{"id":41212,"date":"2024-06-12T21:11:00","date_gmt":"2024-06-12T21:11:00","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41212"},"modified":"2024-06-12T21:11:00","modified_gmt":"2024-06-12T21:11:00","slug":"johann-chapoutot-nacizam-i-antika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41212","title":{"rendered":"Johann Chapoutot, \u201eNacizam i antika\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Kategorije: Anti\u010dka Gr\u010dka i Rim, Panelinion<\/p>\n\n\n\n<p>Prevod: Milica Ra\u0161i\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Bibliografija, fotografije, indeks imena<\/p>\n\n\n\n<p>Broj strana: 468<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2023.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>\u201eOdnos nacionalsocijalizma prema antici gotovo da nije pobu\u0111ivao interesovanje istori\u010dara: lako nam je da zamislimo da su nacisti mogli da pokrenu autenti\u010dno i nesumnjivo germanstvo, ali se gnu\u0161amo pomisli da se nacionalsocijalizam mo\u017ee povezati sa gr\u010dko-rimskom antikom. Ipak, ovu povezanost pronalazimo svuda: u neogr\u010dkim skulpturama-aktovima vajara kao \u0161to su Arno Breker i Josef Thorak, u neodorskoj arhitekturi Troosta, u Speerovim neorimskim gra\u0111evinama, a \u0161kolski ud\u017ebenici pokazuju neverovatnu sliku antike u Sredozemlju, akademski radovi otkrivaju detaljne studije o <em>Plavoj kosi kod indogermanskih naroda antike<\/em>, ili pak \u010dlanke pune ideolo\u0161kih motiva na temu \u2019Jevrejina u gr\u010dko-rimskoj antici\u2019. Potonje je izazvalo naro\u010dito interesovanje u Tre\u0107em Rajhu, i to sve do poslednjih trenutaka aprila 1945. kada <em>V\u00f6lkischer Beobachter<\/em> i dnevni list <em>Das Reich<\/em> objavljuju tekstove o Drugom punskom ratu i preokretu sudbine Rima protiv Hanibala-Staljina.<br>Ni\u0161ta od toga ne umanjuje na\u0161e \u010du\u0111enje: kakva je to neobi\u010dna manija usred XX veka mogla da navede slu\u017ebenike nacisti\u010dkog re\u017eima da toliko govore o Grcima i Rimljanima? Da naru\u010duju stvaranje neoanti\u010dkih dela i novinske \u010dlanke o Rimu i Fabijima? Da antiku kroz akademske radove i reforme \u0161kolskih programa bri\u017eljivo presvuku u ideolo\u0161ko ruho savremenosti?\u201c<br><br>Iako se danas uop\u0161teno smatra da nacionalsocijalizam ne predstavlja izolovanu pojavu u istoriji politi\u010dkih ideja (a donekle \u010dak i praksi), nego je samo ekstremna forma u kontinuumu stare, i dalje aktuelne ideologije okcidentalizma, koja zapadnoevropsku kulturu i njene narode vidi kao superiorne i jedino civilizovane, koja vlastito varvarsko i agresivno postupanje prema \u201erasno i kulturno inferiornim\u201c neprijateljima opravdava kao legitimno i moralno opravdano (jer je u cilju odbrane svetlosti od tame, dobra od zla, Zapada od Istoka itd.), nema\u010dki nacionalsocijalizam i italijanski fa\u0161izam ipak pokazuju specifi\u010dne osobenosti.<br>Zapad je tokom vi\u0161e vekova proizvodio bezbroj opresivnih diskursa \u010dije su mete bile narodi i dru\u0161tva Azije, Afrike, Okeanije, Ju\u017ene i Severne Amerike, ali i isto\u010dne Evrope, i to u najve\u0107oj meri u cilju zauzimanja tu\u0111ih teritorija, plja\u010dke, iskori\u0161\u0107avanja prirodnih i ljudskih resursa. Ali tek s pojavom nau\u010dnog rasizma, kog je omogu\u0107ila nova racionalnost u XIX veku, stari \u0161ovinizmi i uverenja o kulturnoj i rasnoj nadmo\u0107i dobijaju novu legitimaciju, bez koje ih nacionalsocijalizam ne bi mogao do te mere intenzivirati i upotrebljavati. Francuski istori\u010dar Johann Chapoutot ukazuje na jo\u0161 jednu osobenost nema\u010dkog nacionalsocijalizma, \u010desto zapostavljenu u istoriografiji: njegov svesrdan poku\u0161aj da kolonizuje anti\u010dku pro\u0161lost, da je agresivno prisvaja, da sistematski manipuli\u0161e njom i koristi je u cilju obogotvoravanja sebe, a dehumanizacije drugih i druga\u010dijih. U tom projektu nisu u\u010destvovali samo istori\u010dari i pedagozi, za njega su se zalagali i umetnici, arhitekte, arheolozi, lingvisti, slavni nema\u010dki filozofi i klasi\u010dni filolozi.<br><\/p>\n\n\n\n<p>Johann Chapoutot (Joan \u0160aputo) je francuski istori\u010dar, ro\u0111en 1978. Studirao je istoriju, germanistiku i pravo na pariskoj Vi\u0161oj normalnoj \u0161koli (\u00c9cole Normale Sup\u00e9rieure). Po\u010dev od 2016. godine radi kao profesor savremene istorije na pariskoj Sorboni. U svom istra\u017eiva\u010dkom radu bavio se prevashodno prou\u010davanjem nema\u010dkog nacionalsocijalizma. Objavio je niz knjiga, koje su prevedene na brojne jezike. Pored dela <em>Nacizam i antika<\/em> (2008), koje ga je proslavilo, me\u0111u poznata Chapoutotova dela spadaju i <em>Nacisti\u010dka kulturna revolucija<\/em> (2017), <em>Razumeti nacizam<\/em> (2018), <em>Poslu\u0161nost osloba\u0111a. Kratka istorija menad\u017ementa od Hitlera do danas<\/em> (2021).<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\nhttp:\/\/karposbooks.rs\/shop\/panelinion\/nacizam-i-antika\/\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41213,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-41212","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/nacizam-i-antika.jpg?fit=215%2C300&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41212","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41212"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41212\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41214,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41212\/revisions\/41214"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41213"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}