{"id":41252,"date":"2024-06-19T17:21:30","date_gmt":"2024-06-19T17:21:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41252"},"modified":"2024-06-19T17:21:30","modified_gmt":"2024-06-19T17:21:30","slug":"hrvatsko-cesko-drustvo-organiziralo-predavanje-o-sofiji-chotek-supruzi-franje-ferdinanda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41252","title":{"rendered":"Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo organiziralo predavanje o Sofiji Chotek, supruzi Franje Ferdinanda"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo organiziralo je u ponedjeljak 17. lipnja predavanje o Sofiji Chotek, supruzi austro-ugarskog prestolonasljednika nadvojvode Franje Ferdinanda povodom 110. godi\u0161njice njihove pogibije u atentatu u Sarajevu, koje je odr\u017eao novinar i bohemist \u017deljko Valenti\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pravim imenom \u017dofie Chotkov\u00e1, potjecala je iz ugledne \u010de\u0161ke grofovske obitelji, a njen djed Karel Chotek obna\u0161ao je va\u017ene du\u017enosti pa je od 1826. do 1843. bio upravitelj \u010ce\u0161ke i stekao zasluge za infrastrukturno ure\u0111enje i ukra\u0161avanje Praga, a podr\u017eavao je i \u010de\u0161ki narodni preporod. Sofijin otac Bohuslav Chotek bio je austro-ugarski diplomat i uz ostalo veleposlanik u \u0160panjolskoj i Belgiji. Franju Ferdinanda, ne\u0107aka cara i kralja Franje Josipa koji je nakon smrti njegovog sina Rudolfa 1889. postao prestolonasljednik, Sofija Chotek upoznala je 1896. dok je bila dvorska dama nadvojvotkinje Izabele. Pripadnici dinastije Habsburg mogli su sklapati brakove samo s \u010dlanovima vladarskih obitelji, \u0161to obitelj Chotek nije bila pa je par 1900. sklopio morganatski brak, \u0161to je zna\u010dilo Sofija ne\u0107e postati nadvojvotkinja, niti \u010dlan dinastije Habsburg, da ne\u0107e u\u017eivati carske i kraljevske privilegije, te da njena djece ne\u0107e imati ni pravo na o\u010deve titule ni pravo na naslje\u0111ivanje trona. Sofija je kasnije, 1909., ipak dobila titulu vojvotkinje od Hohenberga koja nije bila nasljedna. Franjo Ferdinand i Sofija u braku su dobili k\u0107er i dva sina, a \u017eivjeli su u \u010de\u0161kom dvorcu Konopi\u0161t\u011b.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako je kazao \u017deljko Valenti\u0107, Sofija je inzistirala da po\u0111e sa suprugom u Bosnu i Hercegovinu gdje su se odr\u017eavali vojni manevri, a u atentatu po\u010dinjenom na sarajevskim ulicama 28. lipnja 1914. poginula je kao kolateralna \u017ertva. Atentat koji je po\u010dinio Gavrilo Princip, \u010dlan organizacije Mlada Bosna u dogovoru sa srpskom teroristi\u010dkom organizacijom Crna ruka, bio je povod za izbijanje Prvog svjetskog rata. Franjo Ferdinand i Sofija pokopani su u obiteljskoj grobnici u dvorcu Artstetten u Donjoj Austriji kako su i \u017eeljeli, a sprovod je protekao bez po\u010dasti kakve bi bile uobi\u010dajene za prestolonasljednika. Prema Valenti\u0107evim rije\u010dima, Franjo Ferdinand nije bio po volji be\u010dkog dvora, ne samo zbog braka sa Sofijom, nego i zbog svojih planova da se Austro-Ugarska reformira tako da i Slaveni postanu jedan od njenih konstitutivnih dijelova, pa postoje teorije da je i be\u010dki dvor bio umije\u0161an u atentat, a ne Srbija kojoj je nakon dva iscrpljuju\u0107a balkanska rata novi rat najmanje odgovarao.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Valenti\u0107 je govorio i o odjeku koji je atentat u Sarajevu imao u umjetnosti, od knji\u017eevnosti do filma pa uz ostalo vije\u0161\u0107u o po\u010dinjenom atentatu po\u010dinje i roman Dobri vojak \u0160vejk Jaroslava Ha\u0161eka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Predavanje je odr\u017eano uz potporu Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Marijan Lipovac<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41253,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-41252","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/sofija-i-ferdo.jpg?fit=800%2C606&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55453,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55453","url_meta":{"origin":41252,"position":0},"title":"Predavanje povodom 500. godi\u0161njice bitke na Moha\u010dkom polju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo i Vije\u0107e \u010de\u0161ke nacionalne manjine grada Zagreba pozivaju Vas na predavanje povodom 500. godi\u0161njice bitke na Moha\u010dkom polju koje \u0107e odr\u017eati Miroslav K\u0159epela, potpredsjednik Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva i \u010dlan Vije\u0107a \u010de\u0161ke nacionalne manjine grada Zagreba, u utorak 29. rujna u 18 sati u \u010ce\u0161kom narodnom domu u Zagrebu, Ulica\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Hrvatsko-cesko.jpg?fit=1024%2C717&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Hrvatsko-cesko.jpg?fit=1024%2C717&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Hrvatsko-cesko.jpg?fit=1024%2C717&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Hrvatsko-cesko.jpg?fit=1024%2C717&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":41252,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53206","url_meta":{"origin":41252,"position":2},"title":"Predavanje Olge Pelcer-Vuja\u010di\u0107 &#8220;Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji&#8221; u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za historijska istra\u017eivanja (CeHiS) Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu organizira predavanje pod naslovom \"Izme\u0111u planina i mora: nastanak gradova i gradske elite u rimskoj provinciji Dalmaciji\". Predavanje \u0107e odr\u017eati dr. sc. Olga Pelcer-Vuja\u010di\u0107, vi\u0161a nau\u010dna saradnica u Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore. Izlaganje je posve\u0107eno procesima urbanizacije i formiranja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/cehis-predavanje-olga.jpg?fit=847%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55389,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55389","url_meta":{"origin":41252,"position":3},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje dr. sc. Petra Seletkovi\u0107a: \u201ePodru\u010dje Po\u017ee\u0161ke, Vukovske i Srijemske \u017eupanije od Moha\u010dke bitke do osmanskog osvajanja 1536. godine\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Javno predavanje, organizirano u sklopu obilje\u017eavanja 30 godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, odr\u017eat \u0107e se u Gradskoj knji\u017enici Slavonski Brod 25. rujna 2026. (petak) u 11:00 sati. Nakon Moha\u010dke bitke 1526. godine, podru\u010dje Po\u017ee\u0161ke, Vukovske i Srijemske \u017eupanije \u2013 odnosno ve\u0107i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Battle_of_Mohacs_Turkish_miniature.png?fit=807%2C627&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55388,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55388","url_meta":{"origin":41252,"position":4},"title":"8. Dani Matije Petra Katan\u010di\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Valpovo \u2013 Memorijalni centar Matije Petra Katan\u010di\u0107a, 24.-26. rujna 2026. Matija Petar Katan\u010di\u0107 (1750-1825) najistaknutiji je hrvatski erudit s kraja 18. i po\u010detka 19. stolje\u0107a koji je svojim znanstvenim i stru\u010dnim radom pokrivao \u0161iroko polje tada\u0161njih humanisti\u010dkih znanosti. Grad Valpovo, Turisti\u010dka zajednica Grada Valpova i Hrvatski institut za povijest \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/PlakatWeb-Dani-MPK-2026.jpg?fit=1200%2C804&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55958,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55958","url_meta":{"origin":41252,"position":5},"title":"Promocija knjige &#8220;100 znamenitih Srba u Hrvatskoj&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Promocija \u0107e se odr\u017eati u utorak, 27. 10. 2026. u 19 h u Zagrebu, u hotelu Westin na 17. katu u dvorani Panorama. Uz izdava\u010da, knjigu \u0107e predstaviti i autori pojedinih dijelova. \u201cOd osamostaljenja Hrvatske Srbi gotovo sasvim nestaju iz ud\u017ebenika, studijskih priru\u010dnika, historiografskih, knji\u017eevnih, znanstvenih, umjetni\u010dkih, nau\u010dnih, tehni\u010dkih, sportskih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/100-znamenitih-Srba.webp?fit=1100%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41252","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41252"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41252\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41254,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41252\/revisions\/41254"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41253"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41252"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41252"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41252"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}