Centar za \u017eenske studije Zagreb u suradnji s Odsjekom za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Odjelom za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveu\u010dili\u0161ta Sjever objavljuje<\/p>\n\n\n\n
Poziv na znanstveno-knji\u017eevni skup s me\u0111unarodnim sudjelovanjem:<\/strong><\/p>\n\n\n\n NASILJE, INSTITUCIJE, ROD: IZAZOVI I PERSPEKTIVE<\/strong><\/p>\n\n\n\n koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu Dana Marije Juri\u0107 Zagorke, 22. i 23. studenog 2024.<\/strong> u Zagrebu, u prostorijama Centra za \u017eenske studije\/Memorijalnog stana Marije Juri\u0107 Zagorke, na Dolcu 8<\/p>\n\n\n\n Tema ove konferencije na\u017ealost je iznimno aktualna i relevantna u dana\u0161njem dru\u0161tvu gdje se suo\u010davamo s brojnim izazovima u vezi s pitanjima roda, nasilja i uloge institucija.<\/p>\n\n\n\n Rodno uvjetovano nasilje temelji se na socijalnim konstrukcijama roda i obuhva\u0107a razli\u010dite oblike, uklju\u010duju\u0107i fizi\u010dko nasilje, seksualno nasilje, emocionalno i psihi\u010dko zlostavljanje, ekonomsko nasilje te nasilje u obliku kontrole ili prisile, a koje se doga\u0111a na temelju rodnog identiteta ili spola. \u017drtve rodno uvjetovanog nasilja prema statistikama naj\u010de\u0161\u0107e su \u017eene, posebno \u017eene koje pripadaju marginaliziranim zajednicama, a po\u010dinitelji su naj\u010de\u0161\u0107e intimni partneri. Rodno uvjetovano nasilje proizlazi iz duboko ukorijenjenih dru\u0161tvenih normi, stereotipa i nesrazmjera mo\u0107i. Kulturolo\u0161ki, ekonomski i politi\u010dki faktori tako\u0111er igraju ulogu u perpetuiranju ovog nasilja. Posljedice rodno uvjetovanog nasilja mogu biti izrazito ozbiljne i uklju\u010duju fizi\u010dke ozljede, emocionalni stres, depresiju, anksioznost te dugoro\u010dnu patnju za \u017ertve i njihove obitelji. Rodno uvjetovano nasilje trajno razvojno ko\u010di cijelo dru\u0161tvo i mo\u017ee imati ozbiljan utjecaj na velik broj dru\u0161tvenih procesa, uklju\u010duju\u0107i ekonomske i zdravstvene aspekte.<\/p>\n\n\n\n Osim interpersonalnog nasilja, postoji institucionalno nasilje, tako\u0111er poznato kao sistemsko nasilje ili strukturalno nasilje, a odnosi se na oblik nasilja koji proizlazi iz nefunkcionalnih ili nepravednih institucionalnih struktura, politika ili procesa u dru\u0161tvu. Ova vrsta nasilja mo\u017ee biti manje o\u010digledna od interpersonalnog nasilja, ali mo\u017ee imati ozbiljne negativne posljedice za pojedince i zajednice. Neki su primjeri institucionalnog nasilja sustavna diskriminacija, kr\u0161enje ljudskih prava, nepravedno tretiranje i opstrukcija pristupa resursima, pravdi ili uslugama, nepravedni zakoni i politike, nejednakost u pristupu obrazovanju, zdravstvu i zapo\u0161ljavanju, zlostavljanje u zatvorima, nepravedni pravosudni postupci itd. Tako\u0111er, diskurzivne interpelacije subjektnih pozicija, implicitne pristranosti te pitanja epistemi\u010dkih nepravdi pokazuju da se institucionalno nasilje mo\u017ee doga\u0111ati i na \u0161kolskim, akademskim i znanstvenim ustanovama.<\/p>\n\n\n\n Borba protiv rodno uvjetovanog nasilja zahtijeva holisti\u010dki pristup koji uklju\u010duje edukaciju, promociju rodne ravnopravnosti, znanstveno-istra\u017eiva\u010dki rad, ja\u010danje zakonodavstva i pru\u017eanje podr\u0161ke \u017ertvama. Organizacije civilnog dru\u0161tva, vlasti i zajednica igraju klju\u010dnu ulogu u prevenciji i suzbijanju ovog oblika nasilja. Suo\u010davanje s institucionalnim nasiljem zahtijeva sustavne promjene u institucijama i zakonima, kao i podizanje svijesti i mobilizaciju gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n U vezi s krovnom temom skupa, Zagorkinim \u017eivotom i djelom, posebno pozivamo priloge koji u sredi\u0161te interesa stavljaju upravo tu temu. Zagorka je u svom \u017eivotu i radu \u010desto bila \u017ertvom kako interpersonalnog nasilja u roditeljskom domu i u braku tako i institucionalnog, \u010desto upravo rodno uvjetovanog nasilja na radnom mjestu i u kulturnoj javnoj sferi, od prisilne izolacije u \u201eposebnoj sobi\u201c tijekom anga\u017emana u Obzoru do brojnih slu\u010dajeva zlostavljanja i vrije\u0111anja koje je redovito pratila eksploatacija uspjeha i popularnosti njezinih djela. Uvijek buntovna i hrabra, Zagorka je te slu\u010dajeve detaljno opisala u svojim autobiografskih tekstovima, a to je iskustvo upotrijebila i u kreiranju borbenih junakinja svojih romana koje se tako\u0111er neumorno suprotstavljaju rodno, klasno i nacionalno uvjetovanom nasilju koje ponekad dolazi od mizoginih mu\u0161karaca, ali i autoritarnih \u017eena, ponekad od represivne dr\u017eave i drugih institucija, a naj\u010de\u0161\u0107e u obliku maskuline figure koja u sebi ujedinjuje obje vrste nasilja.<\/p>\n\n\n\n Teme koje \u0107e se razmatrati na konferenciji uklju\u010duju, ali nisu ograni\u010dene na:<\/strong> O\u010dekujemo da \u0107e ova konferencija pru\u017eiti inspiraciju i potaknuti nove na\u010dine razmi\u0161ljanja o pitanjima roda, nasilja i uloge institucija u dru\u0161tvu. Pozivamo zato istra\u017eiva\u010dice i istra\u017eiva\u010de iz svih polja dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti, prakti\u010dare i prakti\u010darke, aktivistkinje i aktiviste te sve zainteresirane da svojim izlaganjima doprinesu raspravi o ovim temama.<\/p>\n\n\n\n Prihvatit \u0107e se izlaganja na hrvatskom i engleskom jeziku.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sa\u017eetak izlaganja (izme\u0111u 150 i 300 rije\u010di) s kra\u0107im \u017eivotopisom molimo poslati do 20. rujna 2024. na e-mail adresu: zagorka@zenstud.hr<\/a>.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kotizacija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n Autori\/ce radova: 25 eura Studenti\/ce postdiplomskih studija, nezaposleni\/e i sudionici\/bez izlaganja ne<\/strong> pla\u0107aju kotizaciju.<\/p>\n\n\n\n Programski odbor skupa:<\/strong> dr.sc. Lidija Duji\u0107, dr.sc. Anita Dremel, dr.sc. Ma\u0161a Grde\u0161i\u0107, dr.sc. Suzana Coha, mr.sc. Sandra Prlenda, Ana Zbiljski<\/p>\n\n\n\n Program financijski podupiru Grad Zagreb i Ministarstvo kulture.<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\u2022 povijest nasilja
\u2022 teorijski pristupi problematici roda i nasilja
\u2022 rod i nasilje u razli\u010ditim diskurzivnim poljima
\u2022 pravni okviri i dokumenti
\u2022 analize knji\u017eevnih i drugih umjetni\u010dkih ekspresija
\u2022 oblici rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad \u017eenama
\u2022 institucije kao po\u010dinitelji nasilja
\u2022 institucionalni odgovor na nasilje
\u2022 identifikacija i prevencija
\u2022 podr\u0161ka \u017ertvama
\u2022 problemi s prijavljivanjem rodno uvjetovanog nasilja
\u2022 izazovi u \u017eivotima transrodnih i interseksualnih osoba
\u2022 aktivizam i zalaganje za pravdu, dru\u0161tveni pokreti
\u2022 utjecaj pandemije na rodnu neravnopravnost i nasilje
\u2022 mediji, nasilje i rod
\u2022 obrazovne institucije, nasilje i rod
\u2022 religija, nasilje i rod
\u2022 rodno uvjetovano nasilje na radnom mjestu
\u2022 digitalno nasilje, dru\u0161tvene mre\u017ee i rod
\u2022 videoigre, nasilje i rod
\u2022 (ne)ka\u017enjavanje zlo\u010dina i primjerenost kazne
\u2022 feministi\u010dka kriminologija i viktimologija.<\/p>\n\n\n\n
Kotizacija uklju\u010duje: sudjelovanje na konferenciji, konferencijske materijale, osvje\u017eenje, ru\u010dak i potvrdu o sudjelovanju na skupu.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n