{"id":41221,"date":"2024-06-13T21:17:29","date_gmt":"2024-06-13T21:17:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41221"},"modified":"2024-06-13T21:17:29","modified_gmt":"2024-06-13T21:17:29","slug":"alice-zeniter-umijece-gubljenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41221","title":{"rendered":"Alice Zeniter, “Umije\u0107e gubljenja”"},"content":{"rendered":"\n

Izvanredno postignu\u0107e.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u2013 Liesl Schillinger, The Wall Street Journal<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ali, Hamid i Na\u00efma tri su generacije jedne al\u017eirske obitelji koja je po zavr\u0161etku rata 1962. morala pobje\u0107i u Francusku. Ali \u017eivi vje\u010dnu sada\u0161njost, koja drugima izgleda kao pro\u0161lost, Hamid \u017eivi vje\u010dnu budu\u0107nost, odrekav\u0161i se i pro\u0161losti i sada\u0161njosti, a Na\u00efmu polako preuzima pro\u0161lost u kojoj kao sitom poku\u0161ava izbistriti svoj mnogoobli\u010dni prelamaju\u0107i identitet.<\/p>\n\n\n\n

Umije\u0107e gubljenja<\/strong><\/em> Alice Zeniter<\/strong> vi\u0161estruko je nagra\u0111ivani roman o bremenitoj povijesti Al\u017eira, Al\u017eirskom ratu, zlo\u010dinima, imigraciji u Francusku, sabirnim logorima koji su \u010dekali izbjegle, imperijalizmu, rasizmu, siroma\u0161tvu, gubitku statusa, jezika, kulture i identiteta i o velikim pukotinama koje je al\u017eirska kolonijalna i ratna pri\u010da ostavila kako u tamo\u0161njemu tako i u francuskom dru\u0161tvu, a naro\u010dito u obiteljima i pojedincima.<\/p>\n\n\n\n

Za ovu familienfugu<\/em> Zeniter je, me\u0111u ostalim, u\u0161la u u\u017ei izbor nagrade Goncourt<\/strong> te osvojila nagradu francuskih srednjo\u0161kolaca Goncourt des Lyc\u00e9ens<\/strong> 2017.<\/p>\n\n\n\n

Iz kritika:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Napeto istra\u017eivanje neispri\u010danih pri\u010da Al\u017eirskog rata.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Jean Birnbaum, Le Monde<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nemogu\u0107e je izbje\u0107i udarac direktno u srce.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Laurence Caracalla, Le Figaro<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mo\u0107na obiteljska saga… [Alice Zeniter] pokazuje kako se povijest prenosi s generacije na generaciju u pri\u010dama izbrazdanima onime \u0161to je ostalo neizre\u010deno.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Elisabeth Philippe, L\u2019Obs<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Duboko ljudska pri\u010da o avetima identiteta i dekolonizacije.<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Vanity Fair (Francuska)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pri\u010da Alice Zeniter\u2026 prepuna je \u010dinjenica i osje\u0107aja o nerijetko slo\u017eenom odnosu Al\u017eira prema Francuskoj i Francuske prema Al\u017eiru\u2026 roman predstavlja ubrzani te\u010daj o jednom suvremenom problemu s povijesnim korijenima. Zeniterina obiteljska saga postavlja pitanje \u2018Odakle si?\u2019, kao i jedno mnogo te\u017ee: \u2018\u0160to ako ne zna\u0161?\u2019\u201d<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Kirkus Reviews<\/strong><\/p>\n\n\n\n

O autorici:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Alice Zeniter (1986.)<\/strong> francuska je knji\u017eevnica, prevoditeljica, scenaristica, dramati\u010darka i redateljica. K\u0107i Al\u017eirca i Francuskinje. Poha\u0111ala je \u00c9cole normale sup\u00e9rieure u Parizu te doktorski studij na Sveu\u010dili\u0161tu Paris III. Magistrirala je teatrologiju. Objavila je \u0161est romana, za koje je dobila brojne nagrade, me\u0111u kojima su i Prix litt\u00e9raire de la Porte Dor\u00e9e<\/em>, Prix Renaudot des Lyc\u00e9ens<\/em>, Prix litt\u00e9raire du Monde te Prix Goncourt des Lyc\u00e9ens<\/em>. \u017divi u Bretanji.<\/p>\n\n\n\n

O prevoditeljici:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ita Kova\u010d<\/strong> zavr\u0161ila je studij francuskog i talijanskog jezika i knji\u017eevnosti na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. \u010clanica je Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnih prevodilaca i Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika. Prevodi prozu i esejistiku, sura\u0111uje s nakladni\u010dkim ku\u0107ama, knji\u017eevnim i stru\u010dnim \u010dasopisima, Tre\u0107im programom Hrvatskog radija itd. Prevela je \u0161ezdesetak knjiga s francuskog i talijanskog jezika.<\/p>\n\n\n\n

O urednici:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nada Brnardi\u0107<\/strong> diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, urednica ju u Nakladi Ljevak u Zagrebu. Uredila je vi\u0161e od dvije stotine naslova objavljenih u bibliotekama Cicero, VSK, Graham Greene, Civilizacija i kultura te Bookmarker.<\/p>\n\n\n\n

Iz knjige:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eZemlja nikad nije samo jedno, zemlju \u010dine nje\u017ena sje\u0107anja iz djetinjstva jednako kao i gra\u0111anski rat, \u010dini je narod kao i plemena, priroda i gradovi, valovi imigracije i emigracije, \u010dini je njezina pro\u0161lost, njezina sada\u0161njost i njezina budu\u0107nost, ona je ono \u0161to se dogodilo i zbroj svojih mogu\u0107nosti.\u201c<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n

Biblioteka: Biblioteka Cicero<\/p>\n\n\n\n

Jezik: hrvatski<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica: 496<\/p>\n\n\n\n

Godina izdanja: 2023.<\/p>\n\n\n\n

Prevoditelj: Ita Kova\u010d<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.ljevak.hr\/alice-zeniter\/31406-umijece-gubljenja.html<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41222,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-41221","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/umijece-gubljenja.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":41221,"position":0},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55047,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55047","url_meta":{"origin":41221,"position":1},"title":"Isabella (Mariam S.) Hammad, “Ulazi Duh”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to zna\u010di biti stranac u vlastitoj domovini? Kada se Sonia Nasir, britanska glumica palestinskih korijena, nakon dugog izbivanja vrati u Haifu, njezina \u0107e se pro\u0161lost sa sada\u0161njosti sudariti na na\u010din koji nije o\u010dekivala. Planirala je tek nakratko pobje\u0107i od osobnih i profesionalnih neuspjeha, no sudbina je odvodi na put bez\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54994","url_meta":{"origin":41221,"position":2},"title":"Slavko Janevski, “Deponij”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Vje\u010dna pri\u010da o zava\u0111enoj bra\u0107i osnovni je okvir radnje u Deponiju, posljednjem romanu makedonskog klasika Slavka Janevskog. No osim drame podijeljene obitelji, koja se odvija u Kukulinu, mitskom selu autorova opusa i makedonske knji\u017eevnosti, roman otvara i mnoge druge teme, kao \u0161to su iseljavanje stanovni\u0161tva, propadanje sela, zablude patrijarhalne kulture\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/deponij.jpg?fit=768%2C883&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54696,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54696","url_meta":{"origin":41221,"position":3},"title":"Leidulf Melve i Eivind Heldaas Seland, \u201e\u0160ta je globalna istorija?”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi, koju je na srpski prevela Jelena Stani\u0161i\u0107, razmatra se razvoj globalne povijesti kao historiografskog pristupa, njezino razlikovanje od univerzalne i svjetske povijesti te njezina povezanost s kolonijalizmom, nacionalnim historiografijama i odnosima izme\u0111u razvijenih i nerazvijenih dijelova svijeta. O knjizi: \u201eU ovoj knjizi globalnu istoriju razumemo kao polje istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Sta-je-globalna-istorija.jpg?fit=203%2C312&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54306,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54306","url_meta":{"origin":41221,"position":4},"title":"\u201eDr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201c (Zagreb: Fraktura, 2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi\u00a0Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013 1945.,\u00a0Snje\u017eana Banovi\u0107 precizno rekonstruira djelovanje zagreba\u010dkog kazali\u0161ta u razdoblju NDH, pokazuju\u0107i kako se kulturna politika, represija i osobne sudbine isprepli\u0107u u jednoj mra\u010dnoj povijesnoj epohi.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Dr\u017eava i njezino kazali\u0161te: Hrvatsko dr\u017eavno kazali\u0161te u Zagrebu 1941. \u2013\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Drzava-i-njeno-kazaliste.webp?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54991,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54991","url_meta":{"origin":41221,"position":5},"title":"Renesansni festival Koprivnica (20. \u2013 23. kolovoza 2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem kolovoza, kada se na ostacima koprivni\u010dkih bedema upale baklje, a grad ispune vitezovi, obrtnici, dvorske lude i putuju\u0107i trgovci, Koprivnica na nekoliko dana postaje prava renesansna pozornica. Renesansni festival nije tek manifestacija koju se promatra, to je istinsko iskustvo u koje treba uroniti. Povratak u vrijeme kada su ulicama\u2026","rel":"","context":"U "Manifestacije o\u017eivljene povijesti"","block_context":{"text":"Manifestacije o\u017eivljene povijesti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=16"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41221","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41221"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41221\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41223,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41221\/revisions\/41223"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41222"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41221"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41221"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41221"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}