{"id":41252,"date":"2024-06-19T17:21:30","date_gmt":"2024-06-19T17:21:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41252"},"modified":"2024-06-19T17:21:30","modified_gmt":"2024-06-19T17:21:30","slug":"hrvatsko-cesko-drustvo-organiziralo-predavanje-o-sofiji-chotek-supruzi-franje-ferdinanda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41252","title":{"rendered":"Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo organiziralo predavanje o Sofiji Chotek, supruzi Franje Ferdinanda"},"content":{"rendered":"\n<p>Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo organiziralo je u ponedjeljak 17. lipnja predavanje o Sofiji Chotek, supruzi austro-ugarskog prestolonasljednika nadvojvode Franje Ferdinanda povodom 110. godi\u0161njice njihove pogibije u atentatu u Sarajevu, koje je odr\u017eao novinar i bohemist \u017deljko Valenti\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Pravim imenom \u017dofie Chotkov\u00e1, potjecala je iz ugledne \u010de\u0161ke grofovske obitelji, a njen djed Karel Chotek obna\u0161ao je va\u017ene du\u017enosti pa je od 1826. do 1843. bio upravitelj \u010ce\u0161ke i stekao zasluge za infrastrukturno ure\u0111enje i ukra\u0161avanje Praga, a podr\u017eavao je i \u010de\u0161ki narodni preporod. Sofijin otac Bohuslav Chotek bio je austro-ugarski diplomat i uz ostalo veleposlanik u \u0160panjolskoj i Belgiji. Franju Ferdinanda, ne\u0107aka cara i kralja Franje Josipa koji je nakon smrti njegovog sina Rudolfa 1889. postao prestolonasljednik, Sofija Chotek upoznala je 1896. dok je bila dvorska dama nadvojvotkinje Izabele. Pripadnici dinastije Habsburg mogli su sklapati brakove samo s \u010dlanovima vladarskih obitelji, \u0161to obitelj Chotek nije bila pa je par 1900. sklopio morganatski brak, \u0161to je zna\u010dilo Sofija ne\u0107e postati nadvojvotkinja, niti \u010dlan dinastije Habsburg, da ne\u0107e u\u017eivati carske i kraljevske privilegije, te da njena djece ne\u0107e imati ni pravo na o\u010deve titule ni pravo na naslje\u0111ivanje trona. Sofija je kasnije, 1909., ipak dobila titulu vojvotkinje od Hohenberga koja nije bila nasljedna. Franjo Ferdinand i Sofija u braku su dobili k\u0107er i dva sina, a \u017eivjeli su u \u010de\u0161kom dvorcu Konopi\u0161t\u011b.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako je kazao \u017deljko Valenti\u0107, Sofija je inzistirala da po\u0111e sa suprugom u Bosnu i Hercegovinu gdje su se odr\u017eavali vojni manevri, a u atentatu po\u010dinjenom na sarajevskim ulicama 28. lipnja 1914. poginula je kao kolateralna \u017ertva. Atentat koji je po\u010dinio Gavrilo Princip, \u010dlan organizacije Mlada Bosna u dogovoru sa srpskom teroristi\u010dkom organizacijom Crna ruka, bio je povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Franjo Ferdinand i Sofija pokopani su u obiteljskoj grobnici u dvorcu Artstetten u Donjoj Austriji kako su i \u017eeljeli, a sprovod je protekao bez po\u010dasti kakve bi bile uobi\u010dajene za prestolonasljednika. Prema Valenti\u0107evim rije\u010dima, Franjo Ferdinand nije bio po volji be\u010dkog dvora, ne samo zbog braka sa Sofijom, nego i zbog svojih planova da se Austro-Ugarska reformira tako da i Slaveni postanu jedan od njenih konstitutivnih dijelova, pa postoje teorije da je i be\u010dki dvor bio umije\u0161an u atentat, a ne Srbija kojoj je nakon dva iscrpljuju\u0107a balkanska rata novi rat najmanje odgovarao.<\/p>\n\n\n\n<p>Valenti\u0107 je govorio i o odjeku koji je atentat u Sarajevu imao u umjetnosti, od knji\u017eevnosti do filma pa uz ostalo vije\u0161\u0107u o po\u010dinjenom atentatu po\u010dinje i roman Dobri vojak \u0160vejk Jaroslava Ha\u0161eka.<\/p>\n\n\n\n<p>Predavanje je odr\u017eano uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p>Marijan Lipovac<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41253,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-41252","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/sofija-i-ferdo.jpg?fit=800%2C606&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":41252,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53206","url_meta":{"origin":41252,"position":1},"title":"Predavanje Olge Pelcer-Vuja\u010di\u0107 &#8220;Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za historijska istra\u017eivanja (CeHiS) Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu organizira predavanje pod naslovom \"Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji\". Predavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Olga Pelcer-Vuja\u010di\u0107, vi\u0161a nau\u010dna saradnica u Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore. Izlaganje je posve\u0107eno procesima urbanizacije i formiranja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":41252,"position":2},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54289,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54289","url_meta":{"origin":41252,"position":3},"title":"Predavanje Hrvoja Klasi\u0107a \u201eAntifa\u0161isti\u010dki partizanski pokret 85 godina kasnije &#8211; \u010dinjenice i kontroverze\u201c u Po\u017eegi","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak, 26. lipnja 2026. godine, u 19 sati u Dvorani znanja Gradske knji\u017enice Po\u017eega izv. prof. dr. sc. Hrvoje Klasi\u0107 odr\u017eat \u0107e predavanje Antifa\u0161isti\u010dki partizanski pokret 85 godina kasnije - \u010dinjenice i kontroverze.\u00a0 Nakon predavanja predvi\u0111ena je rasprava. Organizator predavanja je Povijesno dru\u0161tvo Po\u017eega.","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Klasic-Pozega.jpg?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Klasic-Pozega.jpg?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Klasic-Pozega.jpg?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Klasic-Pozega.jpg?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Klasic-Pozega.jpg?fit=1200%2C783&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":41252,"position":4},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54134,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54134","url_meta":{"origin":41252,"position":5},"title":"Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe (2026): Rad o Franji Jela\u010di\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0najnovijem broju godi\u0161njaka SOG18 (Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe)\u00a0Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe\u00a0(Vol. 9, 2026), koji izdaje Odsjek za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, objavljen je - uz ostale vrijedne priloge - i rad Filipa Katani\u0107a iz Zagreba o vojni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Volume-9.jpg?fit=504%2C712&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41252","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41252"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41252\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41254,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41252\/revisions\/41254"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41253"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41252"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41252"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41252"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}