnog naslje\u0111a koje je u prija\u0161njim razdobljima i re\u017eimima na razli\u010dite na\u010dine interpretirano. Prema tome, izazov nije samo odnos prema najnovijim doga\u0111ajima iz devedesetih, ve\u0107 i valorizacija stra\u0161nog nasilja Drugog svjetskog rata i socijalisti\u010dkog\/komunisti\u010dkog naslje\u0111a. Koliko povijesti dru\u0161tvo mo\u017ee podnijeti i u kojoj mjeri se u kratkom razdoblju dru\u0161tvo mo\u017ee za du\u017ei rok pozicionirati u odnosu na traumati\u010dna razdoblja pitanje je na koje nema jednostavnog odgovora. U tom smislu pokazuje se to\u010dnom Churchillova tvrdnja da \u201eBalkan proizvodi vi\u0161e povijesti nego \u0161to je mo\u017ee konzumirati\u201c, \u0161to je posebno eskaliralo u vrijeme raspada Jugoslavije i ratova devedesetima.<\/em><\/p>\n\n\n\n Davor Paukovi\u0107 (1980), povjesni\u010dar, profesor Sveu\u010dili\u0161ta u Dubrovniku. U rodnom Ogulinu zavr\u0161io je osnovnu \u0161kolu i gimnaziju (1998), a studij povijesti na Fakultetu hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (2003). Magistarski znanstveni rad \u201eHrvatsko i srpsko novinstvo o Srbima u Hrvatskoj (odabrani doga\u0111aji 1989.\/90.)\u201c obranio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2007), a na istom je fakultetu obranio i disertaciju \u201ePoliti\u010dka tranzicija u Hrvatskoj 1989-1991\u201d (2010). Od 2004. radio je u Centru za politolo\u0161ka istra\u017eivanja u Zagrebu, a od 2012. stalno je zaposlen na Odjelu za komunikologiju Sveu\u010dili\u0161ta u Dubrovniku.<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n