{"id":41285,"date":"2024-06-24T17:59:13","date_gmt":"2024-06-24T17:59:13","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41285"},"modified":"2024-06-24T17:59:13","modified_gmt":"2024-06-24T17:59:13","slug":"poziv-na-sudjelovanje-medunarodni-znanstveni-skup-otkrivanje-dalmacije-x","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41285","title":{"rendered":"Poziv na sudjelovanje \u2013 Me\u0111unarodni znanstveni skup: Otkrivanje Dalmacije X"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 u Splitu <\/strong>poziva vas na sudjelovanje na me\u0111unarodnom znanstvenom skupu koji se organizira u sklopu tjedna znanstvenih i stru\u010dnih doga\u0111anja<\/p>\n\n\n\n<p><strong>OTKRIVANJE DALMACIJE X<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>PUTOPISNI NARATIVI i stvaranje slike o umjetni\u010dkoj ba\u0161tini Dalmacije u modernoj Europi (c. 1675. \u2013 c. 1941.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Muzej grada Splita \u2013 Stara gradska vije\u0107nica, Split, 12. \u2013 14. prosinca 2024.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong><a href=\"https:\/\/www.ipu.hr\/content\/info\/Discovering_Dalmatia_X_2024_CFP_HR.pdf\">POZIV<\/a><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Putopisni narativi istovremeno su jedan od naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161tenih izvora u historiografiji, knji\u017eevnosti, povijesti umjetnosti, antropologiji i srodnim disciplinama. Zbog svoje kompleksnosti ujedno izmi\u010du definiciji kojoj se stoga kontinuirano doprinosi, izravno ili neizravno, kako putem samih teorijskih istra\u017eivanja i poku\u0161aja sveobuhvatne definicije \u017eanra, tako i drugim istra\u017eivanjima koja putopise koriste kao dragocjene primarne izvore.<\/p>\n\n\n\n<p>Putopisni narativi obuhva\u0107aju iskustva izlo\u017eena u rukopisima putnih dnevnika, pismima, osobnim ili slu\u017ebenim izvje\u0161tajima, tiskanim \u010dasopisima i knjigama u kojima se spaja tekstualni i slikovni zapis, crte\u017eima, grafi\u010dkim prikazima i fotografijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Putopisi su doprinijeli uvo\u0111enju Dalmacije u kanon europske kulture tekstualnim i slikovnim prikazivanjem njene specifi\u010dne umjetni\u010dke ba\u0161tine, koja se manifestira kao skup tragova razli\u010ditih kulturnih utjecaja. Razlozi za to le\u017ee u geografskom polo\u017eaju pokrajine koja se poimala kao granica Istoka i Zapada, gdje su se nakon bogate anti\u010dke povijesti tokom vremena intenzivno dodirivali kr\u0161\u0107anski i islamski kulturni pojasevi, posvjedo\u010deni bogatim umjetni\u010dkim naslije\u0111em. U dihotomiji Istoka i Zapada u Dalmaciji se pro\u017eimaju kulturne, umjetni\u010dke i geografske granice, \u0161to ju je \u010dinilo privla\u010dnom destinacijom studijskih putovanja. Klju\u010dno razdoblje otkrivanja dalmatinske umjetni\u010dke ba\u0161tine europskoj javnosti pomo\u0107u putopisnih narativa odvijalo se od kraja 17. do sredine 20. stolje\u0107a, u razdoblju novovjekovnog formiranja, popularizacije i internacionalizacije putopisnog \u017eanra u Europi, anticipiraju\u0107i \u0161irenje organiziranog turizma. Ujedno se radi o kriti\u010dnom razdoblju moderne povijesti umjetnosti, unutar kojeg se odvijaju procesi socijalnih preobrazbi i modernizacije, kako cijelog europskog kontinenta tako i Dalmacije. Dalmacija je bila istodobno nepoznata i \u201eegzoti\u010dna\u201d kao i geografski bliska i dostupna klasi\u010dno orijentiranim zapadnoeuropskim putnicima koji su svojim svjedo\u010danstvima stvarali novi istra\u017eiva\u010dki i kulturni imaginarij.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovim znanstvenim skupom \u017eeljeli bismo objediniti historijska i teorijska istra\u017eivanja putopisnog \u017eanra kao plodova iskustva transformiranih u tekstualne i vizualne forme, neovisno o prostoru na koji se odnose, jednako kao i tuma\u010denja uloge putopisa u formiranju kulturnog identiteta Dalmacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Postavljamo stoga dva klju\u010dna pitanja:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>\u0160to je (sve) putopisni narativ?<\/li><li>Kako su putopisi utjecali na formiranje slike o umjetni\u010dkoj ba\u0161tini Dalmacije u modernoj Europi?<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Pozivaju se povjesni\u010dari i teoreti\u010dari umjetnosti, arhitekture i urbanizma, knji\u017eevnosti, povjesni\u010dari, antropolozi, etnolozi i svi oni koji se bave putopisnim narativima kako bismo u znanstvenom razgovoru, izlaganjima na skupu, pridonijeli s jedne strane razumijevanju putopisnih narativa kao autonomne multidisciplinarne i multimedijske prakse. S druge strane cilj je pridonijeti razumijevanju formiranja slike o dalmatinskoj umjetni\u010dkoj ba\u0161tini u europskom imaginariju putem \u0161irokog raspona putopisnih narativa (razli\u010ditih \u017eanrovskih obilje\u017eja, medija bilje\u017eenja, podrijetla autora putnika te motiva putovanja) koji su zajedno pridonijeli njezinom oblikovanju.<\/p>\n\n\n\n<p>Pozivaju se stoga stru\u010dnjaci razli\u010ditih profila koje ujedinjuje tema konferencije da po\u0161alju sa\u017eetak od 250 rije\u010di i kratak \u017eivotopis na e-adresu <a href=\"mailto:discoveringdalmatia@gmail.com\"><strong>discoveringdalmatia@gmail.com<\/strong><\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Konferencija je organizirana u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost <a href=\"https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/1615\/TraveloguesDalmatia\">Travelogues Dalmatia<\/a> IP-2022-10-8676.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Znanstveni odbor<\/strong><br>Basile Baudez (Princeton University, Department of Art and Archaeology)<br>Jo\u0161ko Belamari\u0107 (Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 Split)<br>Mateo Bratani\u0107 (Odjel za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru)<br>Iain Gordon Brown (Honorary Fellow, National Library of Scotland)<br>Hrvoje Gr\u017eina (Hrvatski dr\u017eavni arhiv)<br>Katrina O\u2019Loughlin (Brunel University London)<br>Cvijeta Pavlovi\u0107 (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za komparativnu knji\u017eevnost)<br>Frances Sands (Sir John Soane\u2019s Museum)<br>Marko \u0160piki\u0107 (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti)<br>Ana \u0160verko (Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 Split)<br>Elke Katharina Wittich (Leibniz Universit\u00e4t Hannover)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Organizacijski odbor<\/strong><br>Jo\u0161ko Belamari\u0107 (Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 Split)<br>Tomislav Bosni\u0107 (Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 Split)<br>Mateo Bratani\u0107 (Odjel za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru)<br>Ana \u0106uri\u0107 (Institut za povijest umjetnosti)<br>Matko Matija Maru\u0161i\u0107 (Institut za povijest umjetnosti)<br>Katrina O\u2019Loughlin (Brunel University London)<br>Cvijeta Pavlovi\u0107 (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Odsjek za komparativnu knji\u017eevnost)<br>Ana \u0160verko (Institut za povijest umjetnosti \u2013 Centar Cvito Fiskovi\u0107 Split)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Prijava<\/strong><br>Sa\u017eeci radova (250 rije\u010di) uz kratak \u017eivotopis na engleskom jeziku \u0161alju se u pdf-formatu na adresu <a href=\"mailto:discoveringdalmatia@gmail.com\">discoveringdalmatia@gmail.com<\/a>. Rok za prijavu je 15. srpnja 2024.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Va\u017eni datumi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Prijava do 15. srpnja 2024.<\/li><li>Obavijest o prihva\u0107anju prijave 31. srpnja 2024.<\/li><li>Po\u010detak konferencije 12. prosinca 2024.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Va\u017ene informacije<\/strong><br>Planiramo omogu\u0107iti sudjelovanje na konferenciji u\u017eivo u Splitu jednako kao i putem internetskih platformi kako bismo olak\u0161ali me\u0111unarodno sudjelovanje.<br>Doma\u0107in \u0107e organizirati prijam 11. prosinca nave\u010der i zavr\u0161nu sve\u010danost 14. prosinca uz kavu i osvje\u017eenja u stankama za sudionike konferencije.<br>Za sudjelovanje na konferenciji nije predvi\u0111ena kotizacija.<br>Organizatori ne pokrivaju putne tro\u0161kove i tro\u0161kove smje\u0161taja.<br>Organizatori mogu ponuditi pomo\u0107 pri organiziranju smje\u0161taja u povijesnoj jezgri po povoljnim cijenama.<br>Slu\u017ebeni jezik konferencije je engleski.<br>Duljina izlaganja je 20 minuta.<br>Izlaganja \u0107e biti podijeljena u tematske sesije, a svaka \u0107e sesija biti zaklju\u010dena raspravom.<br>Planirana je objava odabranih radova s konferencije u recenziranom zborniku.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/1731\/otkrivanje-dalmacije-x\">https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/1731\/otkrivanje-dalmacije-x<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41286,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-41285","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/discovering-dalmatia-x-2024-cfp.jpg?fit=900%2C563&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41285","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41285"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41285\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41287,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41285\/revisions\/41287"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41286"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41285"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41285"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41285"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}