{"id":41206,"date":"2024-06-12T20:55:16","date_gmt":"2024-06-12T20:55:16","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41206"},"modified":"2024-06-12T20:55:16","modified_gmt":"2024-06-12T20:55:16","slug":"ivan-da-plano-carpini-historia-mongalorum","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41206","title":{"rendered":"Ivan da Plano Carpini, \u201eHISTORIA MONGALORUM\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>2023. (248 str.)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>POVIJEST MONGOLA<\/p>\n\n\n\n<p>Prijevod i uvodna studija: Mirko Sardeli\u0107<\/p>\n\n\n\n<p>Ivan Carpini (1180.-1252.), franjevac, diplomat i misionar opisao je 1240. doga\u0111aje i narode koje je sretao za vrijeme putovanja i boravka kod velikog kana Mongolskog Carstva. Njegova Povijest Mongola koje mi nazivamo Tatarima prvi je pisani opis \u017eivota i obi\u010daja toga osvaja\u010dkoga naroda koji je svojim pohodima i okrutno\u0161\u0107u izmijenio sliku Europe toga vremena. Poslan je od pape Inocenta IV. u misiju kod mongolskog velikog kana sa zadatkom da poku\u0161a zaustaviti napredovanje Mongola po Europi. U tome nije uspio ali su njegovi opisi mongolske zemlje, klime, ljudi, njihovih vjerovanja i obi\u010daja, povijest Carstva i na\u010din ratovanja najstariji zapisi toga naroda koje imamo.<\/p>\n\n\n\n<p>Korpus hrvatskih prijevoda va\u017enih djela europskog srednjovjekovlja pisanih latinskim jezikom iznimno je siroma\u0161an i u tom pogledu prijevod Povijesti Mongola Ivana Carpinija \u2013 prvoga i najboljega srednjovjekovnog etnografskog djela o srednjoazijskim prostorima Mongolskog Carstva \u2013 sigurno doprinosi pobolj\u0161anju takvoga stanja. Mongoli su igrali va\u017enu ulogu u hrvatskoj srednjovjekovnoj povijesti i prijevod ovoga djela omogu\u0107uje bolji uvid i u doga\u0111anja na na\u0161em prostorima. Prevoditelj, dr. Mirko Sardeli\u0107 je najve\u0107i autoritet u hrvatskoj historiografiji za povijest europsko-mongolskih odnosa u srednjem vijeku \u0161to potvr\u0111uju njegova objavljena djela i prijevodi. Posebnu vrijednost u knjizi predstavlja imagolo\u0161ko poglavlje u kojem Sardeli\u0107 analizira sliku Mongola i Azije koju je u svojoj povijesti ostavio Carpini, kao jedan od prvih Europljana koji su putovali u Sredi\u0161nju Aziju i o svome putovanju ostavili svjedo\u010danstvo.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz izvorni tekst na latinskom i prijevod na hrvatski jezik Carpinijeve Povijesti Mongola knjiga sadr\u017ei ope\u017enu uvodnu studiju iz koje se jasno nazire popularnost ovog djela u srednjem vijeku ali i u modernoj medievistici. Sardeli\u0107 prikazuje Povijest kao spoj osobnog iskustva s putovanja i predod\u017ebi o stranim zemljama preuzetih iz europske knji\u017eevne ba\u0161tine. Knjiga je opremljena ilustracijama i Kazalima.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-knjizevni-krug-split\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"TPXY2uvTPN\"><a href=\"https:\/\/www.knjizevni-krug.hr\/knjige\/historia-mongalorum\/\">HISTORIA MONGALORUM<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;HISTORIA MONGALORUM&#8221; &#8212; Knji\u017eevni krug Split\" src=\"https:\/\/www.knjizevni-krug.hr\/knjige\/historia-mongalorum\/embed\/#?secret=TPXY2uvTPN\" data-secret=\"TPXY2uvTPN\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41207,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-41206","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Ivan-Carpini.jpg?fit=300%2C426&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":41206,"position":0},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":41206,"position":1},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":41206,"position":2},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d &#8211; poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54309,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54309","url_meta":{"origin":41206,"position":3},"title":"Tena Korkut \u201eU ime pradjeda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Koncem 2025. godine u nakladi Koordinacije \u017eidovskih op\u0107ina u Republici Hrvatskoj iza\u0161la je knjiga \u201eU ime pradjeda\u201c autorice Tene Korkut, o njenom pretku Davidu Meislu, nadkantoru i voditelju Prvog hrvatskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva \u201cZora\u201d.\u00a0 O knjizi Muzikologinja Tamara Jurki\u0107 Sviben istaknula je da je knjiga U ime pradjeda autorice Tene Korkut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/U-ime-pradjeda.jpg?fit=480%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53897,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53897","url_meta":{"origin":41206,"position":4},"title":"Objavljena online baza bizanskih pe\u010data (DBBS)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Baza podataka bizantskih olovnih pe\u010data (DBBS) (njem. Datenbank byzantinischer Bleisiegel) zami\u0161ljena je kao tehni\u010dko pomagalo za sve discipline koje se bave bizantskim olovnim pe\u010datima i bizantskom povije\u0161\u0107u u naj\u0161irem smislu. Povijesno gledano, baza obuhva\u0107a razdoblje od tzv. kasne antike, odnosno ranobizantskog carstva u 4. do 5. stolje\u0107u, pa sve do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":41206,"position":5},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41206","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41206"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41206\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41208,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41206\/revisions\/41208"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41207"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41206"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41206"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41206"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}