{"id":4123,"date":"2017-05-05T08:25:01","date_gmt":"2017-05-05T08:25:01","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4123"},"modified":"2017-05-05T08:26:19","modified_gmt":"2017-05-05T08:26:19","slug":"nagrada-dokumentarnom-filmu-neprezaljeni-o-romskim-zrtvama-holokausta-u-ndh","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4123","title":{"rendered":"Nagrada dokumentarnom filmu \u201cNepre\u017ealjeni\u201d o romskim \u017ertvama holokausta u NDH"},"content":{"rendered":"

Dokumentarni film “Nepre\u017ealjeni” dobio je nagradu Hrvatskoga novinarskog dru\u0161tva (HND) Marija Juri\u0107- Zagorka za televizijsko novinarstvo za 2016.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Dokumentarni film Nepre\u017ealjeni<\/em> nagra\u0111en za televizijsko novinarstvo<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Dokumentarni film Nepre\u017ealjen<\/em>i, nastao unutar HRT-ova Odsjeka za nacionalne manjine, iseljeni\u0161tvo i civilno dru\u0161tvo, danas je dobio nagradu Hrvatskoga novinarskog dru\u0161tva (HND) Marija Juri\u0107- Zagorka za televizijsko novinarstvo za 2016. godinu. U Velikoj dvorani Novinarskoga doma u Zagrebu nagradu su primile scenaristica filma Nepre\u017ealjeni Marijana Kranjec i urednica Daniela Dra\u0161tata.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dokumentarni film Nepre\u017ealjeni<\/em> prati pri\u010du Mate Jemri\u0107a koji se prisje\u0107a dana kad su iz njegova mjesta u koncentracijski logor Jasenovac usta\u0161e odvele sve Rome. Danas su Mati Jemri\u0107u 84 godine, no dan kad su njegovi \u0161kolski prijatelji odvedeni, u lipnju 1942. godine, zauvijek \u0107e mu ostati urezan u sje\u0107anje. Samo iz okolice \u017dupanje i Vinkovaca odvedeno je vi\u0161e od tri tisu\u0107e Roma. U neka se sela vi\u0161e nikad nisu vratili, a mje\u0161tani koji jo\u0161 pamte da su ondje uop\u0107e \u017eivjeli, sje\u0107aju ih se s po\u0161tovanjem i sjetom. Od \u0160titara i Otoka, preko Vrbanje i Bo\u0161njaka do Rajeva Sela Romi su bili sastavni i prepoznatljivi dio zajednice u kojoj su \u017eivjeli, \u0161kolovali se i radili. Neki od romskih glazbenika i danas imaju status zvijezde o kojima se govori s ponosom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Scenaristica filma Marijana Kranjec ka\u017ee kako ju je dvadesetak godina rada u HRT-ovu studiju u Bjelovaru nau\u010dilo oslu\u0161kivati srca takozvanih malih ljudi u malim sredinama i omogu\u0107iti da za njihovu plemenitost doznaju i drugi. Film Nepre\u017ealjeni<\/em> je upravo to, ali na slavonski na\u010din. Vrata njihovih domova otvorio nam je na\u0161 stru\u010dni suradnik \u0160imo Dominkovi\u0107, a na nama je bilo otvoriti misli i srca, namjestiti rasvjetu i kadar te s njima ispri\u010dati jednu od najpotresnijih i najpre\u0161u\u0107ivanijih pri\u010da , isti\u010de Marijana Kranjec.<\/p>\n

 <\/p>\n

Redateljica Ljiljana Mandi\u0107 ima veliko televizijsko iskustvo. Manjinsku je scenu upoznala re\u017eiraju\u0107i HRT-ov multinacionalni magazin Prizma, a nedavno su gledatelji Hrvatske televizije (HRT \u2013 HTV) imali prigodu pogledati njezin film Ostati \u010dovjek o \u017didovima koji su pre\u017eivjeli holokaust.<\/p>\n

 <\/p>\n

Razli\u010ditost bi nas trebala \u010diniti ljudima, oboga\u0107ivati nas, usre\u0107ivati. U dokumentarnome filmu Nepre\u017ealjeni<\/em> razli\u010ditost je prestala biti stvarnost; ona traje kao uspomena koju smo poku\u0161ali sa\u010duvati kroz misao, kroz osje\u0107aj prema onima koji nisu zaboravljeni ni pre\u017ealjeni. Ova je nagrada za mene znak da ipak ima nas koji, svemu unato\u010d, razumiju, \u017eele i koji bi razli\u010ditost \u017eeljeli \u017eivjeti , tvrdi redateljica Ljiljana Mandi\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

Scenaristica Marijana Kranjec dodaje kako nagrada ne pripada samo televizijskoj ekipi koja je bilje\u017eila svjedo\u010danstva, nego i onima koji su s njima podijelili svoja svjedo\u010danstva i onima koji cijeli \u017eivot nose teret tu\u017ene istine o stradanju svojih susjeda i prijatelja. Najstariji me\u0111u njima \u2013 Mato Jemri\u0107 iz \u0160i\u0161kovaca i gospo\u0111a Ana Sotinac iz Otoka \u2013 na\u017ealost ovu nagradu nisu do\u010dekali. Imali smo \u010dast da mi upravo ta svjedo\u010danstva sa\u010duvamo od zaborava, ka\u017ee Marijana Kranjec.<\/p>\n

 <\/p>\n

Urednica Daniela Dra\u0161tata ideju za film dobila je gledaju\u0107i film filmskoga ljubitelja \u0160ime Dominkovi\u0107a i Antuna Smaji\u0107a \u0160titarski Romi. Nakon jednoga mi je snimanja za emisiju Prizma Aleksa \u0110oki\u0107, izniman dr\u017eavni slu\u017ebenik, ostavio DVD s radom njegovih Vinkov\u010dana. Tad sam prvi put \u010dula pri\u010du o Romima iz \u0160titara i nakon maloga istra\u017eivanja bilo mi je jasno da taj kraj i njegovi stanovnici \u010duvaju dirljivu i nepoznatu pri\u010du. \u010cinilo mi se da je posljednji trenutak da snimimo film s ljudima koji se jo\u0161 \u017eivo sje\u0107aju dana kada su njihovi prijatelji Romi odvedeni iz \u0161kolskih klupa u Jasenovac, a kad imate svjedoke, povjesni\u010dare i romske glazbenike ispred kamere, za dobar vam film treba samo dobra ekipa iza kamere kojoj \u010destitam odsrca, ka\u017ee Daniela Dra\u0161tata.<\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatska radiotelevizija emitirala je ovaj emotivan i potresan film pro\u0161le godine na Me\u0111unarodni dan sje\u0107anja na romske \u017ertve holokausta, a za njegovo je nastajanje zaslu\u017ena ekipa multinacionalnoga magazina Prizma. Redateljica je Ljiljana Mandi\u0107, scenaristica Marijana Kranjec, urednica Daniela Dra\u0161tata, snimatelj Tomislav Trumbeta\u0161, monta\u017eerka Irena Korpes, asistentica redatelja Mirela Bedi\u0107, a producent Damir Dui\u0107.
\nFilm je dostupan s pomo\u0107u multimedijske usluge HRTi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/hrtprikazuje.hrt.hr\/386375\/dokumentarni-film-neprezaljeni-nagraen-za-televizijsko-novinarstvo<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—-<\/p>\n

 <\/p>\n

Nagrada Marija Juri\u0107 Zagorka za televizijsko novinarstvo<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Ocjenjiva\u010dka skupina za televizijsko novinarstvo u sastavu Zrinka Pavli\u0107, predsjednica i \u010dlanovi Dra\u017een \u0160avor, Elizabeta Gojan, Ilija Jandri\u0107, Ivan Skorin, Maja Medakovi\u0107 odlu\u010dila je da nagradu Marija Juri\u0107 Zagorka za televizijsko novinarstvo za 2016. godinu dobivaju:<\/p>\n

 
\nDaniela Dra\u0161tata, Marijana Kranjec i Ljiljana Mandi\u0107<\/p>\n

 
\nza dokumentarni film “Nepre\u017ealjeni”, prikazan na HTV 1, 2. kolovoza 2016.<\/p>\n

 
\nOvaj iznimno dojmljiv dokumentarni film na vrlo \u017eivotan na\u010din \u2013 kroz pri\u010de ljudi koji su se s njima dru\u017eili, glazbu, fotografije i artefakte \u2013 govori o romskom stanovni\u0161tvu iz okolice \u017dupanje i Vinkovaca koje je na tom podru\u010dju \u017eivjelo do 1942. godine. Posve\u0107en sje\u0107anju na romske \u017ertve holokausta, odnosno porajmosa, film je bilje\u0161ka o stradanju ovoga naroda u NDH, ali nije samo to. “Nepre\u017ealjeni” iz sje\u0107anja svojih sugovornika u \u017eivot prizivaju nekada\u0161nje susjede, glazbenike, prijatelje iz djetinjstva, zvukove, slike i predmete koje su Romi ostavili za sobom nakon \u0161to su u ljeto 1942. okrutno porobljeni i otpremljeni u usta\u0161ki logor U\u0161tica pokraj Jasenovca. I zato ovaj film nije samo svjedo\u010danstvo o smrti, nego i o \u017eivotu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor:<\/p>\n

 <\/p>\n

http:\/\/www.hnd.hr\/nagrade-hnd-a-zoran-sprajc-novinar-godine-jasna-babic-dobitnica-nagrade-za-zivotno-djelo<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4124,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[13,3],"tags":[],"class_list":["post-4123","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filmovi-i-serije","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/05\/Jasenovac_02_.jpg?fit=688%2C388&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53880,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53880","url_meta":{"origin":4123,"position":0},"title":"FIUME o MORTE u Knji\u017enici Filozofskog fakulteta u Zagrebu i razgovor s autorom","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 3. lipnja 2026.\u00a0u\u00a016 sati\u00a0u Konferencijskoj dvorani na 2. katu Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu pozvani ste na projekciju\u00a0dokumentarnog filma Fiume\u00a0o Morte, najgledanijeg hrvatskog dokumentarnog filma u kinima od stjecanja neovisnosti\u00a0koji govori o okupaciji Rijeke \u00a0u trajanju 16 mjeseci\u00a01919. godine pod vodstvom talijanskog pjesnika i vojskovo\u0111e\u00a0Gabrielea\u00a0D\u2019Annunzia.\u00a0 Film je osvojio\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Skriptinar_Bezinovic.jpg?fit=960%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53952,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53952","url_meta":{"origin":4123,"position":1},"title":"Predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta: \u201cMarija Juri\u0107 Zagorka i \u201cHrvatska \u017eena\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke i Centar za \u017eenske studije pozivaju vas na predavanje Martine Pi\u0161kor Margeta \u201eMarija Juri\u0107 Zagorka i Hrvatska \u017eena\u201d koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 8. lipnja 2026. s po\u010detkom u 19 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Ve\u0107 i ptice\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53577,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53577","url_meta":{"origin":4123,"position":2},"title":"Glagoljski \u201eMisal po zakonu rimskoga dvora\u201c (1483.) izlo\u017een u novoj Aleksandrijskoj knji\u017enici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Primjerak trosveza\u010dnoga izdanja hrvatskoga Prvotiska, tj. glagoljskoga \u201eMisala po zakonu rimskoga dvora\u201c (\u201eMissale Romanum Glagolitice\u201c, 22. II. 1483.), postao je jedan od izlo\u017eaka stalnoga postava Bibliotheca Alexandrina, monumentalne knji\u017enice i kulturnoga kompleksa osnovanoga u spomen na slavnu i drevnu aleksandrijsku knji\u017enicu u Egiptu te kao njezin svojevrsni nasljednik. Uvr\u0161tenje prve\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Prvotisak.png?fit=1073%2C528&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":4123,"position":3},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54085,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54085","url_meta":{"origin":4123,"position":4},"title":"Drugo izdanje festivala \u201cProtiv zaborava\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 17. do 19. lipnja 2026. Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u organizira drugo izdanje festivala \u201cProtiv zaborava\u201d, posve\u0107enog kulturi sje\u0107anja, ljudskim pravima i dru\u0161tvenoj odgovornosti. Festival okuplja istra\u017eiva\u010de_ice, umjetnike_ice, novinare_ke, aktiviste_ice i predstavnike_ice civilnog dru\u0161tva s ciljem otvaranja prostora za dijalog o naslje\u0111u devedesetih godina, izazovima suo\u010davanja s\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":4123,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4123","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4123"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4123\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4127,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4123\/revisions\/4127"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4124"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4123"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4123"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4123"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}