{"id":41167,"date":"2024-06-10T21:00:30","date_gmt":"2024-06-10T21:00:30","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=41167"},"modified":"2024-06-10T21:03:10","modified_gmt":"2024-06-10T21:03:10","slug":"predstavljena-knjiga-pisma-dida-milosa-iz-prvog-svjetskog-rata-dokument-jednog-vremena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=41167","title":{"rendered":"Predstavljena knjiga &#8220;Pisma dida Milo\u0161a iz Prvog svjetskog rata: dokument jednog vremena&#8221;"},"content":{"rendered":"\n<p>Prostor Nadbiskupovog ka\u0161tela u Ka\u0161tel Su\u0107urcu bio je premalen za primiti sve brojne posjetitelje zainteresirane za predstavljanje monografije\u00a0<strong><em>Pisma dida Milo\u0161a iz Prvog svjetskog rata: dokument jednog vremena <\/em><\/strong>tiskane u nakladi Gradske knji\u017enice Ka\u0161tela.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz autore monografije \u2013&nbsp;<strong>Milo\u0161a Mandi\u0107a<\/strong>, unuka dida Milo\u0161a i inicijatora cijelog projekta i&nbsp;<strong>Renatu Dobri\u0107<\/strong>, urednicu i prire\u0111iva\u010dicu knjige, ravnateljicu Gradske knji\u017enice Ka\u0161tela, knjigu su predstavili prof. dr. sc.&nbsp;<strong>Mladenko Domazet<\/strong>, povjesni\u010dar Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu koji je govorio o ratnoj svakodnevici Vranjica i obiteljskoj povijesti tijekom Velikog rata kroz o\u010di dida Milo\u0161a i babe Roze, i prof. dr. sc.&nbsp;<strong>Tado Or\u0161oli\u0107<\/strong>, povjesni\u010dar, znanstveni savjetnik i upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru koji je govorio o So\u010danskoj boji\u0161nici i sudjelovanju Vranji\u010dana, Solinjana, Ka\u0161telana i Kli\u0161ana u Prvom svjetskom ratu.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvedbama pjesama <em>Marijo, svibnja kraljice, Tvoja zemlja,<\/em> i <em>Croatijo, iz du\u0161e te ljubim<\/em>, koje su praunuk dida Milo\u0161a&nbsp;Hrvoje Mandi\u0107 (gitara)&nbsp;i prapraunuk&nbsp;Marin Petkovi\u0107 (violina) izveli u \u010dast svoga pretka Milo\u0161a, svojim zajedni\u010dkim nastupom publiku su ganuli do suza. Naime, dida Milo\u0161 je, kako je istaknula Renata Dobri\u0107 u svom izlaganju, ali i u predgovoru monografije, u svojim pismima i dopisnicama uvijek isticao koliko voli pjevati domoljubne i vjerske pjesme, pa su njegovi prapraunuci upravo iz tog razloga cijelu ve\u010der protkali domoljubnim glazbenim notama.<\/p>\n\n\n\n<p>Monografija&nbsp;<em>Pisma dida Milo\u0161a iz Prvog svjetskog rata<\/em>&nbsp;kroz prepisku dida Milo\u0161a sa suprugom Rozom, djecom, majkom, rodbinom, trgovcima i prijateljima daje uvid u \u017eivot u Vranjicu i Dalmaciji u vrijeme Prvog svjetskog rata, kao i o So\u010danskoj boji\u0161nici te o zarobljeni\u0161tvu u Italiji.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Unuk Milo\u0161 Mandi\u0107 prikupio je svu pisanu ostav\u0161tinu svog djeda koji je mobiliziran 15. velja\u010de 1915. godine u austrougarsku vojsku u 37. domobransku pje\u0161a\u010dku pukovniju, koja je bila postrojba u sastavu Carsko-kraljevskog domobranstva austrougarske vojske na podru\u010dju vojnog okruga Herceg Novi. Sto\u017eer pukovnije bio je u Gru\u017eu pokraj Dubrovnika. Dida Milo\u0161 je kao bolni\u010dar u Prvom svjetskom ratu preko Herceg Novog, Sarajeva i Doboja raspore\u0111en na So\u010dansku boji\u0161nicu. Na toj je boji\u0161nici 6. kolovoza 1916. godine zarobljen te postaje talijanski ratni zarobljenik. Kao zarobljenik umire u Italiji te je pokopan na groblju u Barletti, gdje i danas po\u010divaju njegove kosti. Pisma koja je Milo\u0161 pisao supruzi Rozi i djeci sa\u010duvana su u originalu, ba\u0161 kao i pisma koja je Roza pisala suprugu Milo\u0161u, dok su pisma koja je dida Milo\u0161 slao ujcu, prijateljima, odvjetnicima i poslovnim suradnicima sa\u010duvana u Milo\u0161evim bilje\u017enicama (\u201enote\u0161ima\u201c), koje je u Vranjic donosio Milo\u0161ev suborac, Vranji\u010danin, Luka Mikeli\u0107. Naime, dida Milo\u0161 je svu svoju prepisku prepisivao u notese (male bilje\u017enice), kako bi sve ostalo sa\u010duvano, te kako bi, kako je sam vi\u0161e puta napomenuo, kad se vrati ku\u0107i u svoj \u201eubavi\u201c Vranjic, mogao svojoj djeci i unucima pripovijedati (\u201epravljati\u201c) o svemu \u0161to je pro\u017eivio.<\/p>\n\n\n\n<p>Navedena pisma su od velike va\u017enosti za dana\u0161nje razumijevanje tada\u0161njeg na\u010dina \u017eivota u Solinu i Vranjicu tijekom Prvog svjetskog rata te mnogo govore o na\u010dinu \u017eivota hrvatskih vojnika u Prvom svjetskom ratu koji su se borili na So\u010di. Tako\u0111er se iz pisama mnogo mo\u017ee saznati o tome na kakav su na\u010din u tada\u0161nje vrijeme \u017eivjeli oni Hrvati koji su se na\u0161li u talijanskom zarobljeni\u0161tvu. Iz navedene prepiske obra\u0111eno je 1580 starih vranji\u010dkih rije\u010di. U knjizi je naveden i spisak 140 mobiliziranih osoba koje dida Milo\u0161 spominje u pismima, kao i kazalo s oko 450 imena i prezimena, te 85 toponima.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eCijela povijest sa\u010duvana je u ovim dopisnicama i pismima. Na\u010din \u017eivota u Vranjicu i Dalmaciji za vrijeme Prvog svjetskog rata: kako su se odgajala djeca, \u0161to se jelo, \u0161to se sadilo u poljima, na koji na\u010din su se na\u0161i stari borili protiv filoksere, vjera u Boga, ljubav prema domovini Hrvatskoj, strast za \u010ditanjem i u\u010denjem, koje pjesme su se pjevale, \u0161to se \u010ditalo, koji blagdani su se slavili i na kakav na\u010din, mobilizacija, odlazak Dalmatinaca u Prvi svjetski rat, boravak na So\u010danskoj boji\u0161nici, boravak u talijanskom zarobljeni\u0161tvu \u2013 sve to se da i\u0161\u010ditati iz pisama i dopisnica dida Milo\u0161a \u010dija je najve\u0107a vrijednost&nbsp;u tome \u0161to su sve ove sa\u010duvane dopisnice i pisma autenti\u010dno svjedo\u010danstvo o vremenu Prvog svjetskog rata\u201c, navela je u svom izlaganju urednica i prire\u0111iva\u010dica monografije Renata Dobri\u0107, istaknuv\u0161i kako se ona osobno, \u010ditaju\u0107i prepisku izme\u0111u dida Milo\u0161a i njegove supruge Roze, uvukla u njihov svijet i njihove \u017eivote, kao i u njihovu obiteljsku povijest, pri \u010demu se povezala s obitelji Mandi\u0107, i to prvenstveno s Rozom. Ina\u010de, Renata Dobri\u0107 je istaknula i kako je obitelj Mandi\u0107 povezana s Ka\u0161telima upravo putem Roze, jer je Roza Grgi\u0107 unuka Luke Grgi\u0107a i Kate Carev (Kate Carev je sestra hvarskoga biskupa fra Fulgencija Careva, koji je rodom iz Ka\u0161tel Gomilice).<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eU vrijeme Milo\u0161eve mobilizacije i njegova odlaska na So\u010dansku boji\u0161nicu, Roza je u dobi od 29 godina ostala sama s \u010detvoro male djece. Nastavlja \u017eivjeti iz dana u dan u tim te\u0161kim ratnim vremenima, u zajednici s Milo\u0161evom&nbsp; majkom, bra\u0107om i sestrama, brinu\u0107i se i o djeci, i o polju, i o vinogradu, \u017eeljno i\u0161\u010dekuju\u0107i svaku suprugovu dopisnicu, nadaju\u0107i se njegovu skorom povratku\u201c, istaknula je Renata Dobri\u0107 napomenuv\u0161i kako \u0107e svi oni koji u ruke uzmu ovu vrijednu knjigu mo\u0107i osjetiti da\u0161ak prohujalih vremena i spoznati na koji na\u010din se u Dalmaciji \u017eivjelo prije vi\u0161e od stotinu godina, u vrijeme Prvog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eVrijednost ove monografije je u tome \u0161to su sve sa\u010duvane dopisnice i pisma autenti\u010dno svjedo\u010danstvo jednog Dalmatinca, Vranji\u010danina, koji je odjednom istrgnut iz svog svakodnevnog \u017eivota te odlazi na So\u010dansku boji\u0161nicu. Svi Milo\u0161evi zapisi su nastajali u trenutku, na putu prema boji\u0161nici, na boji\u0161nici, a potom i u zarobljeni\u0161tvu. Svi zapisi su u potpunosti autenti\u010dni, a to je prava rijetkost. Naime, u hrvatskoj knji\u017eevnosti i publicistici se rijetko mo\u017ee nai\u0107i na svjedo\u010danstva Dalmatinaca koji su boravili na boji\u0161nici u Prvom svjetskom ratu. Upravo iz tog razloga ovo smatram itekako zna\u010dajnom knjigom, koja ima veliku historiografsku vrijednost, i za povjesni\u010dare, i za jezikoslovce, i za etnografe, ali i za sve one koje zanima kakva je bila svakodnevica u Dalmaciji prije stotinu godina\u201c, istaknuo je prof. dr. sc. Mladen Domazet u svom izlaganju, \u010destitav\u0161i Gradskoj knji\u017enici Ka\u0161tela i ravnateljici Dobri\u0107 na tiskanju monografije \u201ePisma dida Milo\u0161a iz Prvog svjetskog rata\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eOva monografija je uistinu vrijedan dokument jednog vremena, kao \u0161to urednica i prire\u0111iva\u010dica knjige Renata Dobri\u0107 navodi u naslovu i u predgovoru knjige. Posebnu vrijednost imaju Milo\u0161evi <em>Zapisi s rati\u0161ta<\/em>, koji nama povjesni\u010darima mnogo govore o autenti\u010dnom pro\u017eivljenom iskustvu jednog Hrvata koji se na\u0161ao na So\u010danskoj boji\u0161nici u Prvom svjetskom ratu. Milo\u0161evi zapisi s rati\u0161ta, ali i iz zarobljeni\u0161tva, predstavljaju va\u017ean izvor za daljnja istra\u017eivanja povjesni\u010dara koji \u0107e u budu\u0107nosti htjeti pisati o ovom nedovoljno istra\u017eenom dijelu hrvatske povijesti\u201c, naveo je prof. dr. sc. Tado Or\u0161oli\u0107 u svom izlaganju u kojemu je govorio i o zapadnoj boji\u0161nici, odnosno o lokacijama koje Milo\u0161 spominje u svojim zapisima.<\/p>\n\n\n\n<p>Unuk dida Milo\u0161a, Milo\u0161 Mandi\u0107 mla\u0111i, koji je glavni inicijator pokretanja cijelog projekta, istaknuo je kako je razvrstavanju pismene ostav\u0161tine svoga djeda posvetio vi\u0161e od deset godina \u017eivota. Najve\u0107u pomo\u0107 pri tuma\u010denju vi\u0161e od 1500 starih vranji\u010dkih rije\u010di koje su objavljene u monografiji u \u201eKazalu starih vranji\u010dkih rije\u010di\u201c pru\u017eio mu je Josip Jeli\u0107, a veliku pomo\u0107 dobio je i od brojnih potomaka dida Milo\u0161a, me\u0111u kojima se isti\u010de pok. Velimir Juri\u0107, veliki poznavatelj povijesti Vranjica i vranji\u010dkih obitelji.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eBitno je istaknuti i kako je svaka generacija Mandi\u0107a Vranovih imala jednog Mandi\u0107a koji je dio \u017eivota proveo u zarobljeni\u0161tvu. Naime, dida Milo\u0161 je bio u talijanskom zarobljeni\u0161tvu u Prvom svjetskom ratu, a Milo\u0161ev mla\u0111i sin Vitomir, moj otac, je kao domobranski \u010dasnik po povratku iz Zagreba 1945. zato\u010den u zatvoru u Splitu, a potom u Trogiru, gdje je ujedno bio i na prisilnom radu. Nakon izlaska iz zatvora bio je li\u0161en gra\u0111anskih prava, tako da je tek 1957. g. dobio pomorsku knji\u017eicu (matrikulu). Milo\u0161evi unuci, sinovi starijeg Milo\u0161eva sina Radoslava, Dragomir i Milo\u0161, bili su vukovarski branitelji. Padom Vukovara zavr\u0161ili su u srpskim koncentracijskim logorima te tako ni oni nisu izbjegli sudbinu njihova dida Milo\u0161a. Na\u017ealost, oba su umrla 2011. i danas po\u010divaju jedan do drugoga na Memorijalnom groblju \u017ertava domovinskog rata u Vukovaru\u201c, istaknuo je Milo\u0161 Mandi\u0107 koji je veliku zahvalu uputio prijateljici Lindi Grgi\u0107 koja mu je pru\u017eila veliku pomo\u0107 u svemu, a koja ga je ujedno i povezala s Renatom Dobri\u0107, za koju je naveo: \u201eUpravo je g\u0111a. Dobri\u0107, uz ulo\u017eeni golemi trud u cijeli projekt, najzaslu\u017enija \u0161to je ova monografija tiskana na ovako kvalitetan i profesionalan na\u010din, iako je moja prvotna ideja bila tiskanje bro\u0161ure koja je trebala biti namijenjena samo Milo\u0161evim potomcima i rodbini. Prepoznav\u0161i pisma dida Milo\u0161a kao veliku vrijednost za \u0161iru zajednicu, upravo zahvaljuju\u0107i njenom trudu i zalaganju pred Vama je danas monografija u tvrdom uvezu, a koja je, prema dosada\u0161njim saznanjima, pobudila velik interes, ba\u0161 kao \u0161to je Renata i predvidjela\u201c, rekao je Milo\u0161 Mandi\u0107 mla\u0111i.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eHvala svima koji su sudjelovali u ostvarenju ovog projekta, a ima ih uistinu mnogo. Hvala Milo\u0161u Radoni\u0107u koji je svu prepisku digitalizirao, hvala dragoj Mirni \u017dic koja je obavila mukotrpno prepisivanje svih pisama, dopisnica, notesa i bilje\u017enica, hvala Ivanu Matijasu Mandi\u0107u koji je, pored ostalog, prona\u0161ao <em>Novine<\/em> u kojima se spominje dida Milo\u0161 na rati\u0161tu, hvala Velimiru Juri\u0107u koji mi je mnogo pomogao oko popisivanja vranji\u010dkih obitelji, hvala Josipu Jeli\u0107u koji je zaslu\u017ean za tuma\u010denje starih vranji\u010dkih rije\u010di, veliko hvala Lindi Grgi\u0107 koja me povezala s Renatom Dobri\u0107, i veliko hvala svima ostalima koji su na bilo koji na\u010din pomogli kako bi pisma dida Milo\u0161a ugledala danje svjetlo\u201c, istaknuo je Milo\u0161 Mandi\u0107 u svom kratkom obra\u0107anju brojnim nazo\u010dnim posjetiteljima, me\u0111u kojima je bio veliki dio Milo\u0161evih potomaka, koji su na predstavljanje knjige u Ka\u0161tel Su\u0107urac stigli iz svih krajeva Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p>Predstavljanju ove jedinstvene monografije podr\u0161ku je svojim dolaskom u ime Grada Ka\u0161tela pru\u017eila i pro\u010delnica Upravnog odjela za dru\u0161tvene djelatnosti g\u0111a. Antonia Klai\u0107, kojoj su se pridru\u017eile i dopredsjednica Gradskog vije\u0107a Grada Ka\u0161tela g\u0111a. Doris Grgurin i direktorica Turisti\u010dke zajednice Grada Ka\u0161tela g\u0111e. Nada Mar\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Velik je bio interes za kupnju knjiga koje su se prodavale po promotivnoj cijeni, a svi oni koji svoj primjerak nisu nabavili, knjigu mogu kupiti u Gradskoj knji\u017enici Ka\u0161tela u Ka\u0161tel Su\u0107urcu.<\/p>\n\n\n\n<p>Prilikom predstavljanja knjige u Nadbiskupovom ka\u0161telu su, zahvaljuju\u0107i Lindi Grgi\u0107, bile izlo\u017eene i tri umjetni\u010dke slike Vranjica, naslikane upravo za ovu priliku, a putem projekcije su svi nazo\u010dni mogli pogledati i brojne fotografije, pisma i dopisnice iz ostav\u0161tine dida Milo\u0161a i obitelji Mandi\u0107, pri \u010demu su poseban interes izazvale fotografije ru\u010dnih radova \u010dasne sestre Agneze, sestre dida Milo\u0161a, koje su poslale \u010dasne sestre iz samostana na Hvaru, u kojemu je \u010d. s. Agneza provela dio \u017eivota. \u010casne sestre su za ovu priliku poslale i medenjake izra\u0111ene po tradicionalnoj recepturi, a istima su se nakon predstavljanja knjige mogli osladiti brojni posjetitelji, koji su se nastavili dru\u017eiti uz razgovor i doma\u0107e delicije za \u010diju su izradu bili zaslu\u017eni brojni potomci iz obitelji Mandi\u0107 i njihovi prijatelji.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je realizirana sredstvima Splitsko-dalmatinske \u017eupanije, Grada Ka\u0161tela i Grada Solina, kojima je ravnateljica Gradske knji\u017enice Ka\u0161tela Renata Dobri\u0107 uputila veliku zahvalu.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"860\" height=\"574\" data-attachment-id=\"41170\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=41170\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Pisma-dida-Milo%C5%A1a.jpg?fit=2500%2C1669&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"2500,1669\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;2.8&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;NIKON D750&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;1716412169&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;145&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;1600&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0.0015625&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Pisma-dida-Milo\u0161a\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Pisma-dida-Milo%C5%A1a.jpg?fit=860%2C574&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Pisma-dida-Milo%C5%A1a.jpg?resize=860%2C574&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-41170\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Pisma-dida-Milo%C5%A1a.jpg?resize=1024%2C684&amp;ssl=1 1024w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Pisma-dida-Milo%C5%A1a.jpg?resize=300%2C200&amp;ssl=1 300w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Pisma-dida-Milo%C5%A1a.jpg?resize=768%2C513&amp;ssl=1 768w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Pisma-dida-Milo%C5%A1a.jpg?resize=1536%2C1025&amp;ssl=1 1536w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Pisma-dida-Milo%C5%A1a.jpg?resize=2048%2C1367&amp;ssl=1 2048w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Pisma-dida-Milo%C5%A1a.jpg?w=1720&amp;ssl=1 1720w\" sizes=\"auto, (max-width: 860px) 100vw, 860px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<p>Prethodna obavijest:<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed-wordpress wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"61u1hS3Pl1\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40915\">Predstavljanje knjige \u201ePisma dida Milo\u0161a iz Prvog svjetskog rata (dokument jednog vremena)\u201c<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);\" title=\"&#8220;Predstavljanje knjige \u201ePisma dida Milo\u0161a iz Prvog svjetskog rata (dokument jednog vremena)\u201c&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=40915&#038;embed=true#?secret=61u1hS3Pl1\" data-secret=\"61u1hS3Pl1\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":41168,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-41167","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/Predstavljanje.jpg?fit=2500%2C1669&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41167","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=41167"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41167\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":41173,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/41167\/revisions\/41173"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/41168"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=41167"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=41167"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=41167"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}